Blog

“Na Hrvatskim studijima izvode se preddiplomski, diplomski i poslijediplomski studijski programi iz područja društvenih i humanističkih znanosti te iz interdisciplinarnoga područja znanosti, podijeljeni u skladu s Bolonjskim modelom: svi preddiplomski studiji traju tri godine (šest semestara), a svi diplomski studiji traju dvije godine (četiri semestra). Na Hrvatskim studijima moguć je upis diplomskih studija i za studente koji su završili srodne preddiplomske studije na nekom drugom visokom učilištu (uz eventualno polaganje unaprijed propisanih razlikovnih ispita). Na preddiplomskoj razini neki se studijski programi mogu studirati samo kao dvopredmetni (filozofija i latinski), a neki kao dvopredmetni i jednopredmetni (komunikologija, kroatologija, povijest, sociologija), osim studija psihologije koji je zbog svojih specifičnosti isključivo jednopredmetan. Na diplomskoj razini svi su studiji jednopredmetni, ali je najboljim studentima pružena mogućnost paralelnog upisa i studiranja drugoga diplomskog studija na teret Hrvatskih studija, kako bi stekli što šire obrazovanje, dobili dodatne kompetencije i vještine te time bili što konkurentniji na tržištu rada”, navodi službena stranica Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu.

Mijenja li se priča iz perspektive studenta? Postoji jedan način da saznamo, tako da pitamo! 

Nakon završenog preddiplomskog studija latinskog jezika i filozofije, Zrinka je upisala diplomski studij sociologije na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu. Iako joj Hrvatski studiji nisu bili prvi izbor, zadovoljna je svojim odabirom, a za sebe kaže da voli sve što vole mladi, izlaske s prijateljima, koncerte itd.

Opširnije...

“Preddiplomski i diplomski studiji na Filozofskome fakultetu mogu biti dvopredmetni (dvodisciplinarni) i jednopredmetni (jednodisciplinarni). U sustavu studiranja to znači da student ima mogućnost svoje studijsko opterećenje ostvariti na jednom jednopredmetnom studijskom programu ili u kombinaciji dvaju dvopredmetnih studijskih programa. Pojam dvopredmetnoga studija može se razumijevati dvojako: s točke gledišta akreditiranoga programa, dvopredmetnost označava obvezu kombiniranja takva programa s drugim dvopredmetnim programom, dok s točke gledišta studenta i njegova studiranja dvopredmetnost označava uključenost studenta u istodobno studiranje dvaju akreditiranih programa i ravnopravnu podjelu studentova opterećenja na dva studijska programa. Odsjek za germanistiku broji više od pola tisuće studentica i studenata te preko trideset zaposlenih u znanosti i/ili nastavi. Zagrebačka germanistika duže od desetljeća vodi i vlastiti znanstveni časopis, istražuje u nekoliko znanstvenih projekata MZOŠ-a i održava blisku suradnju s mnogobrojnim institutima u zemlji i inozemstvu (među ostalim, s onima iz Zadra, Osijeka, Rijeke, Ljubljane, Beča, Mainza, Kölna, Berlina). U duhu Bolonjske deklaracije, Odsjek za germanistiku s uspjehom provodi restrukturiranje studijske ponude i uvođenje novih nastavnih programa koji odgovaraju suvremenim tendencijama u znanosti”, navodi službena stranica Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. 

Mijenja li se priča iz perspektive studenta? Postoji jedan način da saznamo, tako da pitamo! 

Svestrana Helena, osim ljubavi prema stranim jezicima uživa i u izrađivanju raznih stvarčica te u šivanju. Nakon završenog studija njemačkog i švedskog jezika, uspješno se bacila u karlovačke poduzetničke vode te se tako odmah zaposlila u struci. 

Opširnije...

“Želite li naučiti koje veličine geodeti mjere za određivanje veličine i oblika Zemlje ili njezinih dijelova, kako se određuju udaljenosti i visine, kako nastaju karte, kako precizno smjestiti prometnice, tunele, mostove i druge objekte u prostoru, kako radi i čemu sve služi GPS (globalni položajni sustav) te kako nastaje katastar i zemljišne knjige, prvi korak je upisati preddiplomski sveučilišni studij geodezije i geoinformatike. Geodetski fakultet visoko je učilište iz znanstvenog područja  tehničkih znanosti , polja  geodezije . Na Geodetskom fakultetu organiziraju se preddiplomski , diplomski, poslijediplomski doktorski i poslijediplomski specijalistički studij geodezije i geoinformatike. Geodetski fakultet visoko je učilište iz znanstvenog područja  tehničkih znanosti , polja  geodezije . Na Geodetskom fakultetu organiziraju se preddiplomski , diplomski, poslijediplomski doktorski i poslijediplomski specijalistički studij geodezije i geoinformatike”, navodi službena stranica Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Mijenja li se priča iz perspektive studenta? Postoji jedan način da saznamo, tako da pitamo! 

Pričali smo s Anom, bivšom studenticom Geodetskog fakulteta u Zagrebu, koja dokazuje da dobra organizacija vremena studentu može pružiti dovoljno vremena za sve, od izlazaka i druženja do volonterskih iskustava, vikend izleta i ostalog. 

Opširnije...

“U novouređenoj zgradi na Trsatu, potpuno opremljenoj suvremenim predavaonicama, kiparskim radionicama, radionicama za obradu drva, karamiku, litografiju, duboki i visoki tisak te sitotisak, računalnu radionicu, istaknuti umjetnici i povjesničari umjetnosti povest će Vas na četverogodišnji preddiplomski studij i diplomski studij u trajanju od jedne godine. Profesori s međunarodnim referencama garantiraju usvajanje temeljnih znanja iz područja likovnih umjetnosti, kao i onih specijalističkih kompetencija iz stručnih područja primijenjenih umjetnosti. Na Akademiji se izvode preddiplomski studiji primijenjenih umjetnosti i likovne pedagogije jednako kao i odgovarajući diplomski studiji”, navodi službena stranica Akademije primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci.

