Mjesec borbe protiv ovisnosti obilježava se svake godine u razdoblju 15. studenog do 15. prosinca s ciljem senzibiliziranja javnosti za borbu protiv ovisnosti.
Mjesec borbe protiv ovisnosti u Republici Hrvatskoj obilježava se svake godine u razdoblju između 15. studenog i 15. prosinca. Cilj je upozoriti javnost na problem zlouporabe svih sredstava ovisnosti te putem šire društvene akcije promicati zdrav način života.
Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) „ovisnost“ je duševno i/ili tjelesno stanje koje nastaje međudjelovanjem živog organizma i sredstva ovisnosti. Obilježava ga ponašanje koje uvijek uključuje prisilu za uzimanjem sredstava ovisnosti s ciljem da se doživi njegov učinak na duševne procese ili izbjegne nelagoda zbog odsutnosti takvog sredstva.
Zloupotreba alkohola i droga jedan je od vodećih javnozdravstvenih problema današnjice. Prema rezultatima Europskog istraživanja o pušenju, pijenju alkohola, uporabi droga i rizičnim čimbenicima među učenicima, hrvatski su učenici daleko iznad prosjeka u konzumiranju alkohola i pušenju cigareta.
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) definirala je alkoholizam kao bolest 1952. godine: Alkoholizam je bolest, a alkoholičar je bolesnik kod koga se zbog prekomjerne i dugotrajne uporabe alkoholnih pića pojavljuje psihička i fizička ovisnost, zdravstveni problemi, obiteljski i društveni poremećaji. Alkoholizam je bolest koja se razvija polako i postupno te dugo vremena nije uočljiva okolini, a ni samom pojedincu.
Prekomjerna konzumacija alkohola u jednoj prigodi ili tijekom vremena može ozbiljno narušiti zdravlje, povezuje se s više od 200 bolesti i stanja, a od štetnog djelovanja alkohola zapravo nije pošteđen niti jedan organ.
U cilju jačanja kapaciteta u sprečavanju štetne uporabe alkohola i alkoholom uzrokovanih poremećaja Hrvatska se 2014. godine priključila trogodišnjoj Zajedničkoj akciji za smanjenje štete povezane s alkoholom na europskoj razini (Joint Action on Reducing Alcohol Related Harm, JA RARHA). U projektu je sudjelovalo 28 zemalja članica EU-a te Island, Norveška i Švicarska, a pokrenut je da bi se pružila podrška državama članicama u unapređenju rada na zajedničkim prioritetima u skladu s EU Strategijom o alkoholu. Završna konferencija JA RARHA održana je u Lisabonu 13. i 14 listopada 2016. godine, kada su predstavljeni rezultati trogodišnjeg stručno-znanstvenog rada.
Jedan od važnih pokazatelja štetne uporabe alkohola je tzv. ekscesivno epizodično pijenje. U sklopu JA RARHA su prvi put prikupljeni usporedni podaci o prevalenciji ekscesivnog epizodičnog pijenja diljem Europe. Ekscesivno epizodično pijenje definirano je kao pijenje 60 i više grama čistog alkohola za muškarce te 40 i više grama čistog alkohola za žene, najmanje jednom mjesečno. Rezultati pokazuju da više od 20 % muškaraca i više od 10 % žena u zemljama koje su sudjelovale u istraživanju ima barem jednom mjesečno štetan obrazac pijenja alkohola. Podaci među zemljama prilično variraju, posebice za muškarce. Kada su u pitanju podaci o mogućoj šteti koju ispitanici doživljavaju zbog pijenja pojedinaca u njihovoj okolini, gotovo je 30 % ispitanika izjavilo da im je poznata osoba koja prekomjerno pije nanijela štetu u posljednjih 12 mjeseci (među zemljama postotak varira od manje od 20 % do više od 50 %).
Ključne poruke proizašle iz projekta vezane uz pijenje alkohola su sljedeće:
• U trudnoći, djetinjstvu i adolescenciji, u vožnji, na poslu i kod obavljanja poslova koji zahtijevaju koncentraciju najsigurnija opcija je nepijenje.
• Uzimanje lijekova koji mogu ući u interakciju s alkoholom i pijenje alkohola je visoko rizično.
