“Preddiplomski studij politologije traje 8 semestara (4 godine) i nosi 240 ECTS bodova čime se stječe zvanje Baccalaureus/baccalaurea politologije. Tijekom studija studenti usvajaju sva relevantna znanja i vještine za profesionalni rad u svim javnim-političkim institucijama, srednjoškolskom sustavu obrazovanja kao i u privatnim i javnim poduzećima. Osim redovite nastave studentima se nude mnogobrojna gostujuća predavanja domaćih i inozemnih znanstvenika i stručnjaka te učenje na konkretnim slučajevima kroz istraživački rad. Teme povezane s trenutačnim političkim zbivanjima u zemlji i svijetu analiziraju ugledni političari i stručnjaci političke komunikacije, te usto predviđaju buduće situacije na političkoj sceni. Završetkom preddiplomskog studija student/ica može nastaviti diplomski studij politologije na Fakultetu političkih znanosti te steći zvanje magistra. Studenti se također mogu natjecati za upise u diplomske studije Sveučilišta u Zagrebu u području društveno-humanističkih znanosti ili pak nastaviti svoje obrazovanje u inozemstvu”, navodi službena stranica Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu.
Mijenja li se priča iz perspektive studenta? Postoji jedan način da saznamo, tako da pitamo!
Pitali smo Leu, magistru politologije, što nam može reći o svome studiju. Ambiciozna i svestrana Lea PR je suradnica na INmusic festivalu, volontirala je na One Take Film Festivalu, a u Karlovcu je poznatija kao dugogodišnja volonterka na Foto danima mladih te Four River Film Festivalu. Kakav je put od srednje škole do studija politologije, a kakav do diplome doznajte u nastavku!
1) Bok! Reci nam nešto o sebi. (što studiraš, koju si srednju si završila/završio, jesi li više dog ili cat person, i sve ostalo što smatraš bitnim)
Prvo i najbitnije: animal sam person (doduše, užasavam se noćnih leptira i skakavaca, ali i svega što podsjeća na iste, tako da njima jedno veliko NE). Odrasla sam s mačkom i psom pa mislim kako je to dobitna kombinacija. Manje bitne činjenice o meni: rođena sam 1992. godine u Karlovcu te gajim veliku ljubav (i nadu) prema svom gradu. Kad sam upisala fakultet, preselila sam se u metropolu, ali se volim vratiti kući, bilo vikendima, bilo ljeti. Završila sam Gimnaziju i potom upisala politologiju na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu. Dugo sam godina trenirala odbojku. To uvijek volim spomenuti kad odgovaram na biografska pitanja jer je sport moja velika ljubav i odigrala je veliku ulogu u mom životu. Jednaku ljubav gajim prema putovanjima jer su velika životna škola i nepredvidiva. Imala sam tu sreću da zaista puno putujem, ali sebično priznajem kako želim još!
2) Jesi li imala drugih izbora fakulteta između kojih si se premišljala te zašto si na kraju odabrala politologiju?
Oduvijek sam se više smatrala ''društvenjakom'' tako da pri izboru potencijalnih fakulteta i nije bilo velikih nedoumica. Zapravo se izbor sveo na Filozofski fakultet ili popularno zvani FFZG. Teška srca priznajem da su mi jezici bila prva ljubav, ali nisam upala na željenu kombinaciju pa sam odlučila upisati politologiju. S druge strane, sretna sam što su stvari tako odigrale jer sam zadovoljna iskustvom na politologiji i mislim da će mi otvoriti više vrata nego što bi to jezici.
3) Živiš li u Zagrebu ili putuješ? Je li bilo teško pronaći smještaj?
Četiri sam godine ''u komadu'' živjela u Zagrebu. Ta mi je četvrta godina akademski bila prilično neuspješna (ako se pita mene, radi se o krizi identiteta, a ako se pita moju majku, radi se o lijenosti) pa sam iduću godinu upisala parcijalno i odlučila prijaviti Erasmus+ studentsku razmjenu na Masarykovu sveučilištu u Brnu. Dakle, nakon četiri godine u Zagrebu, šest sam mjeseci putovala u Zagreb, a drugih šest živjela u Brnu u Češkoj. Sad sam ponovno u Zagrebu. A propos smještaja, ove se godina potraga za istim može usporediti s teškom muškom. Godine prije toga nisu bile toliko izazovne u tom kontekstu, ali su i okolnosti bile drugačije. Nekretnine su bile jeftinije, bila sam u istom stanu tri godine za redom, Airbnb nije bio toliko IN u Hrvatskoj... Kao i u nekim drugim životnim situacijama, naći smještaj bez veze je bezveze.
4) Bi li rekla da je studij politologije težak studij? Ako da, zašto da, a ako ne, zašto ne?