Mijenja li se priča iz perspektive studenta? Postoji jedan način da saznamo, tako da pitamo! 

Anamarija je svoje obrazovanje nakon Rijeke nastavila u prestižnom Londonu. Svoje savjete i razmišljanja podijelila je s nama i tako nam dala svoju studentsku perspektivu. 

Opširnije...

”Ciljevi preddiplomskog studija su stjecanje znanja francuskog jezika koje odgovara stupnju B2, s elementima C1, prema Europskom referentnom okviru za jezike; svladavanje temeljnih deskriptivnih i metodoloških pojmova relevantnih za lingvistički opis francuskog jezika; svladavanje temeljnih analitičkih, deskriptivnih i metodoloških pojmova vezanih uz francusku književnost i civilizaciju. Područja mogućnog zaposlenja: pomoćni poslovi u turizmu i poslovanju poduzeća i ustanova za koje je dovoljno temeljno poznavanje francuskog jezika. Student bi nakon završenog preddiplomskog studija mogao pratiti diplomski studij francuskog jezika i književnosti na Odsjeku za romanistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu, na sva tri predložena smjera (znanstveni, prevoditeljski i nastavnički), kao i na svim diplomskim studijima francuskog jezika i književnosti u Hrvatskoj i u svijetu. Preddiplomski (i diplomski) studij pedagogije organiziran je kao jednopredmetni (glavni studij/program, major) i dvopredmetni (pedagogija kao glavni studij/program uz drugi ravnopravni, preddiplomski glavni program na Filozofskom fakultetu, double major). Studij pedagogije traje: 5 godina (3 + 2) / 10 semestara /dva obrazovna ciklusa. Završetkom prediplomskog studija pedagogije (180 ECTS bodova) stjeće se akademski naziv: prvostupnik/prvostupnica (baccalaurea/baccalaureus) društvenih znanosti – smjer pedagogija”, navodi službena internetska stranica Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

Mijenja li se priča iz perspektive studenta? Postoji jedan način da saznamo, tako da pitamo! 

Svoje iskustvo studiranja francuskog jezika i književnosti i pedagogije s nama je podijelila Valentina, poznatija kao Roža. Ova svestrana bivša studentica, sada i stalno zaposlena u Karlovcu, među ostalim vodi i radio emisiju ”Mladi u centru”, radionice ”Kanta Tinte” te zaista mnogo drugih stvari.

Opširnije...

“Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci osnovan je 1955. godine i u proteklih je šest desetljeća izrastao u visokoškolsku i znanstvenu ustanovu zavidnog ugleda u Hrvatskoj i u inozemstvu, od višestruke važnosti za ovu regiju kao i za cijelu našu Domovinu. Na Medicinskom fakultetu se usporedno obavlja i razvija obrazovna, stručna i znanstveno-istraživačka aktivnost. S ponosom možemo istaknuti kako naši studenti tijekom studija stječu integrirano predmetno znanje, vještine i kompetencije za svoju buduću radnu aktivnost, sposobnost samostalne i kritičke procjene znanja, rješavanja specifičnih pitanja, bavljenja razvojnim i znanstvenim radom, uz poštivanje visokih etičkih standarda. Osim zbog kvalitete obrazovnog procesa i ugodnog okruženja za učenje, studiranje u Rijeci predstavlja zadovoljstvo zbog brojnih sportskih i društvenih aktivosti studentske organizacije kao i zbog ugodnog mediteranskog i srednjeevropskog okruženja koje nudi naš grad. Stoga Vas pozivam da posjetite naš Fakultet, upoznate se s mogućnostima koje nudimo, te da za studiranje izaberete neki od naših studijskih programa. Isto tako poziv upućujem i svima koji su zainteresirani za uspostavu zajedničke suradnje na nekom od znanstveno-istraživačkih ili tehnoloških projekata koji se provode na našem Fakutetu”, rekao je dekan Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci prof. dr. sc. Tomislav Rukavina.

Mijenja li se priča iz perspektive studenta? Postoji jedan način da saznamo, tako da pitamo! 

Opširnije...

“Preddiplomski studij politologije traje 8 semestara (4 godine) i nosi 240 ECTS bodova čime se stječe zvanje Baccalaureus/baccalaurea politologije. Tijekom studija studenti usvajaju sva relevantna znanja i vještine za profesionalni rad u svim javnim-političkim institucijama, srednjoškolskom sustavu obrazovanja kao i u privatnim i javnim poduzećima. Osim redovite nastave studentima se nude mnogobrojna gostujuća predavanja domaćih i inozemnih znanstvenika i stručnjaka te učenje na konkretnim slučajevima kroz istraživački rad. Teme povezane s trenutačnim političkim zbivanjima u zemlji i svijetu analiziraju ugledni političari i stručnjaci političke komunikacije, te usto predviđaju buduće situacije na političkoj sceni. Završetkom preddiplomskog studija student/ica može nastaviti diplomski studij politologije na Fakultetu političkih znanosti te steći zvanje magistra. Studenti se također mogu natjecati za upise u diplomske studije Sveučilišta u Zagrebu u području društveno-humanističkih znanosti ili pak nastaviti svoje obrazovanje u inozemstvu”, navodi službena stranica Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. 

Mijenja li se priča iz perspektive studenta? Postoji jedan način da saznamo, tako da pitamo! 

Opširnije...