• Rizične skupine uključuju osobe koje imaju druge ovisnosti, osobe s mentalnim poremećajima i teškoćama te one s pozitivnom obiteljskom anamnezom ovisnosti o alkoholu.
• Savjeti za osobe starije životne dobi trebali bi naglasiti rizik od štetnih interakcija alkohola s lijekovima i ozljedama.
• Trebalo bi naglasiti povećan rizik od raka, visokog krvnog tlaka, ovisnosti, depresije, štetnih učinaka na mozak, prekomjerne tjelesne mase i štetnog djelovanja alkohola na obitelj da bi se potaknulo na smanjenje rizika.
Poseban interes u Mjesecu borbe protiv ovisnosti usmjeren je na praćenje obrazaca pijenja alkohola kod djece i mladih. Kada je u pitanju pijenje alkohola kod mladih u Hrvatskoj, vrijedni podaci dobivaju se redovitim međunarodnim istraživanjem navika mladih i odrednicama koje utječu na njihovo ponašanje – Europsko istraživanje o pušenju, pijenju alkohola i uzimanju droga među učenicima (European School Survey Project on Alcohol and Other Drugs, ESPAD), koje se od 1995. g. provodi svake četiri godine. U istraživanju ESPAD je 2015. godine sudjelovalo 35 zemalja, u kojima je ukupno 96.043 učenika koji su u kalendarskoj godini 2015. navršili 16 godina ispunjavalo standardizirani anonimni upitnik.
Rezultati istraživanja iz 2015. godine pokazuju da je u Hrvatskoj alkohol barem jednom u životu konzumiralo 92 % učenika, a u posljednjih ga je 30 dana konzumiralo 55 %, dok je u posljednjih 30 dana 16 % učenika iskusilo pijanstvo.
Prema prevalenciji pijenja pet i više pića u jednoj prigodi (spomenuto ekscesivno epizodično pijenje) u posljednjih 30 dana, Hrvatska se nalazi na 5. mjestu (47 %) među europskim državama koje su sudjelovale u istraživanju. Mladići to čine češće nego djevojke (51 % mladići, 42 % djevojke).
U Hrvatskoj 87 % učenika navodi da im je alkohol lako ili vrlo lako dostupan.
Konzumacija alkohola kod mladih je značajan javnozdravstveni problem, što nam potvrđuju dobiveni podaci istraživanja. Pri suzbijanju ovisnosti važnu ulogu ima primarna prevencija, u sklopu koje je nužno provoditi edukaciju o štetnosti opojnih sredstava od najranije dobi. Iz tog razloga tijekom razdoblja javnost posebno apelira na stručnjake da u Mjesecu borbe protiv ovisnosti posebnu pažnju posvete osvještavanju problema pijenja alkohola kod mladih.
Pijenje alkohola danas je, može se reći „ukorijenjeno je u našu kulturu“, često je nezaobilazni dio proslava i društvenih okupljanja u kojima predstavlja simbol slavlja. Odrasli često imaju ambivalentni stav prema pijenju mladih, šaljući nejasne poruke odnosno smatrajući pijenje alkohola u neku ruku prihvatljivim ponašanjem i dijelom njihovog odrastanja.
Tim se povodom u Karlovačkoj županiji odvija niz skupova, radionica i edukacija posvećenih borbi protiv svih vrsta ovisnosti u koje se uključuju sve osnovne i srednje škole, Centar za socijalnu skrb, Obiteljski centar, Služba za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti, Policija, Crveni križ, Zavod za javno zdravstvo te organizacije civilnog društva.
Početkom prosinca planirano je gostovanje dr. Ive Pejnović Franelić iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo koja će prezentirati ESPAD istraživanje za 2015. godinu, koje je provedeno na srednjoškolcima iz čitave Hrvatske. Budući da je ESPAD-ovo istraživanje provedeno i na području Karlovačke županije, moći će se usporediti rezultate i vidjeti gdje je Karlovačka županije u odnosu na Republiku Hrvatsku.
Za više informacija program grada Karlovca u Mjesecu borbe protiv ovisnosti možete pogledati OVDJE.