”Ciljevi preddiplomskog studija su stjecanje znanja francuskog jezika koje odgovara stupnju B2, s elementima C1, prema Europskom referentnom okviru za jezike; svladavanje temeljnih deskriptivnih i metodoloških pojmova relevantnih za lingvistički opis francuskog jezika; svladavanje temeljnih analitičkih, deskriptivnih i metodoloških pojmova vezanih uz francusku književnost i civilizaciju. Područja mogućnog zaposlenja: pomoćni poslovi u turizmu i poslovanju poduzeća i ustanova za koje je dovoljno temeljno poznavanje francuskog jezika. Student bi nakon završenog preddiplomskog studija mogao pratiti diplomski studij francuskog jezika i književnosti na Odsjeku za romanistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu, na sva tri predložena smjera (znanstveni, prevoditeljski i nastavnički), kao i na svim diplomskim studijima francuskog jezika i književnosti u Hrvatskoj i u svijetu. Preddiplomski (i diplomski) studij pedagogije organiziran je kao jednopredmetni (glavni studij/program, major) i dvopredmetni (pedagogija kao glavni studij/program uz drugi ravnopravni, preddiplomski glavni program na Filozofskom fakultetu, double major). Studij pedagogije traje: 5 godina (3 + 2) / 10 semestara /dva obrazovna ciklusa. Završetkom prediplomskog studija pedagogije (180 ECTS bodova) stjeće se akademski naziv: prvostupnik/prvostupnica (baccalaurea/baccalaureus) društvenih znanosti – smjer pedagogija”, navodi službena internetska stranica Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
Mijenja li se priča iz perspektive studenta? Postoji jedan način da saznamo, tako da pitamo!
Svoje iskustvo studiranja francuskog jezika i književnosti i pedagogije s nama je podijelila Valentina, poznatija kao Roža. Ova svestrana bivša studentica, sada i stalno zaposlena u Karlovcu, među ostalim vodi i radio emisiju ”Mladi u centru”, radionice ”Kanta Tinte” te zaista mnogo drugih stvari.
1) Hej, hej! Reci nam nešto o sebi.
Hej bok, bok hej! Ja sam Roža i diplomirala sam francuski jezik i književnost i pedagogiju na FFZG, prije toga sam išla u opću gimnaziju Karlovac, panično se bojim pauka i zbilja ne znam peći kolače.
2) Zašto si odabrala svoj smjer?
Prvenstveno zato jer sam zaljubljena u jezike. I knjige. Prvo je bilo najvažnije maknuti se što je dalje moguće od matematike, fizike, kemije i brojeva općenito. Zapravo sam htjela studirati engleski i francuski, ali to mi nije imalo smisla kad sam razmislila i shvatila da sam s engleskim oke i da želim učiti nešto novo. A pedagogija mi se uz jezik činila kao super izbor.
3) Dok si studirala, jesi li živjela u Zagrebu ili si putovala?
Većinu vremena sam živjela u Zagrebu u stanu. Tokom cijelog studiranja sam istovremeno i radila pa sam si to uspjela priuštiti. Jedan semestar sam htjela putovati, ali me iskreno HŽ dotukao. I onda sam se opet vratila u stan. I to mi je bilo super. Svakom bi definitivno preporučila da, ako može, uz faks i radi i živi u Zg. Nekako smatram da neke stvari uistinu moraš doživjeti i proći.
4) Koja je najbolja, a koja najgora stvar u vezi tvog faksa?
Najbolja stvar je opuštenost. Na filozofskom je sve nekako laganini, bez stresa i sve se može. Ekipa je također odlična. Općenito je mentalitet drugačiji. Najgora stvar su mi eto, nažalost, profesori koji su u potpunosti nezainteresirani, nedostupni i imaju izrazito loš pristup. A to je, primjerice, uisitnu važno ako studiraš jezik kojeg ne možeš naučiti iz knjige. Nipošto ne želim reći da su svi loši. Ali, po mojem iskustvu, velika većina jest.
5) Jesi li zadovoljna studijem? Kojim aspektom studiranja posebno, a kojim baš i ne?
Osrednje sam zadovoljna. Tijekom studiranja mi je trebalo više prakse i konkretnog znanja i iskustvenog učenja. Grupe su bile prevelike, individualni pristup nije postojao. A s druge strane, bila sam zadovoljna time što je studij ipak ostavljao relativno dovoljno vremena da sam učiš ono što želiš učiti i da te rupe popuniš sam. Samo što bi ih bilo lakše popuniti uz podršku.
6) Što si radila kada nisi učila? Jesi li imala dovoljno slobodnog vremena?
Kad nisam učila uglavnom sam radila. Kad nijedno od toga, čitala sam ili izlazila. Zapravo, podosta sam izlazila.
7) Kako si učenik može povećati šanse da upadne na tvoj studij?
Vjerujem da je po tome filozofski specifičan. Što se tiče prijamnog, najvažniji je test opće kulture koju ili znaš ili ne znaš. Drugim riječima, ili te pitanja pogode ili ne. Ja sam, primjerice, jedna od onih koja se nije pripremala za prijamni jer mi je kolega koji je dvije godine prije upao rekao da nema smisla se pripremati (bok Jurilj!). A dosta mojih frendova koji su išli na pripreme nisu upali. Znači – čitanje knjiga opće kulture! I praćenje dnevnika!
8) Što općenito rade ljudi tvoje struke nakon fakulteta? Što ti radiš i koji su ti planovi za budućnost?
Prednost moje struke je što se ne zakopaš samo u jedno područje. Neki su profesori, neki prevode, neki pišu i istražuju. Ja radim kao edukator i voditelj radionica, a uz to i predajem francuski. Ponekad honorarno prevodim, ovisno o slobodnom vremenu. Jako sam zadovoljna radnim mjestom, a što se tiče budućnosti – planiram se samo dodatno usavršavati i nastaviti istim putem.
9) Što bi poručila svim zainteresiranim za tvoj studij?
Da budu sigurni da je to ono što ih zanima i što žele raditi. Jer ako im je to drugi izbor, neće biti sretni. To je struka koju baš moraš voljeti.
10) Nakon studija si se vratila u Karlovac, misliš li da bi ti Zagreb pružio bolje prilike?
Zapravo se uopće nisam planirala vratiti u Karlovac. Živjela sam u Zagrebu, Poreču, pa opet Zagrebu i igrom slučaja se vratila u Karlovac s planom da se vratim u Zagreb. I onda dobila fenomenalan posao. Tako da gdje god radiš posao s kojim si zadovoljan, doma si. A prilike, gdje god bile, ne trebaju se propuštati.
Želiš podijeliti svoje iskustvo studiranja? Javi nam se na Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.