U svojim neprekidnim nastojanjima da što bolje upoznam ovaj grad i onoga što ga čini specifičnim i jedinstvenim, te sam se srijede navečer, 23. siječnja, tako našla u Centu za mlade Grabrik na otvorenju izložbe ilustracija. S obzirom da moj crtački doseg dopire do... ne, ne dopire nigdje zapravo :(, vidjeti nečije umijeće u tom obliku likovnog izražavanja bio je dodatni povod.
Igor Jurilj, Karlovčanin s istanbulskom adresom, otvarao je svoju izložbu ilustracija inspiriranih glazbom i glazbenicima. Ja do te večeri za njega nisam bila čula, ali sam u ovom gradu još nova pa to i ne čudi.
Ljudi često, osim formalnog posla imaju strasti/hobije/interese čime dodatno obogaćuju svoj život i nerijetko su to naočigled stvari koje s njima ne biste spojili. Željko je arhivist po struci, a zanimaju ga mehaničke tipkovnice. Znam za kustosa koji je master chef makrobiotike, vlasnika autokuće koji je predsjednik KUD-a i bratovštine, svi znate onog svećenika koji se bavi lovom (*diže-obrvu-skeptično*), a još znam i za programera koji obožava bauštelske radove.
Tako je i naš prof. Igor. Po danu profesor engleskog jezika i povijesti te doktorand na studiju kroatistike Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a ono što mu stvara dodatnu sreću u životu očito je i likovno izražavanje. Osim toga, karlovačkoj je publici poznat i po knjizi koji je izdao na temu karlovačke kinematografije, „Film od Zorin doma do Edisona. Recepcija filma i prvih karlovačkih kinematografa u lokalnoj periodici 1896.-1920.“. Radi se o prvom i temeljito napisanom pregledu kinematografskog filma u Karlovcu od vrlo ranih vremena koji tako daje zanimljiv pogled na kulturnu povijest Karlovca i koliko je ona utjecala i na razvoj hrvatske kinematografije. Njegov interes za audio i vizualno još se očituje u tome što je bio glazbeni menadžer, aktivni član Kinokluba Karlovac, ali i izvještavao o glazbenoj kulturi Hrvatske kao glazbeni novinar na portalu Muzika.hr, Ravnododna, a odnedavno i na portalu Ziher.hr.
Njegova izložba glazbenih ilustracija otvorena je tu večer pred prepunim Centrom za mlade na Grabriku. Izloženi radovi nastali su od 2011. do 2018. godine, a podijeljeni su u tri cjeline – žuti, digitalni i marker ciklus. Žuti su monokromni crteži na žutoj podlozi, a digitalni i marker ciklusi označajvaju korištenu tehniku nastanka crteža odnosno ilustracije. Kako stoji u programskom letku, radovi obuhvaćaju „tek selekciju odabranih radova vezanih za glazbu i nadahnutih njome u trenucima rada u školi, odnosno pisanja o glazbi gdje ga najviše okupiraju ekspresivni i kontroverzni glazbenici upečatljive estetike“. Jurilj je ilustrirao Radiohead, Damira Urbana, Severinu, Britney Spears, Let 3, Marilyna Mansona, a posebnu pozornost zaokupljaju dva njegova uratka.
To je vinilno izdanje dubrovačkog benda Embassy 516 čiji je cover za album Correlation oslikao upravo Igor Jurilj, ujedno i njihov menadžer. A dodatno vam pažnju možda zaokupi studija za slikovnicu o Davidu Bowieju sa zanimljivostima iz njegova života, poput pretvaranja u Ziggyja Stardusta pomoću kokainske dijete ili posljednjeg koncerta s Aliciom Keys. Pozdravljam inicijativu da se djeci već od malih nogu ukazuje na stvari koje zapravo postoje i na ljude koji su nešto značajno postigli. Radovi su vrlo zanimljivi te pokazuju vještinu i duhovitost. Ilustracije su naoko jednostavan alat umjetničkog izražavanja, no Igor je pokazao da se pomoću njih itekako puno toga može reći i poručiti.
Otvorenje izložbe upotpunio je nastup osebujne mlade osječke kantautorice Aklee Neon koja je svojim specifičnim glazbenim izričajem sjajno upotpunila večer i ' koja se pronalazi u roots, afro-soul i ethno-beats harmonijama.“ Krasna stasom i glasom, Aklea nam je otpjevala svoj najnoviji singl „Da mi je“ i oduševila nas svojim obradama Destiny's Childa i neočekivanim mashupom folkrokera i repera, Gustafa i benda High 5. Ona je one-woman-band koja osim izražajnog altovskog vokala u svom glazbenom arsenalu za stvaranje nezaboravnog muzičkog dojma koristi i gitaru, pedal looper i MIDI controller koji joj omogućuju višeglasja i on spot harmonizacije.
Na kraju, rezime je da nam je Centar za mlade još jednom omogućio kvalitetnu i kulturnim sadržajem ispunjenu večer, a sudeći po interesu publike, grad je živ i želi da sudjeluješ i ovakvi sadržaji su baš ono što ovaj grad treba. Tako da, tko nije još pogledao izložbu ima priliku do kraja veljače i to svaki radni dan od 9 do 20 sati.