NAPOMENA! Ova stranica koristi kolačiće i slične tehnologije.

Ukoliko ne promijenite postavke preglednika, prihvaćate kolačiće. Saznaj više

Prihvaćam

Uporaba kolačića

Kako bi ova web stranica radila pravilno, kako bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice, u svrhu poboljšavanja vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na vaše računalo spremiti malenu količinu informacija ( Cookies ) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu no prema regulacijama Europske unije od 25.03.2011. obvezni smo prije spremanja Cookie-a zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu Cookie-a. Blokiranjem cookie i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti Vam neće biti dostupne. 

Što je kolačić ?
Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internet preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama.

Kolačići mogu spremati širok pojas informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili e-mail adresa). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite - web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im Vi niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti Vaše postavke internet preglednika da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internet preglednika i slično.

Kako onemogućiti kolačiće ?
Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Cookie postavke mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite web-preglednik koji koristite. • Chrome • Firefox • Internet Explorer 9 • Internet Explorer 7 i 8 • Opera (stranica na engleskom jeziku) • Safari (stranica na engleskom) Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama

Što su privremeni kolačići ?
Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internet preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju.

Što su stalni kolačići ?
Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja programa internet preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i lozinka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama.

Što su kolačići od prve strane ?
Kolačići od prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu.

Što su kolačići treće strane ?
Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje Interneta u marketinške svrhe.

Da li portalzamlade.info koristi kolačiće ?
Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo.

Kakve kolačiće koristi portalzamlade.info i zašto ?

  • Privremeni kolačići (Session cookies) - to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internet preglednik. Mi koristimo session cookies da omogućimo pristup sadržaju i omogućimo komentiranje (stvari koje morate učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na web stranicu).
  • Trajni kolačići (Persistent cookies) - ti obično imaju datum isteka daleko u budućnost i tako će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Mi koristimo trajne kolačiće za funkcionalnostima kao što su "Ostanite prijavljeni" tickbox, što korisnicima olakšava pristup kao registriranom korisniku. Mi također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati web stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna - ne vidimo individualne podatke korisnika.

Da li na web stranici ima kolačića treće strane ?
Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići nisu postavljeni od strane ove web stranice, ali neki služe za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Trenutno omogućujemo:

  • Mjerenje posjećenosti 
    portalzamlade.info koristi nekoliko servisa za mjerenje posjećenosti, to su: Google analytics, Gemius, Xiti. 
    Ako želite onemogućiti da vam navedeni servisi spremaju kolačiće, možete zabraniti za svaki servis na sljedećim linkovima:

 

Dodatne informacija oko isključivanja kolačića
Trenutno postoji nekoliko web stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise.

Više se možete informirati na sljedećim linkovima:

 

Vijesti

U Centru za mlade Grabrik u subotu, 18. svibnja u 19 sati, održat će se otvorenje izložbe "Znam da se to dogodilo", autora Nikole Jergovića, a nastale kustoskim angažmanom freelance likovnog kritičara i kustosa Tomislava Čopa.

