“Preddiplomski i diplomski studiji na Filozofskome fakultetu mogu biti dvopredmetni (dvodisciplinarni) i jednopredmetni (jednodisciplinarni). U sustavu studiranja to znači da student ima mogućnost svoje studijsko opterećenje ostvariti na jednom jednopredmetnom studijskom programu ili u kombinaciji dvaju dvopredmetnih studijskih programa. Pojam dvopredmetnoga studija može se razumijevati dvojako: s točke gledišta akreditiranoga programa, dvopredmetnost označava obvezu kombiniranja takva programa s drugim dvopredmetnim programom, dok s točke gledišta studenta i njegova studiranja dvopredmetnost označava uključenost studenta u istodobno studiranje dvaju akreditiranih programa i ravnopravnu podjelu studentova opterećenja na dva studijska programa. Odsjek za germanistiku broji više od pola tisuće studentica i studenata te preko trideset zaposlenih u znanosti i/ili nastavi. Zagrebačka germanistika duže od desetljeća vodi i vlastiti znanstveni časopis, istražuje u nekoliko znanstvenih projekata MZOŠ-a i održava blisku suradnju s mnogobrojnim institutima u zemlji i inozemstvu (među ostalim, s onima iz Zadra, Osijeka, Rijeke, Ljubljane, Beča, Mainza, Kölna, Berlina). U duhu Bolonjske deklaracije, Odsjek za germanistiku s uspjehom provodi restrukturiranje studijske ponude i uvođenje novih nastavnih programa koji odgovaraju suvremenim tendencijama u znanosti”, navodi službena stranica Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Mijenja li se priča iz perspektive studenta? Postoji jedan način da saznamo, tako da pitamo!
Svestrana Helena, osim ljubavi prema stranim jezicima uživa i u izrađivanju raznih stvarčica te u šivanju. Nakon završenog studija njemačkog i švedskog jezika, uspješno se bacila u karlovačke poduzetničke vode te se tako odmah zaposlila u struci.
1) Bok! Reci nam nešto o sebi.
Hej! Zovem se Helena. Završila sam Gimnaziju u Karlovcu, a zatim preddiplomski i diplomski studij njemačkog i švedskog jezika (prevoditeljski smjer) na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Volim strane jezike, glazbu, družiti se s prijateljima i upoznavati nove ljude, a kad imam vremena, izrađujem stvarčice od FIMO-mase i učim šivati.
2) Zašto si odabrala studirati njemački i švedski jezik?
Do polaska u osnovnu školu živjela sam s roditeljima u Austriji pa je ljubav prema njemačkom nastala već ondje u druženju sa susjedima i prijateljima iz vrtića. U drugom razredu osnovne škole odlučila sam svoju omiljenu slikovnicu prevesti s njemačkog na hrvatski kako bi je i moji prijatelji u školi mogli čitati. Dugo sam sjedila nad tom knjigom, smišljala dobre rečenice, pisala, brisala pa pisala i precrtavala popratne crteže. Kad sam došla otprilike do polovice, na polici jedne knjižare u Karlovcu naišla sam na istu tu knjigu, ali već prevedenu na hrvatski. Iako je moj prvi pokušaj prevođenja tako završio u suzama, prilično sam sigurna da mi je na neki način obilježio daljnje školovanje koje je tijekom svih godina bilo usmjereno na njemački jezik i na prevođenje. Nakon jezične gimnazije, natjecanja iz njemačkog jezika i dodatne nastave DSD-a logičan je slijed bio studij germanistike, a kako je to dvopredmetni studij, odabrala sam i švedski jer su mi njegovo neobično slovo å i melodičnost privukli pozornost.
3) Jesi li za vrijeme studija živjela u Zagrebu ili si putovala? Je li ti bilo teško pronaći smještaj?
