“Zemlja je dinamičan sustav, podložan stalnim promjenama, što nameće potrebu za kontinuiranim istraživanjima i novim tumačenjima. To geologiju čini jednom od najdinamičnijih znanstvenih disciplina. Raznolikost geoloških istraživanja je doista velika, kao i njihova komplementarnost drugim prirodnim znanostima. Na Odsjeku se njeguje znanstveno istraživanje u svim poljima geologije i mineralogije - u sedimentologiji i stratigrafiji, taložnim bazenima, geologiji okoliša, geologiji i zaštiti krša, potpovršinskoj geologiji, evoluciji, paleontologiji i biostratigrafiji, u geokemiji, mineralogiji s kristalografijom, petrologiji magmatskih i metamorfnih stijena, petrologiji sedimentnih stijena, geologiji mora, recentnoj sedimentaciji, itd.”, navodi službena stranica Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Mijenja li se priča iz perspektive studenta? Postoji jedan način da saznamo, tako da pitamo!
Kao i velik broj maturanata, Ivana nije točno znala koji fakultet će biti pravi izbor za nju. Srećom, naišla je na studij geologije koji je ispunjavao sve njezine kriterije te se pokazao kao "sve što je tražila". Posebno ističe vrijednost terena za buduće geologe za kojih nažalost trenutno ne postoji puno mogućnosti zaposlenja. Bez obzira na to, Ivana je optimistična da će i nakon studija naći nešto za sebe i baviti se geologijom koju je toliko zavoljela.
Ivana i kolege koji su u timu organizirali Dan Karijera WiSE na PMF-u
1) Bok! Reci nam nešto o sebi!
Bok! Ja sam Ivana Vrkić i studentica sam treće godine preddiplomskog studija geologije pri Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Imam 21 godinu i živim u Karlovcu, gdje sam završila i srednju školu - opći smjer u Gimnaziji Karlovac. Obično nisam dobra u opisivanju same sebe, ali rekla bih da bi se svi složili da sam vesela, energična, uvijek spremna pomoći, samokritična, ali i da, hm, često kasnim. :D
2) Zašto si odabrala studirati geologiju?
To je vrlo komplicirana priča haha. Oduvijek sam znala da me zanima priroda i u školi sam posebnu pažnju davala predmetima kao što su fizika, kemija, bilogija i općenito sam uvijek težila toj neko poveznici između te tri znanosti. Kao mala sam obožavala gledati dokumentarce o vuklanima, potresima, građi Zemlje, iako dosta toga nisam razumjela zbog kompliciranosti fizičkih procesa koji su se unutar njih opisivali. Stoga, prvi izbor mi je bio studij fizike na PMF-u, ali sam se osjećala kao da to nije ono što u potpunosti želim. Geologije nije ni bilo na mom popisu poželjnih fakulteta. Nakon mature više ni sama nisam bila sigurna u ono što želim, znala sam samo da želim krenuti u nekom prirodoslovnom smjeru. Slučajnim razgovorm sa starijom frendicom koja je studentica geologije sam shvatila da mi se jako sviđa taj studij, barem po onome što mi je ona ispričala. Moram priznati da mi je dobro ”prodala” taj faks. Kasnije sam malo istraživala i najiskrenije, to je bilo sve što sam tražila. Studij koji integrira sve prirodne znanosti, ali i više od toga. Ne mogu biti zadovoljnija.
Ivana s kolegicama na terenu
3) Živiš li u Zagrebu ili putuješ? Kakva su tvoja iskustva s putovanjem?
Trenutno putujem na faks svaki dan. U prvom semestru sam živjela u stanu, a u četvrtom u domu koji sam naknadno dobila. Mogu reći da sam isprobala sve opcije haha. Sve ima svoje prednosti i nedostatke, tako da sam i sa životom u Zagrebu i putovanjem imala razna iskustva. Putovanje na faks svaki dan, pogotovo s vrlo napornim rasporedom, može biti dosta iscrpljujuće, ali barem svaki dan spavaš u svom krevetu i imaš mira za učiti, a ponekad se spasiš i hrane iz menze pa doma jedeš nešto s mirisom i okusom. S druge strane, jako puno vremena potrošim na putovanje i čekanje vlakova koji su poznati po svemu, osim po dolasku na vrijeme. Ponekad izgubim živce, no sjetim se zbog čega to radim, pa sve bude lakše. U svemu ima dobrih i loših strana.