“Odsjek za psihologiju FFZG-a vodeća je ustanova za izobrazbu psihologa u zemlji, s tradicijom duljom od 80 godina. Naša je vizija pružiti studentima vrhunsko suvremeno obrazovanje temeljeno na dugoj istraživačkoj tradiciji. Studenti se osposobljavaju za samostalan i kreativan rad u skladu s najvišim standardima struke te za cjeloživotni profesionalni razvoj. Odsjek za psihologiju sastavljen je od devet katedri. Nastava se u načelu održava unutar pojedinih katedri što osobito vrijedi za katedre primijenjene psihologije. Međutim, ako to potrebe nastave zahtijevaju nastavnici i suradnici različitih katedri obavljaju nastavu i u okviru drugih katedri ili zajednički. Nazivi katedri su ovi: Katedra za opću psihologiju, Katedra za eksperimentalnu psihologiju, Katedra za biološku psihologiju, Katedra za razvojnu psihologiju, Katedra za socijalnu psihologiju, Katedra za psihometriju, Katedra za psihologiju rada i ergonomiju, Katedra za zdravstvenu i kliničku psihologiju i Katedra za školsku psihologiju”, navodi službena stranica Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Opširnije...

“Misija Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu je obrazovanje kompetentnih stručnjaka u području prava, socijalnog rada i javne uprave koji će svojim znanjem i vještinama unaprijediti praksu, obrazovanje te znanstveno istraživački rad u navedenim područjima. Fakultet već dugi niz godina ima priliku upisivati najbolje studente iz cijele Hrvatske uz nastojanje da razvija studijske programe na svim razinama studija temeljene na najnovijim znanstvenim i istraživačkim rezultatima, najvišim stručnim standardima i etičkim načelima. U tom kontekstu Pravni fakultet ujedno stvara poticajno intelektualno okruženje. U okviru nastavne i znanstvene djelatnosti te stručnog rada u znanstvenom području obuhvaćenom studijskim programima Pravnog fakulteta provode i se znanstveni i stručni projekti, elaborati, studije, organiziraju domaći i međunarodni znanstveni i stručni skupovi i savjetovanja te pružaju programi stručnog cjeloživotnog obrazovanja i usavršavanja zainteresiranih unutarnjih i vanjskih dionika”, navodi službena stranica Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Opširnije...

“Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu najstariji je medicinski fakultet u Republici Hrvatskoj. Obrazovanje za stručno zvanje doktor medicine traje šest godina, dakle, dvanaest semestara. Važnost cjelovitog obrazovanja prepoznata je i u Bolonjskome procesu, tako da se studij izvodi integrirano. Gradivo iz različitih znanstvenih disciplina koje student mora naučiti tijekom studija grupirano je u pet skupina: općeobrazovni, temeljni medicinski, pretklinički, klinički i javno-zdravstveni predmeti. Njihov raspored po semestrima omogućuje optimalno usvajanje propisanih znanja i vještina. Oblici nastave su također prilagođeni što boljem usvajanju znanja i vještina. Zato je najmanje predavanja, puno je seminara i demonstracija, a najviše praktičnih vježbi, rada u kliničkim odjelima te u domovima zdravlja i na terenu. Tijekom cijelog studija održava se i nastava izbornih predmeta. Studenti uče rješavati konkretne probleme, primjenjujući znanja iz različitih područja istodobno”, navodi službena stranica Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. 

Mijenja li se priča iz perspektive studenta? Postoji jedan način da saznamo, tako da pitamo! 

Opširnije...

Dan je prije Nove Godine, a mi gledamo na Advent koji je upravo jučer završio s osmijehom na licu. Osmijehom, jer ovo je bio predivan uspjeh kako božićnog duha tako i karlovačkog. Kroz više od pola mjeseca Advent je pokazivao iz dana u dan da njegova idilična, ugodna i gotovo privatna atmosfera može udomiti veliku količinu ljudi željnih predivnih trenutaka. Niti hladne noći niti kiša nisu ga mogle zaustaviti, a bome ni ljude. Ljude koji su svojim dolascima uljepšali i sebi ove noćne večeri, a i drugima. Ljude koji su jasno dali do znanja što im treba u ovom gradu i zašto. Pokazali da cijene izniman trud koji stoji u cijeloj organizaciji koja je sve svoje trenutke i čestice snage usipala u ovo čudo od događaja. Sami trijumf ovog Adventa nije čak niti puka činjenica da se odvio već da se odvio na takav način i na takvoj razini da je nadišao sva izvorna očekivanja. Tek kada je motor tog predivnog stroja počeo raditi i sukljati paru na sve strane smo vidjeli da svaki kotačić radi kako se spada, ako ne i bolje. Od najosnovnijeg do najkompliciranijeg, od organizatora preko ugostitelja i sve do trgovaca. I sada kada je vrijeme da okrenemo ključ i pustimo tom ogromnom stroju da odmori svoje kotačiće i promjeni ulje do iduće godine, ne možemo nego osjetiti i tračak tuge jer je gotovo. Unatoč tome što će stroj opet početi raditi, gledamo na taj Advent sa zacaklenim očima prisjećajući se svih predivnih trenutaka koje nam je donio i s nestrpljenjem očekujemo iduće izdanje. 

Opširnije...

Tko bi rekao da se već družimo 15 dana? Svakodnevno posjećujemo Advent u Karlovcu, pišemo o njemu, a vi nas svakodnevno čitate. Glazbeni paviljon postao je novo malo središte našega grada jer nam svakodnevno pruža užitak u programu koji nudi. Jučerašnji dan započeli smo uz dječju predstavu "Gdje je nestao poklon?", nakon toga slijedio je Božićni kviz te nastupi Zbora mladih župe Dubovac i Kaplowitz jazz tria. Glavna točka večeri bio je Matt Shaft i njegov bend iz Zagreba koji su nam dali jedinstvenu priliku čuti drugačije covere poznatih pjesama, a izveli su i nekoliko autorskih.