Tijekom studija stanovala sam s cimericom u Zagrebu. Nije bilo teško pronaći smještaj, ali je bilo teško pronaći smještaj po prihvatljivoj cijeni. No, u usporedbi s mnogim prijateljima imale smo sreće i prilično smo brzo pronašle stančić s dobrim i strpljivim stanodavcem.
4) Koja je najbolja stvar u vezi tvog faksa?
Najbolje u vezi s Filozofskim fakultetom su mogućnosti koje taj fakultet pruža ako se u studij uloži dovoljno truda – i sadašnjim i bivšim studentima. Zahvaljujući stipendijama studirala sam jedan semestar na Sveučilištu u Beču, bila na ljetnim tečajevima i razmjenama na Sveučilištu u Regensburgu i Tübingenu te u Malungu u Švedskoj.
No, Filozofski fakultet nije mi samo stipendijama pružio mogućnost za prikupljanje iskustva, nego me poticao i na rad na projektima. Tako sam s nekoliko studenata germanistike izdala Njemačko-hrvatski rječnik leksičkih inovacijaza koji smo dobili financijsku potporu i Posebnu rektorovu nagradu. Osim toga sam radila na Njemačko-hrvatskom digitalnom strukovnom rječniku koji je od kraja prošle godine dostupan na internetu.
Na Filozofskom fakultetu nerijetko su profesori oni koji potiču studente na znanstveni i stručni rad. Tako sam za jedan rad u suautorstvu dobila Rektorovu nagradu, a na poticaj profesorice i mentorice sa studija švedskog jezika kao bivša studentica objavila sam rad u Hieronymusu, časopisu posvećenom prevođenju i terminologiji.
5) Jesi li zadovoljna studijem? Kojim aspektom studiranja posebno?
Posebno sam zadovoljna time što sam već tijekom studija mogla vidjeti rezultate svojeg rada, bilo u obliku stipendija, nagrada za izvrsnost ili studentskih poslova u struci koji su nam se pružali čak i krajem preddiplomskog studija, a prije svega tijekom diplomskog studija.
Profesori su nam često javljali da se negdje traži predavač njemačkog ili švedskog, prijevod na jedan od tih jezika ili pak da neko poduzeće traži osobe sa znanjem tih jezika. Trudili su se prenijeti nam što više praktičnih znanja koja su potrebna na tržištu i u „stvarnom životu“, a ne samo na ispitu i u teoriji, pa su za studente prevoditeljskih smjerova organizirali i prakse u prevoditeljskim uredima u Zagrebu.
6) Kojim aspektom baš i nisi?
Mislim da studentsku referadu nitko od studenata ne pamti kao nešto lijepo jer smo ondje svi barem jednom dobili jezikovu juhu, a vrlo je često napuštali neobavljena posla. Jednako loša iskustva imala sam i sa Studomatom koji bi se svako malo urotio protiv nas studenata, pogotovo ako bi na brzinu trebalo upisati kolegij prije nego što se popune sva slobodna mjesta.
Još je nešto vrlo važno u studentskom životu – hrana. Na Filozofskom fakultetu imamo predivnu novu kantinu koja, nažalost, samo mami studente, ali nije pretvorena u menzu i ne prihvaća iksice pa se odlazi na FSB ili FER gdje se pak svi bune jer im „filozofi“ stvaraju gužvu.
7) Jesi li imala dovoljno slobodnog vremena? Što si radila kada nisi učila?
Uh, bolna točka svakog germanista, ili barem svakog germanista koji želi završiti faks u prihvatljivom roku. Ne, nisam imala dovoljno slobodnog vremena, tj. voljela bih da sam ga imala nešto više. Naravno da bi se našlo vremena za druženje s prijateljima, za sport i slično, ali na preddiplomskom studiju zaista je bilo naporno, pogotovo jer su se na svim kolegijima detaljno bilježili izostanci. Ali ako se voli ono što se studira, sve je lakše. Kad bih opet birala studij, odabrala bih isto.
8) Kako si učenik može povećati šanse da upadne na studij njemačkog i švedskog?
