”Studij dizajna educira odgovorne i etički proaktivne kreativne profesionalce koji su osposobljeni projektirati predmete, sustave predmeta, vizualne komunikacije u analognom i digitalnom tehničkom okruženju. Alumni Studija dizajna danas čine osnovu profesije u Hrvatskoj a svojim kreativnom radom utjecali su izrazito na društveni i kulturni ambijent u lokalnoj sredini, što je potvrđeno i brojnim nagradama, u zemlji i u inozemstvu. Studij dizajna nudi programe u području industrijski dizajn i dizajn vizualnih komunikacija na preddiplomskom i diplomskom studiju”, navodi službena stranica Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Mijenja li se priča iz perspektive studenta? Postoji jedan način da saznamo, tako da pitamo!
Katarina je studentica studija dizajna, točnije industrijskog dizajna, a nakon samo dvije godine fakulteta sa sigurnošću može reći da bi na bilo kojem drugom fakultetu bila nesretna. Toliko je sretna da je čak i sama dizajnirala naslovnu fotografiju svoje studentske perspektive!
”Jedan od meni vrlo zanimljivih i dragih zadataka na projektiranju (vizualnih komunikacija) bila je ambalaža proizvoda, u mome slučaju Lino čokolina. Susrela sam se s mnogim zahtjevima i izazovima koje sam isprva dosta olako shvaćala.”
1) Bok! Reci nam nešto o sebi.
Bok! Ja sam Katarina Trpčić. Imam 20 godina i živim u Karlovcu. Svoje srednjoškolsko obrazovanje završila sam u Gimnaziji Karlovac, prirodoslovno-matematički smjer. Sada sam druga godina preddiplomskog na Studiju dizajna pri Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu, smjer Industrijski dizajn. Nije mi baš drago niti lako kada moram opisati samu sebe, ali ako pitamo moje najbliže sigurno će reći strpljiva, nerječita, samokritična, kreativna, posvećena, pomalo tajanstvena i „picajzla“ odnosno perfekcionist.
”Breuerova stolica koja je bila jedan od zadataka na crtanju.”
2) Zašto baš dizajn?
Ako gledam iz sadašnje perspektive, dizajn zaista obuhvaća sve što me ikada zanimalo, samo toga nisam bila svjesna. Od malena sam posebnu pažnju davala detaljima i motivima koji su možda za dijete neobični ili nezanimljivi. Obitelj i okružje u kojem odrastam oduvijek su me oblikovali u tome smjeru, bilo djed kojeg bi pratila u stopu i gledala ga kako nešto popravlja u drvarni, sestra sa kojom sam osmišljavala i crtala kolekcije i promatrala dizajnere, otac kojega fasciniraju inovacije i koji nas je uvijek učio praktičnim rješenjima, ali i majka zbog koje mislim da sam ostvarila poseban senzibilitet i osjećaj za harmoniju i lijepo. Također, djetinjstvo u rodnom Ozlju okružena najljepšom prirodom, Glazbena škola i klavir, sve likovne radionice i natjecanja na kojima bi sudjelovala. To sve sam počela još više osjećati u gimnaziji u kojoj sam zaista cijenila sav raspon i dubinu koju pruža svijet znanosti, ali koja mi je istovremeno davala tjeskobu zbog ograničavanja, „štrebanja“ i nedostatka prakse. Ona mi je pružila odličnu pripremu za maturu općenito, ali nije mogla pružiti pripremu ili barem upućenost u dizajn i arhitekturu koji su mi bili prvi izbori, stoga sam se za to pripremala sama uz pomoć prijateljice arhitektice Doris Mržljak. Tu slijedi i velika zasluga moje „mentorice“, akademske slikarice Aleksandre Gorete koja mi je negdje u 3. razredu otvorila oči i zbog koje sam shvatila što zaista volim raditi i koji ću put odabrati u svome školovanju.
”Projekt za kojeg sam se dosta vezala jest Žlaburač (fućkalica na vodu koja pripada igračkama hrvatske baštine). Cilj ovoga zadatka na projektiranju (industrijski dizajn) bio je osmisliti predmetni simbol grada Zagreba.”
