“Prvostupnik i magistar povijesti umjetnosti se suočava s različitim poslovima i radnim zadacima koji su u neposrednoj vezi sa znanstvenim, teorijskim i praktičnim istraživanjima likovnih fenomena i likovne kulture, s problemima istraživanja i zaštite kulturnih dobara, osobito spomenika kulture, analizama i ocjenama likovnog stvaralaštva i likovnih fenomena u prostoru, s problemima prikupljanja, obrade kategoriziranja, čuvanja i predstavljanja muzejske građe te dokumentiranjem i publiciranjem povijesno umjetničke građe u najširem smislu. U tom radu se koristi stručnom i znanstvenom literaturom te izvornom građom i informacijama pohranjenima u arhivima, muzejima i drugim dokumentacijskim središtima. Odgovornost stručnjaka ovog profila očituje se u valorizaciji i stimuliranju likovnog stvaralaštva, u poticanju i razvijanju likovnih medija, u valorizaciji i interpretaciji nacionalne i svjetske kulturne baštine, u općenitoj skrbi za kulturnu baštinu, te u skrbi za prezentaciju i popularizaciju kulturnog nasljeđa”, navodi službena stranica Odjela za povijest umjetnosti Sveučilišta u Zadru.
Mijenja li se priča iz perspektive studenta? Postoji jedan način da saznamo, tako da pitamo!
Iva je nakon završene srednje škole svoje obrazovanje nastavila prvo u Zadru, a nakon toga u Zagrebu. U slobodno vrijeme bavi se mnoštvom različitih aktivnosti, a često pohađa i radionice u Centru za mlade Grabrik.
1) Bok! Reci nam nešto o sebi.
Ahoj! Kao što je iz naslova već jasno, ja sam Iva! Završila sam Ekonomsko-turističku školu u Karlovcu, smjer Hotelijersko-turistički tehničar. Nakon toga sam htjela pobjeći što dalje od doma i svega sličnog Zagrebu, pa sam otišla na prijemni u Rijeku i Zadar. Na kraju sam upisala jednopredmetni studij povijesti umjetnosti u Zadru, te sam se nakon mukotrpno produženog studija u Zadru odlučila preseliti na diplomski studij u Zagreb.
Trenutno završavam diplomski studij na konzervatorskom modulu i pišem diplomski rad o zaštiti iluminiranih rukopisa u Hrvatskoj. U slobodno vrijeme se bavim sportom, pomaganjem i tetošenjem životinja, pohođenjem brojnih koncerata i HC pjevanjem pod tušem, bauljanjem po prirodi na biciklu i bez njega, sudjelovanjem na brojim srednjovjekovnim manifestacijama koje se bave oživljavanjem povijesti, učenjem stranih jezika, crtanjem i naravno kad se nađem u Karlovcu sudjelovanjem na brojim radionicama koje nudi Centar za mlade u Grabriku!
2) Zašto si odabrala povijest umjetnosti?
“Die erste Liebe” iliti prva ljubav je ipak bio njemački, ali kada se pojavila povijest umjetnosti shvatila sam da je to kombinacija iz snova. Oduvijek sam htjela biti turistički vodič, putovat, učit i širit znanje diljem Svijeta. S obzirom na to da turistički vodič nije nešto što se studira već može biti dodatak u nekoj konkretnoj priči, otišla sam na primjeni iz njemačkog i povijesti umjetnosti. Upala sam bez plaćanja na oba studija u oba gore navedena grada.
3) Živiš li u Zagrebu ili putuješ? Je li bilo teško pronaći smještaj?
Ajooj svašta se čovjek nagleda i treba jako dobro paziti i propitati sve detalje prije nego se uđe u neki stan. Savjet za brucoše je da obavezno povedu svoje roditelje sa sobom u inspekciju prije potpisivanja ikakvog ugovora.
U Zadru je lako naći povoljan i prostran smještaj s cimerima, dok je u Zagrebu to svakako teže. Jedini problem sa Zadrom je što ćete teško naći stan s normalnim grijanjem preko zime, jer se oni svi griju na klimu i tjeraju studente početkom 6. mjeseca van zbog sezone. Tako da i na to treba paziti! Treba računati na neku štednu grijalicu koju dofuraš sa sobom na studij i obavezno provjeriti kakva je stolarija da vam bura ne otpuše skripte u stanu hehe!