Opširnije...

Kiša je jučer toliko uporna bila da je čak i dovela do otkazivanja obiteljskog i tradicionalnog programa. Međutim, organizacija je ostala snažna i ustrajna u tome da unatoč lošijim vremenskim uvjetima još jednom pokaže da ovaj Advent može proći i kroz takvu noć. A tako je i bilo. Počevši u 19 sati, prva je kišu tjerala, a publiku skupljala Klapa Furešti. Nedugo nakon što su počeli pjevati dobro poznate hitove kiša je počela popuštati. Gotovo kao da je svjesna toga da je sada vrijeme za zabavu, vrijeme za Advent. Prije nego što smo stigli prebrojati onu nekolicinu ljudi koja je od početka stajala ispred bine je niknula brojna publika u iščekivanju početka Pavelova koncerta. Sukladno mnogobrojnoj publici koja se s obzirom na kišu tokom noći skupila je na binu stao isto tako mnogobrojan bend i pružio Karlovčanima fantastičan nastup uz tople melodije svojih hitova te tako zagrijao sve ispred sebe.

Opširnije...

Prošla je još jedna adventska srijeda, a ljudi su i ovaj put ispoštovali taj dan kao i prethodnog tjedna te popunili prostor. Naravno, u tome je pripomoglo i ugodno vrijeme koje je pružilo nešto više temperature. Mi, s druge strane, smo uvjereni da bi i bez obzira na to ljudi opet došli i ispunili naš park. Tako je jučer prva na redu za privlačenje ljudi prema bini, a specifično djece bila Knjiguljica sa svojim pričama za djecu. Sukladno i samom početku programa, odlučili smo kasnije otići i do kućice Naklade Šumek gdje smo dobili odgovore na nekoliko pitanja od iznimno ugodne Ivane koja nam je rekla: " Do sada, evo ostalo je još 3 dana, je bilo jako dobro! Zadovoljni smo. Ne prodajem kobasice pa ne mogu očekivati toliko veliku prodaju, ali na kraju izgleda da Karlovčani jako puno kupuju knjige. Imali smo dosta izdanja i za malu djecu pa se to većinom i rasprodalo. Sada je dosta ljudi čulo da ipak postoji netko u Karlovcu tko se bavi izdavaštvom i stvaranjem te pisanjem priča". Na kraju je još samo dodala: "Hvala organizatorima na svemu. Bili su jako dragi čitavo ovo vrijeme, ljubazni, možda da su nas malo više reklamirali, ali osim toga super".

Opširnije...

Kao i proteklih dana, Karlovčani su i jučerašnju večer proveli na Adventu. Jučerašnji program započeo je nastupom Folklornog ansambla Ivan Mažuranić, koji su na ovogodišnjem Adventu nastupili drugi put. Nakon njih, Studio Smijeha priredio nam je Stand Up Show na kojeg smo se nasmijali do suza, a Božićna KAbina na prostor Adventa dovela je više umjetnosti odjednom. Uživali smo u predivnom glasu Mirne Radočaj koju je na gitari pratio Marko Plavetić, vještim slikarskim rukama Gabriele Prpić koja je slikala uživo i pripremila malu izložbu. Za uspomenu posjetitelji su dobili i "Priču za ponijeti". 

Opširnije...

Božić smo prekjučer dočekali na Adventu, a jučer smo ga proveli na Adventu. Od kada su kućice otvorile svoje prozorčiće pa sve dok iste nisu zatvorile posjetitelji su na Advent stizali iz svih smjerova. Djeca, ali i oni malo veći, slikali su se s Djedom Mrazom i to zadnji put ove godine. Naime, Djed Mraz je do Božića bio dostupan za slikanje, zatim je podijelio poklone, a sada ide na zasluženi odmor! 

Opširnije...

Broj deset, već su dvije trećine iza nas! Jubilarna deseta noć, a ujedno i Badnja noć Adventa prošla je u ugodnom i idiličnom raspoloženju! Ostalo je još svega šest dana zabave koju će nam ovaj Advent pružiti prije Nove godine. Jučerašnji program trebao je započeti s Malim zborom Glazbene škole, ali oni nažalost nisu mogli nastupiti pa je malo kasnije ta čast otvaranja programa pala na Tamburaški sastav Vitezi koji nas je uveo u noć zvucima tambure. Potom je binu zauzeo sjajni Roko Bunčić koji nas je počastio odličnim coverima raznih božićnih hitova i tako pripremio publiku za glavnu točku večeri. Bio je to Goran Ilić koji nas je oduševio pjesmama Franka Sinatre, karakterističnim za Božić, i tako nas uveo u Božić na krilima mirne i idilične atmosfere! 

Opširnije...

Baš kao i prošle subote, Advent su sinoć Karlovčani poharali u potrazi za dobrim zvukovima, ukusnim jelima i raznim pićima. Ljudi su, već po običaju, u četiri sata čekali da se kućice otvore i da program krene. Isprve, većina ljudi oko paviljona bili su roditelji i obitelji onih koji su svojim nastupima otvorili jučerašnji program. Čast toga je imao Folklorni ansambl Ivan Mažuranić. Nakon odične svirke i plesa koje nam je ansambl priredio su na red došli oni najmanji kada se održao MiniMondo: Christmas Quiz and Play u kojem su djeca najmanjih uzrasta pokazala svoje znanje engleskog jezika.

Opširnije...