3) Kako si učenik može povećati šanse za upad na studij dizajna i koja su tvoja iskustva s upisom?
Upis Studija dizajna je zapravo bio vrlo logičan odabir iako se to tada za mene činilo nedostižno, a ja sam se smatrala nedovoljno dobrom. Vjerojatno zato što ovaj studij prima samo tridesetak studenata na godinu, a prijemni je dosta zamršen. On obično nosi oko 80% zasluga za upis jer je to najbolji način za odabrati 30-ak najboljih. Sastoji se od tri dijela, a to su redom: predaja mape radova kojom predstavljaš sebe na 10-15 listova papira (nakon koje slijedi eliminacija), zatim ispit odnosno provjera vještina i sposobnosti na područjima industrijskog dizajna i vizualnih komunikacija, te zadnje, ali za mene najstresnije – intervju. Cilj je kroz ta tri dana prezentirati pravoga sebe kroz djela, rješenja i riječi. Važno je analizirati svoje odgovore i biti spreman na njihova obrazloženja ili biti svjestan loših rješenja koje možeš ispraviti novim i jednostavnijim idejama. Od tebe se očekuje barem mala upućenost u svijet dizajna bilo domaćeg ili svjetskog (ali i arhitekture, umjetnosti i opće kulture). Ono na što treba pripaziti je usklađivanje vremena pripremanja za prijemni i učenja za maturu jer su to u mome slučaju bili prijemni za dizajn, arhitekturu i likovnu akademiju što i nije baš bajno.
”Font inspiriran arhitekturom La Pedrere, jedan od zadataka na tipografiji. Kasnije zamišljen kao vizualni identitet web stranice toga muzeja.”
4) Jesi li zadovoljna svojim studijem? Kojim aspektom si posebno zadovoljna i voljela bi ga posebno istaknuti?
Jako sam zadovoljna svojim studijem, mislim da bi bilo gdje drugdje bila nesretna. Studij dizajna je interdisciplinarni studij što ga dosta razlikuje od ostalih u Hrvatskoj. Malo nas je, a rad je obično organiziran u 3 grupe od kojih svaka ima svoga mentora i asistenta sa kojima radimo individualno svatko na svome projektu. To mi se izrazito sviđa jer te se ne doživljava kao broj već te mentor upoznaje i svjestan je tvojih sposobnosti, mogućnosti, načina izražavanja, stila itd. On ti pomaže da razviješ svoje ideje i usmjeri te na dobar put. Moraš biti spreman da će ti se često smijati ili pak hladno reći kako su užasne i glupe, no svaki put moraš doći spreman, s novim rješenjima, razradama, skicama ili modelima. Zapravo tako studij funkcionira, za svaki sat moraš biti spreman. Još jedna odlična stvar je što na nekim projektima surađuješ sa stvarnim klijentima koji se mogu odlučiti baš za tvoje rješenje i dovesti ga u realizaciju, time upoznaješ cijeli proces od ideje do prodaje na tržištu. Također ono što je vrlo bitno, dizajn je izrazito širok pojam, a studij ti omogućava uvid i praksu brojnih područja kojima se možeš baviti u budućnosti. Ono što sam kroz sve ovo zaboravila napomenuti je praksa, praksa i opet praksa, što je za nekoga nakon srednje škole šok, a nekoga oduševljenje i olakšanje. Zahvalna sam i kolegama koji čine boravak na faksu izrazito zanimljivim i zabavnim.
”Još jedno područje s kojim se susrećeš na tipografiji jest oblikovanje serije publikacija, u mome slučaju knjige odnosno monografije slikara Ede Murtića.”
5) Čime baš i nisi zadovoljna?
Sve što sam već nabrojala na neki način ima i onu negativnu stranu. Samim time što imaš oko 12 predmeta kojima pojedinačno treba davati mnogo pažnje i za koje treba izdvajati dosta vremena, nosi sa sobom svakodnevni doček jutarnjeg ptičjeg pjeva i iscrpljenost. Zatim nedostatak materijala i sredstava, te pomalo zastarjela radiona ne idu baš u prilog i katkad dosta produljuju vrijeme za izradu modela i maketa, iako se nadamo kako će to uskoro promijeniti. Materijale nabavljaš sam i sve probe grafičkih projekata mnogo puta printaš, što košta. Također blizak susret s deadline-ovima je čest i stresan, ali to je realno stanje na koje se moramo priviknuti.
