Autori teksta: Vedrana Luić, Ema Nakić i Benjamin Nikolić
Volonterski program GOO (Građanski odgoj i obrazovanje) srijedom je nastao 2020., na inicijativu udruge DrONe - udruga za društveni razvoj i neformalno obrazovanje.
Samostalnost, novac i druženje aspiracije su mnogih tinejdžera, a rješenje ovih problema vide u ljetnom sezonskom poslu. No kako uopće izgleda procedura zapošljavanja za učenike?
Za početak učenik mora imati najmanje 15 godina. Trebat će i potpisana suglasnost roditelja, osim ako ima 16 ili više godina. Sljedeći korak je učlanjenje u učenički servis koji je smješten u Gimnaziji Karlovac. Nakon toga učenici moraju obaviti liječnički pregled te moraju napraviti sanitarnu iskaznicu. Kad je sve to obavljeno možete početi raditi.
Opći je dojam da hrvatski srednjoškolci nemaju običaj raditi tijekom ljeta pa smo odlučili istražiti zašto. Pitali smo učenike koji nisu radili preko ljeta za razloge zbog kojih su odlučili provesti praznike odmarajući. Objasnili su kako nisu imali dopuštenje roditelja, nisu našli poslodavca, nisu bili upućeni u sustav ljetnog zapošljavanja, imaju praksu ili su jednostavno ljeto htjeli provesti odmarajući. Smatraju da ima još puno vremena za rad.
Navode kako školske godine pružaju mnogo slobodnog vremena ljeti i zimi. Jednom kad uđu u svijet odraslih i zaposle se imat će samo mjesec dana godišnjeg odmora i bit će im žao što nisu uživali u školskim praznicima. Osim učenicima, ovo je čest argument i roditeljima koji brinu da im se djeca dovoljno odmore i uživaju „dok još mogu“. Neki pojedinci jednostavno ne žele raditi jer ne smatraju to dovoljnim benefitom, a neki jedva čekaju završetak školske godine da se odmaraju.
Atraktivnost ponuđenih poslova prema navedenome može biti jedan od faktora hoće li se učenici upustiti u rad preko praznika. Osim zarade, učenicima je bitno i iskustvo koje će steći, a kako većina nije financijski ovisna o svom radu, za pretpostaviti je da promišljanje o znanjima, vještinama, poznanstvima i drugim nematerijalnim dobicima kroz rad imaju veliku ulogu prilikom donošenja odluke.
Zanimljivo je što se, usprkos ovim argumentima protiv, ove godine potpisalo najviše učeničkih ugovora dosad u Hrvatskoj, čak devet tisuća! Kroz razgovor s učenicima koji su radili preko ljeta ustanovili smo da je glavna motivacija ljetnim radnicima bila financijska samostalnost, osjećaj produktivnosti i iskustvo.
Većina ljetnih radnika radila je zbog novaca. Vlastita zarada dala im je osjećaj slobode jer više ne moraju ovisiti o svojim roditeljima i imaju priliku trošiti novac na stvari koje oni žele. Sama pomisao da mogu trošiti vlastito zarađeni novac dobiven vlastitim radom zvuči primamljivo što mnoge i potiče na to da se prijave za prve učeničke poslove. Novostečena poznanstva su još jedan od bonusa. Prema njihovom iskustvu, rad im je omogućio druženje sa svojim vršnjacima te su se mnogi vratili u školske klupe bogatiji za nova prijateljstva. Većina učenika vjerojatno nije razmišljala o budućnosti, ali radom su si nadogradili životopis. Kada iziđu na tržište rada možda dobiju prednost jer imaju već radnog iskustva.
Iako je većina učenika upoznata sa sustavom zapošljavanja preko učeničkog servisa, ne iznenađuje da samo manji broj koristi tu mogućnost. Neki od razloga za to su nesuglasnost roditelja, nemogućnost nalaska posla te želja za uživanjem u ljetnim radostima i praznicima. Roditelji uglavnom smatraju kako je ljeto za odmaranje te žele da su im djeca spremna i odmorna za školu. Nekolicina učenika koji su radili uglavnom radili su zbog novaca i financijske samostalnosti, iskustva te osjećaja produktivnosti. Puno učenika smatra rad i financijsku samostalnost oslobađajućom jer više ne moraju ovisiti o svojim roditeljima. Mnogi su stekli nova poznanstva i trajna prijateljstva.
No, valja razmisliti o pravednosti sustava. Food for thought, kolika je pravednost sustava u novčanoj raspodjeli. Jesu li učenici eksploatacija jeftine radne snage? Inače, učenicima je određena plaća koja je najčešća minimalac što nije pošteno jer u većini poslova učenici rade jednak posao kao i stalni zaposlenici Subjektivno govoreći, smatramo da bi se radnici trebali zasluženo nagraditi većom plaćom ili bonusom za svoj rad s obzirom da rade tijekom najprometnije sezone. Ambiciozni tinejdžeri traže izvannastavne aktivnosti, a za one koji su vješti u upravljanju svojega vremena i prioriteta, ovo može biti sjajno iskustvo. Na mladom pojedincu ostaje želi li se upustiti u te vode prije samog izlaska na buduće tržište rada koje ga u budućnosti čeka.