Posljednjih godina, naročito ulaskom Hrvatske u Europsku uniju, hrvatskim studentima otvoreni su mnogi putevi za studiranje i profesionalno usavršavanje u stranim zemljama diljem svijeta. Obzirom na to da je u posljednje vrijeme trend studentske mobilnosti u porastu, donosimo vam ponešto njezinim prednostima, kao i novim trendovima u obrazovanju koja ona donosi: „odljevu“ mozgova i „cirkulaciji“ mozgova.
Što je akademska mobilnost?
Danas u društvu često se spominju „studentske razmjene“, „razmjene mladih“, „Erasmus + programi i projekti i slično, što se najčešće odnosi na mobilnost mladih u visokom obrazovanju i studiranje u inozemstvu. Iz tog razloga ponajprije valja pobliže definirati taj pojam. Pojam akademska mobilnost odnosi se na boravak studenata, nastavnika ili nenastavnog osoblja visokih učilišta na drugom visokom učilištu u svrhu studiranja, profesionalnog usavršavanja ili rada. Boravak na drugom visokom učilištu u Hrvatskoj ili inozemstvu može biti kraćeg ili duljeg trajanja ovisno o tome radi li se o programu razmjene (kraći boravak u trajanju do jedne akademske godine), profesionalnog usavršavanja (u trajanju od svega nekoliko dana do nekoliko mjeseci), stjecanju pune kvalifikacije kroz pohađanje cijelog studija (nekoliko godina) i sl.
Kada se govori o “mobilnosti mladih” u kontekstu Europske unije, pojam akademske mobilnosti ne mora se odnositi samo na studiranje, već se može promatrati i u širem kontekstu. Mobilnost mladih obuhvaća i boravak u nekoj drugoj zemlji radi radne prakse, rada u zajednici ili dodatne izobrazbe u kontekstu cjeloživotnog učenja (EU Recommendation, 2006). Osim fizičke mobilnosti također postoji, tzv. virtualna mobilnost, odnosno korištenje informacijsko-komunikacijskih tehnologija za razvoj partnerstva ili “razmjene na daljinu” s mladima u drugim zemljama kao dio obrazovnih projekata, osobito u kontekstu škola.
Zašto je važna?
Mobilnost mladih donosi prednosti za društvo i pojedinca na različitim područjima. Donosi pozitivne pomake na političkoj, akademskoj, institucionalnoj, individualnoj i široj društvenoj razini. Rezultati nekih istraživanja pokazuju da se među pozitivnim rezultatima mobilnosti na individualnoj razini ponajviše ističe onaj da iskustvo boravka u drugoj zemlji može povećati zapošljivost pojedinca i time povećati njegove mogućnosti za zapošljavanje na međunarodnom tržištu rada (EU Conclusions, 2008; EISB, 2007).
Što se tiče ostalih pozitivnih rezultata mobilnosti na individualnoj razini, tu se ubrajaju izloženost drugim kulturama i jezicima gdje se razvija uzajamno (ili međukulturalno) razumijevanje građana, promiče solidarnost, razmjena ideja i bolje znanje o različitim kulturama (EU Recommendation, 2006). Nadalje, studentska mobilnost nudi doživljaj drukčije okoline i iskustva učenja, što potiče razvijanje novih kulturnih, društvenih i akademskih vrijednosti te doprinosi osobnom razvoju. Razvijanje ovih sposobnosti također je važno i za društvo jer se tako povećava razina tolerancije i jača svijest o nužnosti borbe protiv svih oblika diskriminacije (ESIB, 2007).
Osim koristi pojedinaca, akademska mobilnost izravno pridonosi razvoju visokog obrazovanja. Mobilni studenti i nastavnici nositelji su novih ideja i novih kontakata čime utječu na povećanje međunarodne suradnje među visokim učilištima. Oni također omogućuju razmjenu znanstvenih iskustava i pronalazaka, čime se stvaraju okolnosti povoljne za razvoj inovacija te za uvođenje novih sadržaja i metoda u nastavni program i proces učenja.
Više o akademskoj mobilnosti i Erasmus + programima možete saznati na stranici Agencije za mobilnost i programe EU (AMPEU)
Koja je razlika između akademske mobilnosti i „odljeva mozgova“?
U akademskoj zajednici pojam mobilnosti i „odljeva mozgova“ nerijetko su povezani, no između ta dva termina postoji ključna razlika. Termin mobilnost odnosi se na boravak na drugom visokom učilištu u zemlji ili inozemstvu u određenom trajanju, dok se „odljev mozgova“ odnosi na permanentni odlazak iz zemlje ili određene institucije. Globalno ne postoji konsenzus o definiciji termina odljeva mozgova, odnosno ne postoji konsenzus o tome koja minimalna razlika između emigracije i imigracije u odnosu na ukupnu populaciju koja čini "odljev mozgova".
Najnoviji trend: „cirkulacija mozgova“
Cirkulacija mozgova najrecentniji je pojam koji se veže uz akademsku mobilnost. Danas se sve više govori o porastu migracija, gdje pojedinci odlaze iz svoje zemlje/institucije, ali ne isključivo u samo jednu zemlju/instituciju, već migriraju iz "prve" u "drugu" pa u "treću" itd. zemlju/instituciju, a zatim se neki od njih ponovno vraćaju u svoje zemlje/institucije, što se naziva „cirkulacija mozgova“ (brain circulation) To je značajna razlika u odnosu na koncept odljeva mozgova kada su pojedinci odlazili iz jedne zemlje/institucije zauvijek u drugu zemlju/instituciju. Dakle, uobičajeno je sve više govoriti o "cirkulaciji mozgova", a sve manje o "odljevu mozgova".
U Republici Hrvatskoj mobilnost već dugi niz godina promovira IRO- Institut za razvoj obrazovanja, koji ove godine organizira 12. po redu Sajam stipendija i visokog obrazovanja. Sajam stipendija promiče „cirkulaciju mozgova“ unutar i izvan Hrvatske putem različitih programa stipendiranja te na taj način pozitivno utječe na razvoj ljudskih potencijala. Ove godine Sajam će se održati 11. listopada 2016. u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu te 13. listopada 2016. na Sveučilištu u Rijeci. Više informacija o Sajmu dostupno je na www.stipendije.info.