Otvorenje izložbe slike Nikole Jergovića.jpg

NIKOLA JERGOVIĆ
ZNAM DA SE TO DOGODILO

„U određenim vremenima potrebe sazriju. To jest, stvaralački duh (koji se može nazvati i apstraktnim duhom) nalazi put do duše te prouzrokuje težnju, neku unutarnju čežnju. Kad su ispunjeni nužni uvjeti potrebni za sazrijevanje jasno određena oblika, tada ona unutarnja težnja, snaga, počinje u ljudskom duhu stvarati novu vrijednost koja svjesno ili nesvjesno počinje živjeti u čovjeku. Od tog trenutka čovjek, svjesno ili nesvjesno, traži materijalni oblik vrijednosti koja u njemu živi u duhovnom obliku.“ Riječi su to Vasilija Kandinskog, koga se običava smatrati prvim apstraktnim slikarom. On tim riječima govoreći o obliku tj. formi kao vanjštini; vanjskoj strani umjetničkog djela ustvrđuje: „Unutarnja nužnost stvara oblik!“ A nadalje, prema njemu, „u obliku se odražava duh pojedinog umjetnika. Oblik nosi pečat ličnosti.“ Čini se kako se sličan proces odvio i u mladom stvaraocu i kreativcu Nikoli Jergoviću. Njegova cjeloživotna ljubav, ili u terminima Kandinskog, potreba za vizualnom umjetnošću i vizualnim stvaralaštvom kulminirala je (za sad) izložbom na kojoj dvadesetak radova nastalih u otprilike posljednjih godinu dana predstavljaju (vrlo) osobni, može se reći eksperimentalni projekt vizualno umjetničke materijalizacije kao izraza vlastite unutrašnje nužnosti. Ipak, gotovo ironično, Nikola je krenuo na taj put bez interesa i ideje da njegovi radovi u nekom trenutku budu izloženi široj publici. Za njega je ovaj ciklus primarno značio mjesto otkrivanja i istraživanja sebe samog; stvaranja vlastite slobode, a bivajući spreman i radoznao kamo će ga taj pothvat (možda i neočekivano) odvesti. Specifični način eksperimentiranja s različitim likovnotehničkim sredstvima za posljedicu će imati da u pravilu ne završava svoje radove na način kako ih je originalno osmislio. Njegovim riječima, „neki radovi, kao da su nastali sami od sebe“. Upravo u nepredvidivosti tog procesa pronalazi jednu od glavnih motivacija da nastavi dalje, a ideja o stvaranju izložbe nametnula se putem. Kako sam kaže, „jednostavno se dogodilo“.

Vizualnost Nikolinih radova (premda motivima, odabiru i načinu korištenja likovnih tehnika zakučasta) progovara općenito prilično jasnim specifičnim jezikom koji ne zahtijeva nužno kompleksne teorijske analize i interpretacije. Ipak, usmjeriti pogled te misao recipijenta na nekoliko ključnih odrednica čini se vrijednim doprinosom razumijevanju ovdje predstavljenih djela. Njegove radove možemo razmatrati kao dijelove zatvorenog ciklusa (u smislu izvođenja osobnog projekta s već istaknutim motivacijama), premda ih se ne može uniformirati tehnički, morfološki ili stilski. Premda Nikola biva zaveden svijetom (povijesti) umjetnosti s definiranim osobnim vizualnim ukusom (npr. stvaralaštvo Francisa Bacona ili Zdzisława Beksińskog), a u kojim (i sličnim) stilskim područjima je dakako kontekstualizirati i njegove vlastite radove, istaknuti je da unatoč (ponekad čak frapantnoj) korelaciji s određenim stilovima, pravcima, pokretima te snažnim umjetničkim individuama, on sam pronalazi prepoznatljivi osobni autorski izraz. Ipak, prema svojim stvaralačkim interesima i konceptima te u konačnici, vlastitim vizualnim jezikom odrediti ga je kao autora modernističkog sentimenta. Modernizam se u užem smislu može odrediti kao razdoblje u umjetnosti od kraja 19. stoljeća, a koje u drugoj polovici 20. stoljeća prestaje s postmodernizmom. Umjetnost tog perioda ostvarivala se u vrlo različitim likovnim stilovima, smjerovima i teorijama ali općenito ju se može odrediti tendencijom da se odvoji od tradicijskih, povijesnih i konvencionalnih akademskih oblika i načina te da se pokuša stvoriti umjetnost koja bi bila u suglasju sa socijalnim, ekonomskim i intelektualnim promjenama u društvu (poglavito prve polovice 20. stoljeća). Na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće tradicionalna ideja slikarstva kao umjetnosti prikazivanja zamijenjena je konceptom ekspresije tj. izraza; tragom egzistencijalnog (duhovnog, psihičkog, socijalnog) čina umjetnika. Umjetnost umjesto prikaza vanjskog svijeta postaje primarno dokumentom umjetnikovog unutarnjeg doživljaja stvarnosti.

