NAPOMENA! Ova stranica koristi kolačiće i slične tehnologije.

Ukoliko ne promijenite postavke preglednika, prihvaćate kolačiće. Saznaj više

Prihvaćam

Uporaba kolačića

Kako bi ova web stranica radila pravilno, kako bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice, u svrhu poboljšavanja vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na vaše računalo spremiti malenu količinu informacija ( Cookies ) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu no prema regulacijama Europske unije od 25.03.2011. obvezni smo prije spremanja Cookie-a zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu Cookie-a. Blokiranjem cookie i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti Vam neće biti dostupne. 

Što je kolačić ?
Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internet preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama.

Kolačići mogu spremati širok pojas informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili e-mail adresa). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite - web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im Vi niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti Vaše postavke internet preglednika da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internet preglednika i slično.

Kako onemogućiti kolačiće ?
Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Cookie postavke mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite web-preglednik koji koristite. • Chrome • Firefox • Internet Explorer 9 • Internet Explorer 7 i 8 • Opera (stranica na engleskom jeziku) • Safari (stranica na engleskom) Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama

Što su privremeni kolačići ?
Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internet preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju.

Što su stalni kolačići ?
Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja programa internet preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i lozinka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama.

Što su kolačići od prve strane ?
Kolačići od prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu.

Što su kolačići treće strane ?
Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje Interneta u marketinške svrhe.

Da li portalzamlade.info koristi kolačiće ?
Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo.

Kakve kolačiće koristi portalzamlade.info i zašto ?

  • Privremeni kolačići (Session cookies) - to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internet preglednik. Mi koristimo session cookies da omogućimo pristup sadržaju i omogućimo komentiranje (stvari koje morate učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na web stranicu).
  • Trajni kolačići (Persistent cookies) - ti obično imaju datum isteka daleko u budućnost i tako će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Mi koristimo trajne kolačiće za funkcionalnostima kao što su "Ostanite prijavljeni" tickbox, što korisnicima olakšava pristup kao registriranom korisniku. Mi također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati web stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna - ne vidimo individualne podatke korisnika.

Da li na web stranici ima kolačića treće strane ?
Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići nisu postavljeni od strane ove web stranice, ali neki služe za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Trenutno omogućujemo:

  • Mjerenje posjećenosti 
    portalzamlade.info koristi nekoliko servisa za mjerenje posjećenosti, to su: Google analytics, Gemius, Xiti. 
    Ako želite onemogućiti da vam navedeni servisi spremaju kolačiće, možete zabraniti za svaki servis na sljedećim linkovima:

 

Dodatne informacija oko isključivanja kolačića
Trenutno postoji nekoliko web stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise.

Više se možete informirati na sljedećim linkovima:

 

Vijesti

Posljednjih godina, naročito ulaskom Hrvatske u Europsku uniju, hrvatskim studentima otvoreni su mnogi putevi za studiranje i profesionalno usavršavanje u stranim zemljama diljem svijeta. Obzirom na to da je u posljednje vrijeme trend studentske mobilnosti u porastu, donosimo vam ponešto njezinim prednostima, kao i novim trendovima u obrazovanju koja ona donosi: „odljevu“ mozgova i „cirkulaciji“ mozgova.

 

 

Što je akademska mobilnost?
Danas u društvu često se spominju „studentske razmjene“, „razmjene mladih“, „Erasmus + programi i projekti i slično, što se najčešće odnosi na mobilnost mladih u visokom obrazovanju i studiranje u inozemstvu. Iz tog razloga ponajprije valja pobliže definirati taj pojam. Pojam akademska mobilnost odnosi se na boravak studenata, nastavnika ili nenastavnog osoblja visokih učilišta na drugom visokom učilištu u svrhu studiranja, profesionalnog usavršavanja ili rada. Boravak na drugom visokom učilištu u Hrvatskoj ili inozemstvu može biti kraćeg ili duljeg trajanja ovisno o tome radi li se o programu razmjene (kraći boravak u trajanju do jedne akademske godine), profesionalnog usavršavanja (u trajanju od svega nekoliko dana do nekoliko mjeseci), stjecanju pune kvalifikacije kroz pohađanje cijelog studija (nekoliko godina) i sl.
Kada se govori o “mobilnosti mladih” u kontekstu Europske unije, pojam akademske mobilnosti ne mora se odnositi samo na studiranje, već se može promatrati i u širem kontekstu. Mobilnost mladih obuhvaća i boravak u nekoj drugoj zemlji radi radne prakse, rada u zajednici ili dodatne izobrazbe u kontekstu cjeloživotnog učenja (EU Recommendation, 2006). Osim fizičke mobilnosti također postoji, tzv. virtualna mobilnost, odnosno korištenje informacijsko-komunikacijskih tehnologija za razvoj partnerstva ili “razmjene na daljinu” s mladima u drugim zemljama kao dio obrazovnih projekata, osobito u kontekstu škola.