Dobrodošli dragi čitatelji! 
Družimo se već 8 dana, što znači da smo već na pola puta do kraja prvog Adventa u Karlovcu. Ni mi ne možemo vjerovati da je već toliko prošlo, ali vrijeme leti kad se dobro zabavljaš. Kako bismo to obilježili, pripremili smo vam poseban broj Adventskih kronika, posvećen isključivo doživljajima posjetitelja. Zadnjih nekoliko dana proveli smo razgovarajući s posjetiteljima i bilježeći njihove dojmove, ali i prijedloge. Evo što su nam imali za reći!

Opširnije...

Jučerašnji dan obilježio je točno tjedan dana otkad smo otvorili prvi Advent u Karlovcu! Također, započeo je drugi vikend održavanja Adventa, što znači da ćete u programu moći uživati dulje. Ovaj vikend očekujemo još i više posjetitelja jer se svi vraćaju kući za blagdane koji nam se opasno bliže. Gdje ćeš bolje nego blagdane provesti na Adventu u Karlovcu?

Opširnije...

Već se tjedan dana svakodnevno družimo na Adventu u Karlovcu. Brojni izvođači već su izveli svoje točke, a još toliko njih isto tek čeka. Čitali smo priče, slikali smo se s Djedom Mrazom, osvajali nagrade, pjevali, plesali, uzbuđeno pljeskali i iščekivali da se naši najdraži izvođači pojave na pozornici i izvedu nama najdražu stvar. Hladnoću nismo ni osjetili, dobro, možda malo, ali ona nije bila dovoljno dobar razlog da propustimo dan glavnog događanja u prosincu. 

Opširnije...

Šesti dan našeg sve većeg Adventa pokazao je kako Karlovčani ne dopuštaju da ih nešto poput niske temperature ili činjenice da je tek sredina tjedna omete u dobroj zabavi. Čak nisu dali ni privremenim poteškoćama sa strujom da ih ometu pa su nas tako opet iznenadili svojim dolaskom u velikom broju. Kao što je to bilo i za vikend, od trenutka kada su kućice otvorile svoja vrata u 16 sati pa do trenutka kada sam se okrenuo nazad 15 minuta kasnije da pogledam kako ide je nastao čep ljudi. I to, po svemu sudeći, čep zadovoljnih i sretnih ljudi. Svi su djelovali vrlo sretni činjenicom da je njihov mali park i okruženje kompletno izvan karaktera za jednu srijedu. Da je to stvarno nade da ovakav Advent može zaživjeti unatoč mnogim sumnjama koje ljudi imaju ili su ih imali, a to je nešto što bi sve trebalo veseliti. 

Opširnije...

Ponedjeljak je bio odlično posjećen, ali tek utorak... Karlovčani nas ne prestaju iznenađivati svojim dolascima na Advent. Ni radni dani i obaveze, ni hladnoća, ništa ne može protiv toga da Karlovčani zaista vole Advent. Bilo da dolaze zbog bogatog obiteljskog, tradicionalnog ili večernjeg programa, gastronomske ponude koja je za prste polizat' ili zbog cjelokupnog ugođaja, čini se da ne posustaju. 

Opširnije...

Unatoč tome što je bio ponedjeljak, Karlovčani nisu dopustili da ih omete početak tjedna. Sve nas je jako zanimalo koliko ljudi će izaći za prvi dan u tjednu na Advent i moramo priznati da nas nisu razočarali. Većinu večeri gdje god da se okreneš ima nekoga. Pitali smo i neke ugostitelje kako je prošao taj prvi "slabiji" dan da bi saznali da na samom kraju i nije bio baš slab. Tako su nam iz VIP Winter bara rekli: "S tim da je ponedjeljak, a vikend je bio jako dobar, ponedjeljak nas je iznenadio i bio je jako dobro posjećen". Uz to smo ih pitali koji artikli im najbolje idu na što smo očekivano dobili odgovor da im najbolje idu germknedle i vruća čokolada 18+ koje se ljudi ne mogu zasititi! Pitavši kakva im je prognoza za nadolazeće dane u tjednu odgovaraju: "Očekujem isto, a čak i više. Očekujem da će se i županija i ljudi iz daljih mjesta uključiti pa tako i iz susjednih županija! Evo baš sinoć smo ovdje imali Slovenaca! Tako da mislim da se dobar glas već počeo širiti!". 

Opširnije...

Treći dan. Najveći broj posjetitelja do sada. Međutim, dobro smo se pripremili. Ugostitelji su naučili svoju lekciju i osigurali veći broj porcija kako bi kuhanog vina i kobasica bilo za svakoga. Na kraju dana su neki opet sve prodali. Što ćemo kad su Karlovčani takvi fanovi Adventa?

Opširnije...

Poslijepodne. Sat samo što nije kazaljku prebacio na taj broj 4. Ljudi se već lagano okupljaju i radoznalo obilaze paviljon i ogromni kamion Coca Cole te kućice koje su otvorile svoja vratašca upravo njima. Coca Colin kamion je osim nagrada u obliku rukavica, kuglica i medvjedića doveo i jedno živuće iznenađenje. Bio je to Luka Nižetić koji se od trenutka kada je stupio nogom pred Zorin dom počeo fotografirati sa svojim obožavateljima. Veseo i s osmijehom na licu, rado nam je odgovorio na par pitanja pa tako i rekao svoje mišljenje o našem Adventu: "Pošto vam je prva godina, ja pozivam sve tu da dođu i vide kako to Karlovčani rade. Za prvi put kao da već netko to radi stoti!".

Opširnije...

Nekoliko minuta prije 18 sati, svi smo nestrpljivo odbrojavali zadnje trenutke prije nego što službeno otvorimo prvi Advent u Karlovcu. Čarolija susreta krenula je paljenjem najvećeg božićnog drvca u Hrvatskoj koje su posjetitelji pozdravili s oduševljenjem, a kako i ne bi? Drvce visoko 27 metara obasjale su stotine lampica i stvorile zaista čarobnu atmosferu.

