“Kemijski odsjek kao sastavnica PMF-a pruža mogućnost visokoškolskog obrazovanja u znanstveno-istraživačkom i nastavnom usmjerenju kemije. Uz to, Odsjek razvija i provodi znanstveno-istraživačke programe koji su integrirani u obrazovni proces. Znanstveni rad Odsjeka pridonosi razvoju kemijske znanosti u svijetu, a služi i podizanju razine prirodoslovlja i tehnologije u Republici Hrvatskoj. Kemijski odsjek prepoznat je kao vodeća institucija koja se odlikuje izvrsnošću kako u znanstvenom radu tako i u obrazovanju. Aktivan partnerski odnos studenata i nastavnika pri obrazovanju prilagođen je osobinama i potrebama svakog studenta s jasno postavljenim obrazovnim ciljevima i odgovornostima. Odsjek se brine da odgovarajućim resursima koji uključuju i najmodernije instrumente održava kvalitetu znanstvenog rada i studijskih programa na najvišoj razini”, navodi službena stranica Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Mijenja li se priča iz perspektive studenta? Postoji jedan način da saznamo, tako da pitamo!
Karla je svoje obrazovanje nakon studija kemija u Hrvatskoj, odlučila nastaviti u Belgiji pa u Švicarskoj. Nakon proživljenih iskustava, svima bi preporučila da probaju upisati studij u inozemstvu ako to žele. Možda će svoju strast, kao Karla, pronaći u nečemu što Hrvatska nažalost još ne nudi.
1) Hej! Reci nam nešto o sebi.
Ćao. Zovem se Karla što super zvuči kad se predstavljaš s – Karla iz Karlovca. Na osobnoj mi piše da imam 24 godine, ali sam prestala brojati rođendane negdje nakon 19. Završila sam Gimnaziju u Karlovcu (opći smjer) i onda upisala preddiplomski studij kemije na PMF-u u Zagrebu. Nakon tri godine kemijanja, znatiželja me natjerala da malo promjenim smjer studiranja pa sam upisala diplomski studij nanoznanosti i nanotehnologije na KU Leuven u Belgiji. Trenutno radim doktorat na EPFL-u u Švicarskoj.
Veliki sam foodie. Život mi se više-manje svodi na razmišljanje što ću sljedeće jesti i/ili kuhati tako da je sve ostalo manje bitno.
2) Zašto si odabrala upisati PMF?
Iskreno, ja sam bila jedna od onih koji ne znaju što upisati. I društvene i prirodne znanosti su mi išle podjednako dobro, a širina opće gimnazije samo je dodatno potpomogla neodlučnosti. Tek u trećem razredu sam odlučila da ću studirati nešto prirodoslovno. Odabir na kemiju je pao na temelju eliminacije – nisam neki fan biologije, matematika i fizika su mi činili preteški, a za FSB i FER nisam baš bila zainteresirana.
3) Jesi li za vrijeme studija živjela u Zagrebu ili si putovala? Je li ti bilo teško naći smještaj?
Sve tri godine studiranja u Zagrebu živjela sam u obiteljskom stanu tako da nemam nikakvog iskustva s traženjem smještaja. Studiranje kemije na PMF-u i putovanje Karlovac-Zagreb je skoro pa nemoguće. Predavanja i praktikumi su svaki dan, traju i po 8-10 h, bude dosta vježbi za pisati kod kuće na tjednoj bazi… Mislim da je to dosta teško uskladiti s putovanjem.
4) Koja je najbolja stvar u vezi tvog faksa?
Za mene, najbolja stvar kemije su bili praktikumi. Ima ih dosta (8h/tjedno na prvoj godini, 16h/tjedno na trećoj godini) i to brzo preraste u love-hate relationship. Uvijek bude zabavno raditi nešto svojim rukama, brzo se skupi ekipa, puno lakše je naučiti nešto dok to radiš nego čitajući knjige. Bude “nezgoda” pa dođeš doma i smrdiš po kloru ili s rupom na majici. Cijeli odsjek je dosta mali, svi se znaju. Svo osoblje od tete u referadi do profesora znaju studente po imenu što je super jer student imaju priliku za direktnu komunikaciju s profesorima/docentima i voloniranje po grupama.
5) Kako si zadovoljna studiranjem u Hrvatskoj, a kako u Belgiji? Kojim aspektom si posebno zadovoljna?
Zadovoljna sam s oba iskustva. Preddiplomski kemije mi je dao dobro teorijsko i praktično znanje. U Belgiji sam pak bio naglasak na multidisciplinarnosti. Cijeli diplomski studij jako inzistira na razumjevanju elektronike, fizike, kemije i biologije tako da možeš riješavati probleme na temelju različitih metoda. Sveučilište u Belgiji na koje sam išla je jako dobro organizirano. Nema referada, papira, potvrdi… Sve se zna puno unaprijed, sve funkcionira. Jako je povezano s industrijom, start-upovima, kojekakvim firmama. Posve je normalno (za neke smjerove i obavezno) raditi semestralne prakse tijekom studiranja. Koncept praksi je drugačiji nego kod nas. Student radi na najnovijim projektima, izvještaji napisani nakon prakse nerijetko budu objavljeni kao znanstveni članci, studenti su plaćeni…
6) Kojim aspektom baš i nisi?