Zagreb je skuplji u svim pogledima i zato treba početi tražiti stan na vrijeme kako bi se prošlo najpovoljnije moguće. Ako imate super cimere sve je lakše riješiti. Ja sam u Zadru stekla novu malu obitelj prijatelja. Zajedno smo studirali, učili, plakali, slavili i štitili se od bure i zločestih galebova koji ti pokušavaju oteti sendvič iz menze!
4) Koja je najbolja stvar u vezi tvog faksa?
Terenske nastave! Najbolja stvar su svakako terenske nastave gdje se putuje s ciljem proučavanja određenog razdoblja ili aspekta kojim se bavite na određenom kolegiju. Na njima se puno uči i radi, ali se i uživa!
Zadar s obzirom na to nudi puno više terena za preddiplomce s obzirom na blizinu većih likovnih središta tijekom povijesti. Jedan dobar primjer kvalitetne terenske nastave (na diplomskom studiju u Zagrebu) bio je u sklopu kolegija likovne baštine Dubrovačke Republike gdje smo popisivali baštinu Dubrovačke biskupije. Proveli smo 8 predivnih dana u isusovačkom sjemeništu u centru Dubrovnika gdje smo u prašini do grla svaki dan radili i proučavali predmete iz prve ruke, te pisali izvještaje o istima. Dakle CSI Dubrovnik! Jedino što smo platili na tom putovanju je bio prijevoz. Sav rad u prašini na liturgijskim predmetima i slikama je bio gušt, a ne muka! Također se nude terenske nastave s lokacijama van Hrvatske, kao što su Francuska, Italija i Njemačka gdje ćete se susresti s najboljim primjerima likovnog stvaralaštva u Svijetu iz prve ruke.
5) Jesi li zadovoljna studijem? Kojim aspektom studiranja posebno?
Trenutnim diplomskim studijem u Zagrebu sam i više nego zadovoljna. S obzirom na konzervatorsko usmjerenje mogu samo pohvaliti katedru modula koja sve više radi na unapređenju i obiluje vježbama u Hrvatskom restauratorskom zavodu gdje studenti imaju direktan uvid u materiju i problematiku proučavanog predmeta. Imate puno mogućnosti sudjelovati u održavanju i sudjelovanju na brojim projektima kao što su: Organizacija i sudjelovanje na Kongresu studenata povijesti umjetnosti, organizirati brojne izložbe, pisati članke za časopis odjela, te kasnije tijekom diplomskog studija i za zbornike itd. Profesori na FFZG su u većini divni, dragi i susretljivi prema studentima. Ja osobno taj fakultet nakon Zadra, nazivam hippy komuna, dakle u globalu je predivno, šareno i veselo iako ulazite u sivu socijalističku građevinu! Poanta priče, ne sudite knjigu po koricama!
6) Kojim aspektom baš i nisi?
Moje nezadovoljstvo se više veže uz preddiplomski studij u Zadru koji nikada ne bi upisala da sam znala što me tamo čeka. Žao mi je što sam slušala druge kada su me odgovorili od kombinacije njemačkog i povijesti umjetnosti u Rijeci, jer bi sada imala dvije diplome u džepu. U Zadru sam stekla puno više znanja, nego što bi dobila u Zagrebu svakako, ali sam izgubila i jako puno živaca i zdavlja. U svakom slučaju sam dobila puno deblju kožu za život, tako da ne žalim niti za tim više. Radila sam puno stvari van fakulteta nakon pada godine koje možda ne bi uspjela da se to nije dogodilo. Dakle sve se događa s razlogom, pad godine također nije kraj svijeta i sasvim je normalna stvar!