Opširnije...

Jesi li ikada razmišljao/la o studentskoj razmjeni? Evo zašto je 2017. pravo vrijeme da se odvažiš!

Opširnije...

Jeste li se ikada zapitali kako se slavi Nova godina diljem našeg planeta? Ukoliko jeste, ili niste, ali vas je ovaj početak zainteresirao pročitajte ovaj tekst koji vam nudi odgovore na to pitanje!
 

Opširnije...

E i tak, uglavnom PISA kaže da u glavama naših učenika rastu krumpiri koji se samo kotrljaju unutra ali djeca ne znaju iz tog krumpira u određenom posegnuti za znanjima i vještinama kako bi riješila neki problem. Što zapravo nije niti čudo kad ih još uvijek tjeramo da zapamte gomile nebuloznih činjenica koje će isparit dok kažeš „sarma“.

Opširnije...

Voliš putovati? Želiš početi više putovati i istraživati nova mjesta, ali jednostavno nemaš dovoljno para za to? Ne očajavaj!

Donosim ti listu nekih više, a nekih manje povoljnih europskih gradova koje svakako valja posjetiti. Stvar je u tome da putovanja uopće ne moraju biti toliko skupa koliko ti se možda sada čini, u većini slučajeva i nisu. Naravno, to se odnosi na sve vas koji želite na putovanje ići istraživati i svejedno vam je spavate li u hostelu ili airbnb smještaju i ni ne računate na hotele. Ako se nalaziš u toj rečenici, ovaj post je napisan baš za tebe! Istražila sam najjeftinije opcije putovanja avionom, vlakom, autobusom ili blablacarom do nekoliko atraktivnih europskih gradova kako bi vas potakla da spakirate torbe i proputujete (naravno da se i vratite u Lijepu našu, a ne da otputujete zauvijek iako se cijene odnose samo na jednosmjernu kartu).

PA KRENIMO!

Opširnije...

Pred nekoliko godina sam na jednoj konferenciji čula rečenicu koja mi se urezala duboko u pamćenje: „Danas školujemo djecu za zanimanja koja još ne postoje“. I to je takva istina, da ne može biti veća...

Opširnije...

Haj! :)  (nisam mogla bolje, žao mi je dragi čitatelju, valjda dođe s praksom, bar se nadam)...

Opširnije...

Svi vjerojatno gledate filmove o srednjim školama gdje se nalaze popularci, oni srednje popularni i autsajderi. Ja se nalazim u zadnjoj skupini, jeej!

Opširnije...

Jack Nicholson, Charlize Theron, Meryl Streep, Denzel Washington neki su od glumaca i glumica koji su uvijek cijenjeni zbog svoje sposobnosti da utjelove lik na filmu, zbog čega su i nagrađeni Oscarovim zlatnim kipićem ili bar Zlatnim Globusom. Ovdje nećemo pričati o tome, već o onim glumačkim izvedbama i trenucima koji nisu glumačko umijeće, već istinski trenuci terora i poniženja glumaca zauvijek zabilježenih na filmskoj vrpci. Naravno, ima tu i ludila, kao što je slučaj sa...

Opširnije...

Tko još nije čuo za "Star Warse"? Serijal o borbi dobra i zla smještenoj u jednoj galaksiji, jako, jako daleko, ušao je u naša srca sada već davne 1977. godine te ubrzo postao klasik filmske industrije. Ali, ne znaju baš svi da je originalni film "Nova nada" (napravljen sa jako malim budžetom i uz slabu zainteresiranost studija) zapravo bila gomila trošnih stvari i sretnih situacija uhvaćenih okom kamere, a ostali filmovi su imali nekoliko WTF situacija u scenarijima koje su ,nasreću, mijenjane. Ako već niste pogodili, ovdje ću pobrojati nekoliko scena i situacija "iza kamere" koje su stvorile "Star Warse" klasikom. Pa, krenimo!!!

Opširnije...

Zlatno je doba za stripove i adaptacije istih. Marvelovi superjunaci poput Deadpoola, X-mena i Avengersa ne samo da su financijski isplativi, već ih cijene i filmski kritičari, kao što su to nekad činili sa filmovima kao što su "Sin city" i "300" (koji su i sami filmske adaptacije stripova, ako kojim slučajem niste znali). Batman i Superman imaju jako čitljiva strip izdanja, a iako se zajedno sukobljavaju u ovogodišnjem univerzalno pljuvanom "Batman v Superman", to ih nije spriječilo da postanu film sa najvećom zaradom 2016. godine. Ali nisu stripovi samo na filmskoj vrpci. Na našim malim ekranima donedavno smo mogli pratiti 6. sezonu "Živih mrtvaca", adaptaciju istoimenog američkog stripa koja je vratila zombije pod povećalo, a ovog mjeseca željno se iščekuje premijera "Preachera", najblasfemičnijeg/najboljeg stripa ikad.

Opširnije...

Karlovac je mrtav grad. U Karlovcu se ništa ne događa. Želim što prije izaći iz ove j***ne rupe od grada. Sve su to izjave koje sam kroz odrastanje u svom rodnom gradu slušao i pratio kako postaju toliko česte kao „dobar dan“. U nekoliko navrata sam ih i osobno izjavio. No konačno, maknuvši se s mrtve točke u svom životu i počevši nešto raditi, prihvaćajući svakakve odgovornosti koje su uz posao dolazile, shvatio sam puno toga. Zato sam i odlučio napisati blog upravo o temi „mrtvog grada“ te izbaciti jedno subjektivno mišljenje. 