4) Koja je najbolja stvar u vezi tvog faksa?
Uf, malo je teško odabrati samo jednu... Mislim da bi se svi koji sa mnom studiraju složili da su najbolja stvar odlasci na teren na kraju ljetnog semestra. U jednu ruku, na tim terenima objediniš znanje trenutne i prethodnih godina faksa i stekneš dojam o tome kako posao terenskog geologa izgleda, kojim se instrumentima moraš koristiti, a i naučiš još jako puno drugih stvari koje nemaš priliku čuti na redovnim predavanjima ili isprobati neku metodu koja se ne prakticira često. S druge strane, ti tereni su maturalac u malo. Zamisli da svake godine na početku ljeta ideš na maturalac haha. Druženje s drugim studentima, profesorima, stvaranje uspomena... Koliko budu naporni ti tereni, toliko naučiš i jednako se zabaviš.
Ivana i nećakinja na proslavi Dana grada Karlovca
5) Jesi li zadovoljna studijem? Kojim aspektom studiranja posebno?
Jesam, zadovoljna sam, i više od toga. Kao što sam spomenula, tereni su odlična stvar, ali općenito studij kao takav je ispunio moja očekivanja. Posebno me veseli što je studij geologije interdisciplinarni pa se dosta razlikuje od ostalih. Osim konkretno geoloških predmeta, za nas geologe je neophodno znanje i drugih grana znanosti kao što su biologija, matematika, a pogotovo kemija i fizika. Znanje koje dobivamo takvim načinom studiranja je vrlo široko i primjenjivo u raznim područjima znanosti i industrije, ne samo u geologiji kao takvoj. Također, malo nas je pa je odnos s profesorima i asistenima više prijateljski nego profesionalan. Time se nekako izgubi onaj uobičajen pristup profesora prema studentima kao da su ”samo broj”. No kao jedan od najboljih aspekata studiranja bih istaknula mogućnost uključivanja u razne udruge koje se bave geologijom, kao što je Studentska sekcija Hrvatskog geološkog društva. Svakih nekoliko mjeseci sekcija organizira zanimljive terene i predavanja, a vode ih profesori s faksa i zaposlenici Hrvatskog geološkog instituta. Osim što se svi super zabave na tim ekskurzijama, nauči se mnogo više od onoga što dopušta satnica svakog kolegija i to vidim kao apsolutni plus.
6) Kojim akspektom baš i nisi?
Sve ima svoje dobre i loše strane, ali rekla bih da mi raspored zadaje najviše glavobolja. Satnice kolegija su većinom ogromne i svaki od njih zahtijeva posebnu pažnju i koncentraciju, posebno na vježbama, a kad si cijeli dan na faksu, pomalo se teško koncentrirati. Na kraju ti se tjedan svede na to da si na faksu ”od jutra do sutra”. Osim toga, rekla bih da je i nedostatak prikladne literature na hrvatskom jeziku veliki problem. Učenje iz profesorovih prezentacija nikada nije dovoljno, a većina literature je na engleskom ili na nekom drugom jeziku. Koliko god to bilo dobro zbog učenja geološke terminologije na stranom jeziku, nekad oduzme previše vremena i živaca. Neka ključna djela su nedavno prevedena na hrvatski pa to dosta olakšava situaciju za određene kolegije. Nadam se da će se to u budućnosti promijeniti, ako ne zbog naše generacije, onda zbog budućih.
Kraćenje vremena ispijanjem kave s kolegicama s Kemijskog odsjeka
7) Što radiš kada ne učiš? Imaš li slobodnog vremena?