Osim što je već primjenjivost ovako općenite definicije prepoznati u odnosu na Nikoline radove, istaknuti je preciznije kako razdoblje tzv. visokog modernizma (period od završetka Drugog svjetskog rata do 60-ih godina 20. stoljeća) u likovnom smislu karakterizira upravo ono što je s nevjerojatnom, vjerojatno nesvjesnom i neverbaliziranom podudarnošću prisutno u Nikolinom stvaralaštvu. Naime, najvažnije pokrete (primarno) apstraktne umjetnosti tog razdoblja poput tzv. lirske apstrakcije, apstraktnog ekspresionizma te akcijskog slikarstva i enformela zajednički karakteriziraju ekspresivna gesta, organska forma te ideja slike kao traga duhovnog i psihološkog doživljaja bez istaknutih mimetičkih motiva (u odnosu na stvarnost), a izražena nadrealističkog (psihičkog) automatizma utemeljenog na stvaranju sviješću nekontroliranim djelovanjem te egzistencijalističke poetike. Slikarstvo koje se želi odvojiti od ograničenja kontrolirane racionalne svijesti te izraziti unutrašnja iskustva i emocije nužno se ostvaruje u spontanosti, improvizaciji, gestualnosti i automatizmu. Primjerice, u tzv. akcijskom slikarstvu (npr. Jacksona Pollocka) se po principu automatizma boja rasprskava i nanosi po platnu što rezultira slučajnim tokovima kretanja boja gdje platno postaje akcionom površinom, a slika izraz dinamičnog procesa. Aktivnost umjetnika postaje primarna u procesu stvaranja (te često prethodno neplaniranog prikaza). U tzv. tašizmu (od franc „tache“: mrlja) kao smjeru apstraktnog slikarstva nakon Drugog svjetskog rata (po svojoj prirodi blizak enformelu) boja (a ne kao tradicionalno, linija), nanesena na površinu u obliku spontano nabačenih bezobličnih nakupina, mrlja i gestualnih tragova služi kao temeljni likovni izraz. Uz to, često je zasnovan na materijalnim konfiguracijama nastalim destrukcijom plohe slike. Uz to, ovdje je spomenuti i blisku im tzv. art brut (ili „sirova umjetnost“; npr. Jean Dubuffet), transformirane vremenom iz marginalne u visoku umjetnost. Ona se odnosi djela koja karakteriziraju autentična oslobođena mašta, nesputani stvaralački čin, odsustvo imitacije te (akademska) učenost. Kod njih je ključno direktno i spontano izražavanje, a ne postizanje umjetničkog i estetskog dojma kod promatrača. Ovdje je još istaknuti i ekspresionističku umjetnost (koja se još javlja početkom 20. stoljeća) a koja se riječima teoretičara umjetnosti Miška Šuvakovića temelji na ideji da umjetnik „umjetničkim djelom može izravno izraziti emocije - stoga se bavi izražavanjem unutarnjih psiholoških, duhovnih i egzistencijalnih stanja umjetničkim činom i djelom.“ Slikarstvo ekspresionizma je egzistencijalističko; „ono prikazuje tjeskobu, mučninu, traumu te odsustvo smisla ljudskog bića deformacijom ljudske figure i simboličkom upotrebom boja u izražavanju psiholoških i duhovnih stanja“. Opisane i istaknute likovne karakteristike navedenih pravaca one su koje uočavamo u Nikolinim radovima. Osim njih, može se još spomenuti s tim u vezi tzv. apstraktna figuracija koja se odnosi na ekspresivno i reducirano prikazivanja ljudske figure, a koja je prisutna u nekim radovima u smislu grotesknih glava ili dijelova tijela fragmentiranog ljudskog lika te oblikovanje figura snažnim gestualnim nanosima gustih slojeva boje. Također, tzv. apstraktni pejzaž u kojem se slojevitim nanošenjem boja imitira struktura tla, kamenja, kore drveta itd., a putem apstraktnih struktura, također je jedan od područja interesa autora. Eksperimentalnost u korištenju različitih tehnika i materijala čitljiva je primjerice iz grube obrade površine slike koja se nerijetko sastoji od miješanja nekoliko vrsta tradicionalnih slikarskih tehnika poput (primarno) uljanih te akrilnih boja, vodenih boja, keramičke olovke i tuša ili silikonskog ljepila, pribadača, organskih materijala poput javorova sirupa ili dlaka s autorova tijela. Namjerno nepoštivanje zakonitosti pojedinih tehnika također rezultira efektima poput slučajnih mrlja ili oštećenja platna (nastala slučajno ili uslijed autorova gnjeva na ishodišni rezultat dotadašnjeg procesa stvaranja); oblikovanje grotesknih figura i drugih motiva razmazivanjem i skidanjem, struganjem, rezanjem i paljenjem materijala, a čime nastaju grube površine kompleksne teksture. Motivi poput malih životinja (buba, štakora), portreta osoba iz autorova života ili emotivno značajni životni prostori i eksterijeri također određuju Nikolinu umjetnost kao autobiografsku; onu koja govori o svojem autoru; njegovom identitetu, načinu života, iskustvima, mislima itd. Navedeno je oprimjerenje izmještanja novog smisla vizualne umjetnosti u domenu subjektivnog iskustva (prema tradiciji modernizma).