Opširnije...

Kad se odluči snimiti film, uvijek se prvo počinje od scenarija. Uvod, gdje upoznajemo protagoniste (ponekad i antagoniste); zaplet ili dio gdje dolazi do dramatskog sukoba; te rasplet, tj. svojevrsni kraj filma. Ali u ovom tekstu ne želim pričati o scenariju, već o onim trenucima koji NISU bili u njemu, a bitno su pospješili film. Neke od tih scena bile su improvizacije glumaca, a neke su se dogodile potpunom slučajnošću.

Opširnije...

Poznati američki filmski kritičar Roger Ebert rekao je 2005. kako se video igre ne mogu smatrati umjetničkim djelima te na sebe navukao gnjev svjetske gaming zajednice. Iako je rekao to bez ikakve namjere provokacije, ni par mjeseci kasnije Ebert se morao ispričati te je povukao svoje riječi. Lako je shvatiti na što je mislio. Dok u slikama, filmovima i glazbi mi samo interpretiramo ono što vidimo i čujemo, u video igrama utječemo na radnju te je interpretacija istih posve drugačija. Iako je to dobra tvrdnja, u daljnjem tekstu ću probati nabrojati video igre inspirirane umjetničkim djelima te objasniti zašto bi se igre i trebale smatrati umjetnošću.

Opširnije...

Svatko od nas je u barem jednom trenutku bio lošeg raspoloženja ili barem malo u depresiji. Razlozi za to mogu biti različiti. Na primjer, vani pada kiša, pali smo ispit, naša najdraža momčad je izgubila odlučujuću utakmicu itd...

"Nekad smo kupili kilu salame, a nismo skužili da joj je prošao rok trajanja."

Opširnije...

U listopadu 2015., tijekom svog prvog treninga u Orahovici, imao sam priliku razmijeniti par riječi s jednim volonterom o vegetarijanstvu. To jest, zanimali su ga razlozi zbog kojih sam postao vegetarijanac te sam mu tako počeo pričati o svojoj odluci i razlogu zbog kojeg sam to postao, a taj razlog je dokumentarac zvan "Earthlings".

Opširnije...

First things first, spoilera u ovom tekstu neće biti. Sad kad je to razriješeno, ajmo malo uvodnih riječi. Tko kaže da jedna video igra ne može imati dobru priču? Kada se scenarija u igri uhvate pravi ljudi, možemo dobiti prava mala remekdjela. U ovom tekstu probati ću nabrojati 10 najboljih priča u videoigrama pa, ako se ikad odlučite zaigrati neke od ovih naslova, pripremite se na okoline prožete životom, fino karakterizirane likove i šokantne plot twistove...

Opširnije...

<3 Stigao nam je najslađi, najzaljubljeniji i najcrveniji dan u godini -  Valentinovo! To je dan kada je napokon došao trenutak da priznate svojoj simpatiji da vam se sviđa, dan na koji su svi nasmiješeni i kad leptirići u trbuhu imaju najviše posla i dan na koji svatko zaslužuje pažnju i lijepu riječ.

Opširnije...

Tko se još od nas ne voli dobro nasmijati? Humoristične serije, zvane još i sitcomi (engleska kratica za izraz "situation comedy"), u svom obliku postoje još od ranih 50-ih. Serije poput "I love Lucy" i "The Honeymooners" utabale su put kojim su narednim desetljećima kročile serije kao što su "The Andy Griffith show" (60-e), "M*A*S*H*" (70-e), "Only Fools and Horses" (kod nas prevedeno "Mućke", a išle su u 80-ima) te u 90-ima "Seinfeld". U ovom tekstu nabrojao bih neke poznate, a neke malo manje poznate koje biste definitivno trebali pogledati. Krenimo :)

Opširnije...

Ajmo prvo kratak uvod. Što film čini kultnim? Kultni filmovi su znani po tome što imaju predane i strastvene fanove koji tvore subkulturu koja te iste filmove gleda nanovo i nanovo, rečenice iz filma citira u svakodnevnom dijalogu, a mnogi od njih su i cosplayeri što se maskiraju u lik iz filma. Potkrijepit ću to citatom Brucea Campbella (glumca mnogih kultnih filmova, no o tome u daljnjem tekstu): "Mainstream film je film koji 1000 ljudi pogleda 100 puta, dok je kultni film onaj koji 100 ljudi pogleda 1000 puta." Takvi filmovi se također vrlo često poigravaju s kulturnim tabuima, a mnogi od njih sadržavaju ekscesivne prikaze nasilja, krvi, seksa, prostota ili kombinacije svega navedenog. U ovoj listi probati ću nabrojati najpoznatije, ali bit će tu i možda malo manje poznatih. Pa krenimo!!!

Opširnije...

Lista se nastavlja!!! Imamo još dosta toga za obraditi (za linkove na epizode već znate proceduru), pa krenimo! :)

Opširnije...

Pozdrav, ljudi! Evo mene opet. Budući da sam dosta zadnjeg tjedna, uz svoje obaveze, proveo gledajući stare crtane iz prijašnjeg teksta, našao sam još nekoliko koje vrijedi spomenuti. Naravno, staviti ću i linkove gdje bude bilo moguće, pa krenimo!!! :)

Opširnije...

Zasigurno je svatko od nas nekada poželio pozvati frenda ili frendicu koji nisu iz našeg grada kod sebe i pokazati mu „kako je to kod nas“ i „što ima zanimljivog“. Hm, svjesni smo mi da je naš Karlovac prekrasan i da će, svatko tko zna prepoznati ljepotu, vjerojatno biti ugodno iznenađen, ali gdje ga točno odvesti i koja mjesta odabrati kako bismo grad u kojem živimo ipak prikazali u najboljem mogućem svjetlu?