Preko tjedna se baš i ne mogu pohvaliti viškom slobodnog vremena, ali ukoliko uhvatim sat i pol do dva slobodno, iskoristim to za druženje s prijateljima, odlazak na kavu ili čitanje neke dobre knjige. Oduvijek sam voljela čitati, a otkako sam krenula studirati, vrijeme za čitanje mi se i više nego prepolovilo. Zato sam uvijek sretna kad stignem uhvatiti vremena za pročitati poglavlje ili dva. Vikendi su mi više manje slobodni, osim u vrijeme kolokvija i ispita, kada ih iskoristim za učenje, u suprotnom pokušavam što više nadoknaditi slobodno vrijeme izgubljeno preko tjedna.
8) Kako si učenik može povećati šanse da upadne na geologiju?
U principu je najbitnije dobro napisati državnu maturu. Sjećam se da sam mislila kako nikad neću upasti na faks poput PMF-a, a evo me danas, već treća godinu. Smatram da je najbitnije posvetiti se učenju za državnu maturu, matematici i izbornom predmetu koji je za studij geologije obavezno položiti, a može se birati između geografije, bilogije, kemija i fizike. Ukoliko se uči, stvarno nije toliko teško upasti, koliko god se to tako činilo s obzirom na to da se prima samo 35 studenata. Ocjene su bitne, ali ne igraju glavnu ulogu u svemu. Ne moraš prolazitis 5.0 da upadneš na bilo koji faks, posebice na onaj za koji naviše bodova dobivaš na osnovu rezultata mature. Naravno, važno je ne zapostaviti redovne školske obaveze bez obzira na učenje za maturu, ali ukoliko se krene dovoljno rano s pripremama, nema straha.
Ivana i kolegica Tara na Smotri Sveučilišta u Zagrebu gdje su predstavljale Geološki odsjek PMF-a
9) Što općenito rade ljudi tvoje struke i koji su tvoji planovi nakon faksa?
Geologija je jako širok pojam i ima puno poddisciplina kojima se moguće baviti. Od geologije nafte koja će uvijek biti popularna, do geologije zaštite okoliša koja postaje sve popularnija, mogućnosti su beskonačne. Općenito geolozi rade u istraživačkim zavodima i savjetodavnim poduzećima organizacijama za iskorištavanje prirodnih sirovima, u građevinskim tvrtkama, posebno onima koje se bave izgradnjom prometnica, brana energetskih objekata, agencijama za zaštitu okoliša i slično. Nisam još sigurna čime se točno želim baviti nakon faksa, ali definitivno razmišljam o opcijama za upis diplomskog studija. S obzirom na moj širok raspon interesa, za sada se dvoumim između studija Minearologije i Petrologije pri Minearološko-petrografskom zavodu na PMF-u i srodnjih inženjerskih diplomskih studija na RGN-u, kao što su studij Geološkog inženjerstva i studij Geologije mineralnih sirovima i geofizička istraživanja. S obzirom na trenutnu situaciju u svijetu i potrebama za osmišljavanjem načina za optimalno gospodarenje tim prirodnim sirovinama, mislim da to nisu loše ideje za dalje.
10) Planiraš li se nakon studija vratiti u Karlovac?
Ne vjerujem da ću ostati i zaposliti se u Karlovcu nakon studija, ali sigurno ću mu se vraćati kad god ću moći. Karlovac je mali grad, a mogućnosti za zapošljavanje u mojoj struci, koja ionako nije pretjerano populizirana, su isto tako male. U inozemstvu je stvar puni drugačija, jer su ljudi svjesni da je iscrpljivanje prirodnih resursa na Zemlji usmjerilo geologiju i druge geoznanosti prema sve većoj orijentiranosti ka zaštiti okoliša. Ovdje se još puno stvari mora promijeniti da bi se tako razmišljalo i da bi ljudi shvatili koliko je ova znanost svepristuna u našim svakodnevnim životima.
Ivana na Mineralientage-u u Münchenu
Želiš podijeliti svoje iskustvo studiranja? Javi nam se na Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.