Vjerojatno su prednosti sveučilišta u Belgiji upravo ono što vidim kao nedostatke kemije na PMF-u počevši od nepovezanosti s industrijom, nepostojanju studentskih praksi, previše administracije. Pisanje 3-4 izvještaja laboratorijskih vježbi svaki tjedan također zna biti naporno, ali mislim da se na kraju isplati jer dobijemo nevjerojatno praktično znanje (kojeg studenti na vrhunskim sveučilištima nemaju i imaju velikih problema s rješavanjem praktičnih, svakodnevnih problema tijekom rada u laboratoriju). Još jedna stvar koji mislim da treba promjeniti na svim fakultetima u Hrvatskoj je broj rokova i dopuštenih izlazaka na ispite (koji je trenutno četiri po godini). Vjerovatno bi me većina ljudi na ovu izjavu, u najboljem slučaju, pristojno pitalo jesam li luda, a možda bi poduzeli i drastičnije mjere. Ni sama to ne bih predložila da nisam prošla sustav u Belgiji gdje student ima pravo na 2 (u Švicarskoj 1!) izlazak u godini. Bude stresno, ali uspije se sve rješiti, nema odugovlačenja s polaganjem, profesori i asistenti se mogu posvetiti drugim obavezama. Na PMF-u sam znala ići na ispit bezveze – da vidim kako izgleda ispit, jer ide ekipa… Mislim da je to u konačnici traćenje vremena i za studente i profesore.
7) Što radiš kada ne učiš? Imaš li dovoljno slobodnog vremena?
Imala sam dovoljno vremena tijekom studiranja. Bila sam članica studentskog društva za popularizaciju znanosti i vodila radionice za djecu gdje smo radili razne pokuse. Gledam Netflix, idem po kavama, izlazim, poluaktivno trčim, zimi skijam, pokušavam naći osobu koju mogu pobjediti u ping pongu, maltretiram sestru bilo preko telefona bilo uživo… Volim šetati bez cilja, biti u prirodi. Uvijek nađem nešto novo.
8) Kako si učenik može povećati šanse da upadne na PMF?
Kriteriji za upis na kemiju su minimalni, upisna kvota je dovoljna da mogu upasti svi zainteresirani. Ocjene iz srednje škole donose dio bodova, eliminacijski uvjet je preći prag od 40% rješenosti mature iz kemije. Osobno bih savjetovala dobru pripremu za mature iz kemije i matematike koje nose 50% bodova. Kvalitetno predznanje će se isplatiti već u prvom semestru koji je dobrim djelom ponavljanje srednjoškoloskog gradiva. Ja sam pisala na maturi fiziku i biologiju koji nisu obavezni, ali donose dodatne bodove.
9) Što općenito rade ljudi tvoje struke nakon fakulteta i koji su tvoji planovi?
Većina mojih kolega s godine paralelno su upisali doktorate i zaposlili se na PMF-u i Instutitu Ruđer Bošković. Trenutno ima mnogo znanstvenih projekata na obje institucije pa je i velika potražnja za asistentima/doktrantima. Nerijetko se nude i pozicije u Plivi, prehrambrenoj industriji, na DHMZ-u, u javnim službama (npr. Zavodi za javno zdrastvo)…
Ja sam znanje stječeno tokom izrade diplomskog rada odlučila proširiti na doktroratu kojeg bih trebala završiti za tri godine. Nakon toga, planiram ostati još neko vrijeme u istom području radeći kao znanstvenica. Dugoručno se vidim u znanstvenom PR-u ili project managementu.
10) Planiraš li se nakon studija vratiti u Karlovac?
S obzirom da bih željela raditi na tehnici koju trenutno usavršavam, trebam poseban mikroskop koji nije dostupan u Hrvatskoj. To me podosta ograničava u planiranju povratka. Ipak, ne volim puno planirati i otvorena sam raznim mogućnostima. Možda dobijem priliku prenesti svoje iskustvo na mlade PMF-ovce kroz vanjsku suradnju ili projekte. Možda odlučim sama otvoriti labos kod tate u garaži. Možda mi znanost dosadi i otvorim slastičarnu negdje u parku.
BONUS: Što bih savjetovala mladima koji žele upisati fakultet u inozemstvu?
Prijavite se i probajte! Nisam još čula da se netko prijavio za neki fakultet i nije upao. Treba se samo prijaviti, proći onaj naporni dio s pisanjem motivacijskih pisama i očekivanja njihovog mail-a s potvrdom. Dobra prilika za istražiti sveučilište/zemlju koje ti se sviđa je Erasmus. Definitivno treba iskoristiti tu priliku za partijanje, upoznavanje novih ljudi, stjecanje iskustva i šire slike za mogućnosti u struci. Razmjene, prakse, vanjske suradnje – thumbs up!
Ukoliko imaš ikakvih pitanja za Karlu, možeš joj se obratiti na Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
Želiš podijeliti svoje iskustvo studiranja? Javi nam se na Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.