NAPOMENA! Ova stranica koristi kolačiće i slične tehnologije.

Ukoliko ne promijenite postavke preglednika, prihvaćate kolačiće. Saznaj više

Prihvaćam

Uporaba kolačića

Kako bi ova web stranica radila pravilno, kako bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice, u svrhu poboljšavanja vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na vaše računalo spremiti malenu količinu informacija ( Cookies ) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu no prema regulacijama Europske unije od 25.03.2011. obvezni smo prije spremanja Cookie-a zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu Cookie-a. Blokiranjem cookie i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti Vam neće biti dostupne. 

Što je kolačić ?
Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internet preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama.

Kolačići mogu spremati širok pojas informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili e-mail adresa). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite - web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im Vi niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti Vaše postavke internet preglednika da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internet preglednika i slično.

Kako onemogućiti kolačiće ?
Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Cookie postavke mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite web-preglednik koji koristite. • Chrome • Firefox • Internet Explorer 9 • Internet Explorer 7 i 8 • Opera (stranica na engleskom jeziku) • Safari (stranica na engleskom) Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama

Što su privremeni kolačići ?
Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internet preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju.

Što su stalni kolačići ?
Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja programa internet preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i lozinka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama.

Što su kolačići od prve strane ?
Kolačići od prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu.

Što su kolačići treće strane ?
Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje Interneta u marketinške svrhe.

Da li portalzamlade.info koristi kolačiće ?
Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo.

Kakve kolačiće koristi portalzamlade.info i zašto ?

  • Privremeni kolačići (Session cookies) - to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internet preglednik. Mi koristimo session cookies da omogućimo pristup sadržaju i omogućimo komentiranje (stvari koje morate učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na web stranicu).
  • Trajni kolačići (Persistent cookies) - ti obično imaju datum isteka daleko u budućnost i tako će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Mi koristimo trajne kolačiće za funkcionalnostima kao što su "Ostanite prijavljeni" tickbox, što korisnicima olakšava pristup kao registriranom korisniku. Mi također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati web stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna - ne vidimo individualne podatke korisnika.

Da li na web stranici ima kolačića treće strane ?
Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići nisu postavljeni od strane ove web stranice, ali neki služe za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Trenutno omogućujemo:

  • Mjerenje posjećenosti 
    portalzamlade.info koristi nekoliko servisa za mjerenje posjećenosti, to su: Google analytics, Gemius, Xiti. 
    Ako želite onemogućiti da vam navedeni servisi spremaju kolačiće, možete zabraniti za svaki servis na sljedećim linkovima:

 

Dodatne informacija oko isključivanja kolačića
Trenutno postoji nekoliko web stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise.

Više se možete informirati na sljedećim linkovima:

 

Vijesti

Već niz godina nacionalne i regionalne organizacije diljem Europe tijekom rujna i listopada organiziraju brojne aktivnosti posvećene podizanju svijesti o ADHD-u. Hrvatska je također prepoznala važnost o educiranju javnosti na tu temu, stoga se na inicijativu Udruge Buđenje u više Hrvatskih gradova održavaju razna predavanja i radionice. Ove godine tjedan ADHD-a održava se od 10. do 16. listopada 2016.

 

Što je ADHD?

Skraćenica ADHD dolazi od engleskog izraza Attention Deficit Hyperactivity Disorder (deficit pažnje/hiperaktivni poremećaj). Danas je to najčešći mentalni poremećaj kod djece a prisutan je i kod odraslih. Istraživanja pokazuju da je zastupljen kod 3-8% školske djece. Glavni simptomi su nepažnja, hiperaktivnost i impulzivnost. Nerijetko se događa da su djeca s ADHD-om etiketirana kao “zločesta”, “neodgojena” i “lijena”, no zapravo se pravim pristupom može uočiti znatiželja, mašta i velika energije koja se može iskoristiti za dobrobit djeteta.