Za upis bitni su uspjeh na maturi i ocjene iz srednje škole, a vrlo je važan i kvalifikacijski ispit koji je sastavljen kao test inteligencije s pokojim pitanjem iz opće kulture i matematike. Jedina je utješna informacija možda ta da se na studij švedskog može upisati više studenata nego kad sam ga ja upisivala davne 2010. godine jer je broj povećan s 30 na 40.
9) Što općenito rade ljudi tvoje struke nakon fakulteta, a što ti radiš?
Na diplomskom studiju njemačkog jezika može se odabrati nastavnički, prevoditeljski ili kulturološki smjer, a na švedskom prevoditeljski ili lingvistički. Kao što se iz naziva smjerova može naslutiti, germanisti i skandinavisti nakon studija obično predaju u školama, rade kao prevoditelji u prevoditeljskim agencijama, poduzećima ili kao freelanceri, u poduzećima su kontakt s dotičnim govornim područjem ili na stranom jeziku pripremaju materijale za prezentacije, brošure i slično. Filozofski nas fakultet prije svega uči biti otvoren za kontakt s ljudima, jasno prenositi informacije i znanja, biti prilagodljiv i snalažljiv pa se zato ljudi moje struke često zapošljavaju na radnim mjestima koja uključuju čest kontakt s ljudima.
S obzirom na to da u Karlovcu, nažalost, ne postoji prevoditeljska agencija, a nisam pronašla ni poduzeće koje bi imalo potrebu za prevoditeljem njemačkog ili švedskog jezika, uplovila sam u poduzetničke vode. Želja mi je bila ostati u rodnom Karlovcu pa sam u rujnu prošle godine uz pomoć sredstava za samozapošljavanje otvorila HELINGO, obrt za usluge prevođenja i tumačenja. Kako bih bila konkurentnija na tržištu, položila sam ispit za stalnog sudskog tumača i sada se trudim pronaći što više posla. S obzirom na to da se danas prijevodi većinom šalju e-mailom, nadam se da ću uspjeti razviti obrt u tom smjeru da svoje usluge izvozim i u inozemstvo.
10) Imajući na umu da si se već vratila u Karlovac, misliš li da Karlovac pruža dovoljno mogućnosti ljudima tvoje struke?
Teško je to reći u nekoliko rečenica. Ako se pitamo postoje li u Karlovcu prevoditeljske agencije ili poduzeća koja bi trebala prevoditelje njemačkog i/ili švedskog, onda je odgovor prilično razočaravajuć. Germanisti nastavničkog smjera tu su u boljem položaju jer se u školama često traže predavači njemačkog. No, srećom, tu je internet koji daje mogućnost stvaranja posla bez obzira na to gdje si pa nismo povezani samo s gradovima susjednih županija, nego s cijelim svijetom. Sastanci se sve češće održavaju putem Skypea, prijevodi se šalju e-mailom, edukacije i nastava održavaju se online. Tako upravo pohađam dvije edukacije za predavače njemačkog jezika: jednu u Goethe-Institutu u Zagrebu, a drugu u Austriji, ali od kuće dok pijuckam kavu ili čaj.
Mislim da danas mladima nakon završene srednje škole ili fakulteta općenito nije lako, neovisno o tome što su završili, ali vjerujem da se može uspjeti ako se voli ono što se radi i ako se uloži mnogo truda. Raduje me svaka karlovačka priča o poslovnom uspjehu mladih, a nadam se da ću za koju godinu i ja moći ispričati jednu takvu priču.
Nadam se da sam svojim iskustvom potaknula barem nekoga na razmišljanje o studiju na Filozofskom fakultetu, a svima koji već namjeravaju studirati njemački ili švedski želim mnogo sreće i brojna lijepa iskustva koja pruža studiranje na tom fakultetu.
Ukoliko imaš ikakvih pitanja za Helenu, možeš joj se obratiti na Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
Želiš podijeliti svoje iskustvo studiranja? Javi nam se na Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.