Ustrojstvo prediplomskog studija u Zadru je nažalost užasno i nema veze s Bolonjom, ne postoje kolokviji i jako je puno literature na stranim jezicima što za brucoše uvijek bude šok. Jedno od prvih stvari koje ćete čuti na tom studiju je “Ne postoje jezične barijere”, tako da i na to treba biti spreman. U mojoj generaciji je godinu prošla samo jedna studentica. To su samo činjenice i problemi tog studija koji se moraju pod hitno riješiti. Kriteriji su veoma strogi i ako želite proći taj studij morate biti spremni raditi od prvog do zadnjeg dana, te se pripremiti na promjenu adrese u Znanstvenu knjižnicu! Nije ne moguće, ali samo ako ste spremni na to da vam fakultet bude apsolutni broj jedan. Doduše i u Zadru dolazi do smjene generacija, tako da stara garda napušta odaje zloglasnog “Hogwartsa”, pa treba provjeriti aktualnu situaciju. Iako zgrada faksa je stvarno predivna, ima palmice, gleda na more i unutarnja stubišta su zbilja kao da ste u Harry Potteru! :)
7) Što radiš kada ne učiš? Imaš li dovoljno slobodnog vremena?
U Zagrebu se uvijek nađe vremena za posao i sve druge aktivnosti koje poželite. Na diplomskom studiju je generalno opterećenje puno manje, te se može bez problema raditi u nekom muzeju ili gdje god već želite. Trenutno radim u Muzeju Naivne umjetnosti kao student vodič na engleskom jeziku i čuvar postava. Još jedna prednost studiranja u Zagrebu je ta da možete uvijek volontirati ili raditi u nekoj od brojnih institucija vezanih za struku kako biste dobili što više iskustva (Institut za povijest umjetnosti ili neki od brojnih muzejski institucija). Tako si možete povečavati CV i mogućnost zapošljavanja.
Na preddiplomskom studiju se isto može puno toga, ako se dobro izorganizirate i ne studirate u Zadru. Ja sam uvijek nalazila slobodno vrijeme za glazbu, životinje, glumu i za sve svoje kreativne ludosti kojima se bavim, pogotovo nakon što sam pala godinu u Zadru haha.
7) Kako si učenik može povećati šanse da upadne na povijest umjetnosti?
Ja sam zadnja generacija bez državne mature, pa ne znam koliko će moj odgovor pomoći novim generacijama. Ja sam se pripremala za prijemni tako što sam učila iz pregleda likovne umjetnosti od Jadranke Damjanov, u biti ako ste gimnazijalac bitno je da prođete svu literaturu iz sve 4 godine likovne kulture za prijemni i da imate dobar prosjek u globalu, ako niste uzmite sve te knjižice od gimnazijalaca i nadopunite znanje.
8) Što općenito rade ljudi tvoje struke nakon fakulteta i koji su tvoji planovi?
Nakon studija bitno je smjestiti se u neku instituciju gdje ćete obaviti stručno usavršavanje od godinu dana, bilo da je riječ o stručnom usavršavanju za poziciju kustosa ili u mom slučaju pozicije vezane za konzervatorsku službu. Moji planovi su obaviti stručno usavršavanje u bilo kojoj sferi i čim prije otići iz države. Pošto nisam završila onaj kobni studij njemačkog, voljela bi iskušati svoju sreću u Njemačkoj. Možda obaviti i stručnu praksu tamo putem Erasmusa, vidjet ćemo.
10) Planiraš li se nakon studija vratiti u Karlovac?
U Karlovcu bi ostala samo ako bi mi se ponudilo neko turistički orijentirano zanimanje u kojem bi mogla ispolijevati svoje lude kreativne ideje i povezati to sve sa strukom. S obzirom na to da nisam baš u financijski potkovanoj poziciji u kojoj mogu ostati spašavati državu od mita i korupcije, nekako više ciljam odlasku van. Želim naučiti što više jezika, raditi još jako puno poslova ne nužno vezanih za struku i doživjeti Svijet prije nego se možda negdje skrasim kao neka teta profesorica povijesti umjetnosti ili konzervatorica. Previše toga me zanima da bi ostala na jednom mjestu!
Ukoliko imaš ikakvih pitanja za Ivu, možeš joj se obratiti na Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
Želiš podijeliti svoje iskustvo studiranja? Javi nam se na Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.