 

Zašto je važna?
Mobilnost mladih donosi prednosti za društvo i pojedinca na različitim područjima. Donosi pozitivne pomake na političkoj, akademskoj, institucionalnoj, individualnoj i široj društvenoj razini. Rezultati nekih istraživanja pokazuju da se među pozitivnim rezultatima mobilnosti na individualnoj razini ponajviše ističe onaj da iskustvo boravka u drugoj zemlji može povećati zapošljivost pojedinca i time povećati njegove mogućnosti za zapošljavanje na međunarodnom tržištu rada (EU Conclusions, 2008; EISB, 2007).

Što se tiče ostalih pozitivnih rezultata mobilnosti na individualnoj razini, tu se ubrajaju izloženost drugim kulturama i jezicima gdje se razvija uzajamno (ili međukulturalno) razumijevanje građana, promiče solidarnost, razmjena ideja i bolje znanje o različitim kulturama (EU Recommendation, 2006). Nadalje, studentska mobilnost nudi doživljaj drukčije okoline i iskustva učenja, što potiče razvijanje novih kulturnih, društvenih i akademskih vrijednosti te doprinosi osobnom razvoju. Razvijanje ovih sposobnosti također je važno i za društvo jer se tako povećava razina tolerancije i jača svijest o nužnosti borbe protiv svih oblika diskriminacije (ESIB, 2007).
Osim koristi pojedinaca, akademska mobilnost izravno pridonosi razvoju visokog obrazovanja. Mobilni studenti i nastavnici nositelji su novih ideja i novih kontakata čime utječu na povećanje međunarodne suradnje među visokim učilištima. Oni također omogućuju razmjenu znanstvenih iskustava i pronalazaka, čime se stvaraju okolnosti povoljne za razvoj inovacija te za uvođenje novih sadržaja i metoda u nastavni program i proces učenja.

Više o akademskoj mobilnosti i Erasmus + programima možete saznati na stranici Agencije za mobilnost i programe EU (AMPEU)

Koja je razlika između akademske mobilnosti i „odljeva mozgova“?
U akademskoj zajednici pojam mobilnosti i „odljeva mozgova“ nerijetko su povezani, no između ta dva termina postoji ključna razlika. Termin mobilnost odnosi se na boravak na drugom visokom učilištu u zemlji ili inozemstvu u određenom trajanju, dok se „odljev mozgova“ odnosi na permanentni odlazak iz zemlje ili određene institucije. Globalno ne postoji konsenzus o definiciji termina odljeva mozgova, odnosno ne postoji konsenzus o tome koja minimalna razlika između emigracije i imigracije u odnosu na ukupnu populaciju koja čini "odljev mozgova".

Najnoviji trend: „cirkulacija mozgova“
Cirkulacija mozgova najrecentniji je pojam koji se veže uz akademsku mobilnost. Danas se sve više govori o porastu migracija, gdje pojedinci odlaze iz svoje zemlje/institucije, ali ne isključivo u samo jednu zemlju/instituciju, već migriraju iz "prve" u "drugu" pa u "treću" itd. zemlju/instituciju, a zatim se neki od njih ponovno vraćaju u svoje zemlje/institucije, što se naziva „cirkulacija mozgova“ (brain circulation) To je značajna razlika u odnosu na koncept odljeva mozgova kada su pojedinci odlazili iz jedne zemlje/institucije zauvijek u drugu zemlju/instituciju. Dakle, uobičajeno je sve više govoriti o "cirkulaciji mozgova", a sve manje o "odljevu mozgova".

 

U Republici Hrvatskoj mobilnost već dugi niz godina promovira IRO- Institut za razvoj obrazovanja, koji ove godine organizira 12. po redu Sajam stipendija i visokog obrazovanja. Sajam stipendija promiče „cirkulaciju mozgova“ unutar i izvan Hrvatske putem različitih programa stipendiranja te na taj način pozitivno utječe na razvoj ljudskih potencijala. Ove godine Sajam će se održati 11. listopada 2016. u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu te 13. listopada 2016. na Sveučilištu u Rijeci. Više informacija o Sajmu dostupno je na www.stipendije.info.