Opširnije...

Čitatelju, zašto ti se obraćam? Evo, baš nešto visim na YouTubeu i slušam Nirvanin "Teen Spirit", kad ono, pod "suggested videos" primijetim trailer novog filma s Ninja kornjačama. Ako mislite da ovim tekstom želim promovirati filmove Michael Baya, dežurnog ubojice filmske umjetnosti, varate se. Pisati ću malo o starim crtanim filmovima koje smo svi kao klinci (i klinceze!) sa strašću pratili, a za koje današnje i buduće Facebook generacije vjerojatno nisu nikada čule i nažalost ih nikada neće gledati. Krenimo zajedno na ovaj, malo poduži, "nostalgia trip"... (bonus - gdje bude moguće, staviti ću linkove na sinkronizirane epizode)

Opširnije...

A vi? Jeste li vi složili svoj popis novogodišnjih odluka?  Da, da, bez smijeha, jest da je već klišej, i to smiješni, čak štoviše, uvriježena novogodišnja šala, ali je li to zbilja toliko nemoguće ostvariti? I ako znate ikoga tko to još radi, pitate li se: „Pa zašto pobogu troši vrijeme na takve gluposti?“

Opširnije...

Galeb? Kakav galeb? Šta je ovom liku? 

Ne, nisam ni na kakvim opijatima. Galeb je metaforički izraz za muškarca koji ima veliku strast za osvajanjem i druženjem sa ženskim spolom.

Opširnije...

Hej, ti koji ovo čitaš... Pretpostavljam da redovito provodiš vrijeme ovdje na blogu... Pa eto, voljela bih da sada pročitaš i moju priču. Zapravo, ne samo pročitaš. I nije to priča. Rekla bih da je to samo buđenje onog uspavanog u nama pretočeno u obliku teksta. Tako da se udobno smjesti i čitajući dopusti da se u tebi probudi to nešto. Zamisli, osvijesti to u sebi. Ovo predbožićno vrijeme prigodno je za promišljanja o životu, načelima i širenju pozitivnih vibri. No, ja nisam bila potaknuta datumom na kalendaru, već nečim drugim.

Opširnije...

Međunarodni volonterski kamp naziv je za kratkoročnu volontersku razmjenu (otprilike dva tjedna), pri čemu „kamp“ ne znači doslovno kampiranje, već samo mjesto na koje dolaziš. Zato svi kažu da idu na kamp, a ne u kamp. To mjesto može biti bilo što – sportska dvorana s madracima, hostel, livade sa šatorima ili čak dvorac. Odlazak na jednu takvu razmjenu posebno je iskustvo. Ti i još petnaestak volontera iz različitih zemalja, više ili manje različiti, svi ste odabrali isti kamp i došli u nadi da posao neće biti pretežak i da će se skupiti dobra ekipa. Jer, dva tjedna ti su ljudi prvo što vidiš kad otvoriš oči i zadnje prije nego ih opet zatvoriš. Skupa čistite, kuhate, jedete, radite, igrate igre, idete na izlete, družite se...

Opširnije...

Ima već dugo otkako sam prvi put čula za Couchsurfing, ali zapravo nisam znala ništa o tome. Niti sam se potrudila istražiti. Do prošle godine.

Couchsurfing je stranica na kojoj, slično kao i na Facebooku, napraviš profil – staviš sliku i napišeš par stvari o sebi, a onda ponudiš putnicima besplatno mjesto za spavanje. Ili, ako nemaš mogućnosti za to, barem svoje društvo. Zauzvrat, dobivaš pristup novom svijetu ljudi i njihovih kauča, madraca, kreveta, podnih prostirki... Iako, za one nepovjerljive, to vjerojatno zvuči kao dobivanje pristupa budućim mjestima zločina, na kojima se sasvim dobrovoljno pojaviš i ponudiš za žrtvu. Pitala sam se i ja svašta. Je li odlazak u stan nepoznate osobe sličan onim trenucima u filmovima kad se cure u majušnoj spavaćici, usred noći, odluče otići provjeriti zastrašujuće zvukove u kući sa: „Hello? Is someone there?“ Je li to nešto što bi napravio netko za kog mislim da je stvarno glup?

Opširnije...

 Migracije stanovništva nisu ništa novo.

Čak i kada smo iz lovačko-sakupljačkih društava prešli u sjedilačka i dalje smo putovali i selili se u toplije i plodnije krajeve. Naravno, i Hrvati od stoljeća sedmog prate taj trend (jer kako bi inače iz Poljske/Irana/negdje trećeg došli u Lijepu Našu?). Niti danas nije ništa drugačije, možda samo više primjetno.

Opširnije...

Dobar dan dobri ljudi! Evo mene sa još jednom pričom. Nedjelja je, svi uživaju u obilnim ručkovima sa svojim obiteljima, a netko kao TI čita ovaj blog. Kada mama tata i ostali pojedu, pošalji im link da i oni pročitaju, hvala unaprijed. 

Opširnije...

Pozdrav dobri ljudi, dobar ovaj portal ha? Pa meni je, istina je da sam jedan od sudionika koji radi ovo sve pa onda moje mišljenje i nije toliko relevantno, no zasigurno ima tu nekih dobrih stvarčica, a jedna od tih je ovaj blog. Evo, ja sam se odlučio napisati i podijeliti s vama jednu moju životnu anegdotu.

Opširnije...

Yo!

Trenutno sam na svom laptopu i spustio sam miš do alatne trake da vidim koliko je sati (22:06)... Nedjelja je. 

Htio sam napisati par riječi vezanih za portalzamlade.info pa eto...

Opširnije...