”Susret s oblikovanjem je neizbježan, bilo razradom modela ili pak dočaravanjem tekstura na papiru.”
6) Živiš li u Zagrebu ili putuješ? Je li ti bilo teško pronaći smještaj?
Preko tjedna živim u Zagrebu u stanu. Nije ga bilo teško pronaći jer je u njemu već bila moja sestra. Smatram da svakodnevno putovanje u Zagreb ne bi bilo zgodno jer ne bih stigla rješiti sve obaveze do sljedećeg jutra pošto se s faksa vraćam obično u kasnim poslijepodnevnim satima.
”Neki od Screenova aplikacije My Calendar koju sam redizajnirala na predmetu osnove interaktivnih medija.”
7) Kako iskoristiš svoje slobodno vrijeme i imaš li ga dovoljno?
Preko tjedna nemam baš slobodnog vremena i ne idem nikamo, čak niti na kave, ali sam zato krenula na satove klasičnoga baleta koji mi je od malena bio neostvareni san. Kada imam vremena onda mi je najljepše odmarati se s cimericama uz tv. Često idem u Karlovac vikendom stoga ga iskoristim za druženje ili izlazak s dečkom i prijateljima.
”Volim svoja iskustva podijeliti s drugima (Dan otvorenih vrata Studija dizajna) i zahvalna sam kada netko prepozna moj rad (logo za studentsku sekciju medicinskog fakulteta).”
8) Što općenito rade ljudi tvoje struke nakon fakulteta i koji su tvoji planovi?
Završetkom Studija dizajna postaješ magistar dizajna, u mome slučaju industrijskog. Osposobljen si za samostalno vođenje projekata, upravljanje procesima razvoja dizajna te da kroz razumijevanje društvenog, kulturološkog i tehnološkog konteksta razviješ nove odnose i strategije s ciljem humaniziranja života i unapređenja struke. Teško je reći što ću točno raditi nakon diplomiranja, ali nekakav idealan scenarij u mojoj glavi je rad s timom i mojim kolegama (dizajn studio) ili rad u nekoj tvrtki namještaja, opremanja interijera i slično. Također ne bih se željela ograničiti samo na industrijski dizajn, već baviti u nekoj mjeri vizualnim komunikacijama te slikati, crtati i baviti se svime što me oduvijek zanima.
”Redizajn kućanskog aparata (mesoreznice) bio je zadnji zadatak kojeg sam radila na projektiranju.”
9) Planiraš li se nakon studija vratiti u Karlovac i tamo raditi?
Ne znam hoću li raditi u Karlovcu, ali uvijek ću mu se vraćati. Većina mojih kolega željno iščekuje odlazak u inozemstvo jer je tamo dizajn izrazito razvijena i cijenjena djelatnost, dok u Hrvatskoj nažalost nije. Nije mi u planu otići. Smatram da se takvo stanje ovdje mora promijeniti i želim da ljudi shvate koliko je dizajn sveprisutan i koliko bi svakodnevni život bez njega bio otežan jer on nije samo vanjska ljuštura i estetika, već mnogo više. U dizajnu ne postoji ispravno ili neispravno, lijepo ili ružno. Svatko od nas percipira na svoj način, ne samo objekte, već cijelu okolinu. Uostalom da nismo svi drugačiji i da nemamo različita mišljenja i ukuse, dizajn ne bi postojao, tada za njime ne bi bilo potrebe. A čovjek od samih početaka ima potrebu za uređenjem svoga životnoga prostora.
”Dizajn etiketa na bocama za vino koje sam napravila za jedno vjenčanje.”
”S prijateljicom Emom na božićnom sajmu Studija dizajna.”
Ukoliko imaš ikakvih pitanja za Katarinu, možeš joj se obratiti na Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
Imaš pitanja ili želiš podijeliti svoje iskustvo studiranja? Javi nam se na Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.