Točni uzroci ADHD-a do danas nisu utvrđeni, međutim smatra se da je uzrok biološki, a ne razvojni. Studije na blizancima koji su odrastali u različitim okruženjima pokazala su da kod oba djeteta postoji razvoj bolesti istog stupnja, zbog čega se vjeruje da su uzrok geni, zbog čega se danas istražuje gen odgovoran za pojavu tog poremećaja.

O ADHD-u se počinje ozbiljnije govoriti početkom 20. stoljeća kada je u Engleskoj Sir George F. Still uočio problem među djecom koja su bila hiperaktivna, impulzivna i nepažljiva. On je opisao ponašanje te djece kao abnormalno i zaključio da se vjerojatno radi o organskom problemu a ne o vlastitoj volji. Kasnije su i drugi stručnjaci poduprli njegovu teoriju te se pokreće veliki broj istraživanja tog poremećaja i uspostave okvira za njegovu dijagnozu.
Prema dijagnostičkom priručniku Američke psihijatrijske asocijacije postoje 3 podtipa (ADHD): deficit pažnje/hiperaktivni poremećaj (kombinirani tip), deficit pažnje/hiperaktivni poremećaj (tip s pretežitom nepažnjom) te deficit pažnje/hiperaktivni poremećaj (pretežito hiperaktivno-impulzivan tip). "Otkrivanje poremećaja ovisi o njegovom tipu. Hiperaktivno/impulzivni, odnosno kombinirani tip se najranije otkriva jer je uočljiv zbog stalnih sukoba s okolinom-vršnjacima, roditeljima i otežana je adaptacija u dječjem vrtiću. Tip s pretežitom nepažnjom se najčešće otkriva pri polasku u školu ili pri polasku u peti razred osnovne škole jer su tada zahtjevi za trajnijim održavanjem pažnje veći. Međutim, ADHD je razvojni poremećaj, biološki uzrokovan i postoji od rođenja djeteta, bez obzira kada se dijagnosticira. Poželjno je dijagnozu ili bar sumnju na postojanje ADHD-a postaviti što ranije kako bi se okolina educirala o primjerenim postupcima i očekivanjima i senzibilizirala za teškoće djeteta", objasnila je dr. sc, prof. psiholog Snježana Sekušak Galešev za Klokanicu.hr

Popratni simptomi nisu obilježje ADHD-a, već se samo pojavljuju zbog nedovoljnog razumijevanja ili nedovoljno pružene pomoći, a to su najčešće: nisko samopouzdanje, depresija, društvena izolacija, dosada, frustracije, strah prema učenju nečeg novog, zlouporaba alkohola ili droge, osjećaj da ne daju svoj maksimum i devijantno ponašanje zbog nagomilanih frustracija.
Više o ovom poremećaju, njegovim simptomima i dijagnozi možete saznati na stranicama Udruge za Buđenje: http://www.budenje.hr/o_adhd.php

BUĐENJE - udruga za razumijevanje ADHD-a
Udruga Buđenje je neprofitna organizacija koja djeluje od 2005. godine na čelu sa Markom Ferekom. Od svog osnutka udruga Buđenje educira i podiže nivo svjesnosti o „hiperaktivnim sanjarima“ i ADHD-u. Udruga djeluje s ciljem organiziranjem kreativnih radionica za djecu i odrasle članove udruge; organizacije obavijesnih i obrazovnih seminara radi upoznavanja roditelja, učitelja i ostalih stručnjaka koji se bave odgojem i obrazovanjem djece s različitim terapijskim postupcima u području problematike ADHD-a; poticanja istraživanja na području prevencije, dijagnostike i rehabilitacije osoba s ADHD-om te poticanje i organiziranje izdavačke djelatnosti u svezi ADHD-a; razvijanja i jačanja suradnje sa srodnim organizacijama u Hrvatskoj i izvan nje.

Udruga poziva sve zainteresirane građane, roditelje, djelatnike odgojno obrazovnih i zdravstvenih na predavanja u Rijeci, Umagu, Zagrebu, Slavonskom Brodu, Vukovaru, Krapini i Splitu. Ulaz je slobodan a raspored predavanja po gradovima možete pronaći ovdje.