Već niz godina nacionalne i regionalne organizacije diljem Europe tijekom rujna i listopada organiziraju brojne aktivnosti posvećene podizanju svijesti o ADHD-u. Hrvatska je također prepoznala važnost o educiranju javnosti na tu temu, stoga se na inicijativu Udruge Buđenje u više Hrvatskih gradova održavaju razna predavanja i radionice. Ove godine tjedan ADHD-a održava se od 10. do 16. listopada 2016.
Što je ADHD?
Skraćenica ADHD dolazi od engleskog izraza Attention Deficit Hyperactivity Disorder (deficit pažnje/hiperaktivni poremećaj). Danas je to najčešći mentalni poremećaj kod djece a prisutan je i kod odraslih. Istraživanja pokazuju da je zastupljen kod 3-8% školske djece. Glavni simptomi su nepažnja, hiperaktivnost i impulzivnost. Nerijetko se događa da su djeca s ADHD-om etiketirana kao “zločesta”, “neodgojena” i “lijena”, no zapravo se pravim pristupom može uočiti znatiželja, mašta i velika energije koja se može iskoristiti za dobrobit djeteta.
Točni uzroci ADHD-a do danas nisu utvrđeni, međutim smatra se da je uzrok biološki, a ne razvojni. Studije na blizancima koji su odrastali u različitim okruženjima pokazala su da kod oba djeteta postoji razvoj bolesti istog stupnja, zbog čega se vjeruje da su uzrok geni, zbog čega se danas istražuje gen odgovoran za pojavu tog poremećaja.
O ADHD-u se počinje ozbiljnije govoriti početkom 20. stoljeća kada je u Engleskoj Sir George F. Still uočio problem među djecom koja su bila hiperaktivna, impulzivna i nepažljiva. On je opisao ponašanje te djece kao abnormalno i zaključio da se vjerojatno radi o organskom problemu a ne o vlastitoj volji. Kasnije su i drugi stručnjaci poduprli njegovu teoriju te se pokreće veliki broj istraživanja tog poremećaja i uspostave okvira za njegovu dijagnozu.
Prema dijagnostičkom priručniku Američke psihijatrijske asocijacije postoje 3 podtipa (ADHD): deficit pažnje/hiperaktivni poremećaj (kombinirani tip), deficit pažnje/hiperaktivni poremećaj (tip s pretežitom nepažnjom) te deficit pažnje/hiperaktivni poremećaj (pretežito hiperaktivno-impulzivan tip). "Otkrivanje poremećaja ovisi o njegovom tipu. Hiperaktivno/impulzivni, odnosno kombinirani tip se najranije otkriva jer je uočljiv zbog stalnih sukoba s okolinom-vršnjacima, roditeljima i otežana je adaptacija u dječjem vrtiću. Tip s pretežitom nepažnjom se najčešće otkriva pri polasku u školu ili pri polasku u peti razred osnovne škole jer su tada zahtjevi za trajnijim održavanjem pažnje veći. Međutim, ADHD je razvojni poremećaj, biološki uzrokovan i postoji od rođenja djeteta, bez obzira kada se dijagnosticira. Poželjno je dijagnozu ili bar sumnju na postojanje ADHD-a postaviti što ranije kako bi se okolina educirala o primjerenim postupcima i očekivanjima i senzibilizirala za teškoće djeteta", objasnila je dr. sc, prof. psiholog Snježana Sekušak Galešev za Klokanicu.hr.
Popratni simptomi nisu obilježje ADHD-a, već se samo pojavljuju zbog nedovoljnog razumijevanja ili nedovoljno pružene pomoći, a to su najčešće: nisko samopouzdanje, depresija, društvena izolacija, dosada, frustracije, strah prema učenju nečeg novog, zlouporaba alkohola ili droge, osjećaj da ne daju svoj maksimum i devijantno ponašanje zbog nagomilanih frustracija.
Više o ovom poremećaju, njegovim simptomima i dijagnozi možete saznati na stranicama Udruge za Buđenje: http://www.budenje.hr/o_adhd.php
BUĐENJE - udruga za razumijevanje ADHD-a
Udruga Buđenje je neprofitna organizacija koja djeluje od 2005. godine na čelu sa Markom Ferekom. Od svog osnutka udruga Buđenje educira i podiže nivo svjesnosti o „hiperaktivnim sanjarima“ i ADHD-u. Udruga djeluje s ciljem organiziranjem kreativnih radionica za djecu i odrasle članove udruge; organizacije obavijesnih i obrazovnih seminara radi upoznavanja roditelja, učitelja i ostalih stručnjaka koji se bave odgojem i obrazovanjem djece s različitim terapijskim postupcima u području problematike ADHD-a; poticanja istraživanja na području prevencije, dijagnostike i rehabilitacije osoba s ADHD-om te poticanje i organiziranje izdavačke djelatnosti u svezi ADHD-a; razvijanja i jačanja suradnje sa srodnim organizacijama u Hrvatskoj i izvan nje.
Udruga poziva sve zainteresirane građane, roditelje, djelatnike odgojno obrazovnih i zdravstvenih na predavanja u Rijeci, Umagu, Zagrebu, Slavonskom Brodu, Vukovaru, Krapini i Splitu. Ulaz je slobodan a raspored predavanja po gradovima možete pronaći ovdje.