Ono što je studentima politologije olakšavajuća okolnost jest da uvijek mogu ići linijom manjeg otpora i proći kroz studij, kako se u narodu kaže, bez da trepnu. Teško mi je govoriti o opsegu gradiva jer ne znam s čim bih trebala usporediti. S druge strane, onim studentima koji vole politologiju, koji vole učiti, studij je sigurno izazovan, usudim se reći i težak. Ono što je dobra stvar jest da politologija svima ostavlja prostora za izvannastavne aktivnosti, bilo da se radi o studentskim poslovima, stručnim praksama, hobijima ili nečemu desetom.
Nisam zadovoljna imidžem humanističkih fakulteta općenito u akademskim krugovima. Žao mi je što nas se često podcjenjuje. Ne mislim konkretno na sebe jer sam bila prilično prosječna studentica, ali neki od mojih kolega su zaista sjajni politolozi iza kojih stoje ogroman trud te veliki angažman i posvećenost studiju. Ono što želim reći je da se težina studija ne mjeri nužno brojem stranica ispitne literature.
5) Kojim si aspektom studiranja posebno zadovoljna, a kojim baš i nisi?
Zadovoljna sam što mi je studij omogućio da odradim studentsku razmjenu, radim, i da se bavim svime što volim, a ne tiče se izravno politologije. Primjerice, na prvoj sam godini studija počela volontirati na manifestacijama u rodnom gradu, kao što su međunarodni filmski festival Four River Film Festival i festival fotografije Foto dani mladih. S godinama su te manifestacije prerasle u ozbiljne projekte pa su se i moje uloge na istima povećale. Došlo je do toga da sam se zaljubila u taj posao i da u tom smjeru želi nastaviti graditi profesionalnu karijeru. Tri sam godine uz studij radila neke studentske posliće, trenirala nikad prežaljenu odbojku, a istovremeno učila, polagala kolokvije i ispite. Puno mojih kolega ima slično iskustvo i svi smo podjednako zadovoljni. Bilo je teško i ne uvijek uspješno, ali ne bih ništa mijenjala. Osim ovog obrazovnog aspekta, prezadovoljna sam okruženjem kojem smo bili izloženi svih ovih godina na fakultetu. Predavanja i seminari uglavnom su se održavali u velikim grupama pa sam upoznala puno divnih ljudi različitih profila i političkih orijentacija, ali sve nas je povezivala ljubav prema Lepušićevoj 6.
Naravno da uvijek ima mjesta za napredak. Mišljenja sam da bi kompletan studij trebalo modernizirati, što se tiče određene literature i pristupa nastavi. Seminari se ne bi trebali svoditi na PPT prezentacije, već se treba više raditi na izgrađivanju kritičkog mišljenja, omogućiti više praktične nastave, gostujućih predavanja, plenuma i slično.
6) Kakav je zapravo studij politologije? Kako bi ga opisala drugima?
Lekcija koju svi trebaju naučiti jest da politologija ne stvara nužno političare. Ostalo sam više-manje navela gore. J
7) Što radiš u slobodno vrijeme, kada ne učiš? (možeš spomenuti imaš li puno slobodnog vremena ili nemaš i tako to)
Budući da me trenutno dijeli još nekoliko dana od obrane diplomskog rada, referirat ću se na prošle godine. Jedna od stvari koju me FPZG naučio jest ta da se unutar dobro organiziranog vremena sve stigne. Svašta sam radila uz faks, od bavljenja poslom do potpunog besposličarenja.
8) Kako si učenik može povećati šanse da upadne na studij politologije?
Mislim da osim dobre pripreme za polaganje državne mature i nema nekih većih prepreka upisivanju na studij politologije. Ono što bih savjetovala budućim studentima politologije je da budu u toku s aktualnim događanjima u politici i da se informiraju o stvarima koje eventualno ne razumiju. Osim toga, važno je da već u srednjoj školi nauče kritički promišljati o zbivanjima oko sebe, da razumiju uzročno-posljedične veze, što povijesnih događaja, što aktualnih. To će svakako olakšati učenje u budućnosti.
9) Što općenito rade ljudi tvoje struke nakon fakulteta i koji su tvoji planovi?
Iskustva mojih prijatelja i kolega su razno-razna. Neki od njih rade u ministarstvima, neki u jedinicama lokalne uprave, neki u civilnom sektoru. Neki se pak bave stvarima koje ''nemaju veze sa strukom'', ali zapošljivost je politologa sasvim zadovoljavajuća. Ima posla za sve koji žele raditi. Moji su planovi produkcijske prirode. Posao iz snova bila bi produkcija velikih manifestacija poput filmskih ili glazbenih festivala i nadam se da sam već na tom putu.
10) Planiraš li se nakon studija vratiti u Karlovac?
Povratak u Karlovac nije isključen. Uvjeti života u manjem su gradu dobri, ali sam trenutno zadovoljna gdje jesam. Teško mi je predvidjeti idući tjedan, a kamoli iduću godinu. U svakom sam slučaju spremna na sve.
Ukoliko imaš ikakvih pitanja za Leu, možeš joj se obratiti na Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.