Cjelokupan projekt Nikole Jergovića; skup radova okupljenih na ovoj izložbi s naglaskom na njihovo (nerijetko kompleksno i u fazama determinirano) izvođenje u procesualnom smislu, a uzimajuć u obzir evoluiranje ideje od privatnog istraživanja vlastite nutrine, stanja, emocija, misli i sjećanja putem vizualnosti ka ostvarenju prve samostalne izložbe, predstavlja povlaštenu poziciju svakog recipijenta da ima pravo pristupiti vrlo osobnim svemirima samog autora. On pak tom gestom na katarzički način može osjetiti (ne)očekivano/(ne)željeno ostvarenje cilja s kojim idejama je uopće i krenuo misliti o ovom iznimno složenom, a unikatnom procesu. Jesu li ti radovi nastajali iz jednostavne potrebe da se ne poludi; čistog egzistencijalističkog krika ili kao rezultat umjetničke dječje razigranosti i radoznalosti otkrivanja novoga (unutar i van sebe); želje za ekspresionističkim statementom; potrebe za nadrealističkim lutanjima svjetovima nesvjesnog; sve od navedenog ili nešto drugo nedorečenost je koju valja poštivati i razumjeti kao dodanu vrijednost samim radovima i izložbi. U svakom slučaju, može se zaključiti kako Nikolin vizualni izraz i likovni jezik; načini njihova korištenja i manifestiranja vode ka svojevrsnoj vizualnoj anarhiji, ali ne destruktivnoj nego stvaralačkoj - onoj u kojoj se pronalazi najveći stupanj slobode u granicama stvaranja. I da se također zaključi riječima Kandinskog: „Kao što je već često bilo rečeno, ne treba težiti za ograničavanjem već za oslobođenjem. Ništa ne treba odbaciti bez napornog pokušaja da se otkrije život. (...) A samo na oslobođenom mjestu može nešto rasti.“ Nikolina umjetnost tako je postala prostorom (stvaranja) vlastite slobode!

Tomislav Čop, povjesničar umjetnosti

Nikola Jergović rođen je 1999. godine u Gospiću. Do kraja osnovne škole živi u Otočcu nakon čega dolazi u Rijeku te upisuje srednju Obrtničku školu u Opatiji gdje upisuje smjer frizera. Nakon završene srednje škole zakratko se vraća u Otočac nakon čega seli u Zagreb gdje živi i danas. Osim što mu struka spada u domenu primijenjene vizualnosti nema formalno likovno obrazovanje. Unatoč tome, već zarana pokazuje izraženi interes za likovnim stvaralaštvom te istaknuti smisao za vizualnu kulturu kojima je uz predan te strpljiv rad i trud posvećen još od osnovnoškolskih dana. Dok je polazio srednju školu, živeći u učeničkom domu Lovran, u 1. razredu 2015. godine sudjelovao je na 40. Regionalnoj domijadi regije Zapadna Hrvatska u domeni likovne umjetnosti te mu je od stručnog povjerenstva dodijeljeno 1. mjesto za instalaciju „Današnje društvo“. Time se plasirao na Državnu domijadu iste godine gdje je također u kategoriji instalacija osvojio 1. mjesto stručnog i 1. mjesto učeničkog žirija. U 2. razredu srednje škole 2016. godine nanovo odlazi na 41. Regionalnu domijadu gdje prema glasovanju stručnog žirija osvaja 1. mjesto u domeni fotografije s radom „Što sam“. Ponovno se plasirajući na državnu razinu osvaja 3. mjesto stručnog žirija za istu fotografiju. Nakon završene srednje škole nastavlja se baviti slikarstvom i fotografijom te se kroz samostalno istraživanje i praksu dodatno formira, a u kojim procesima pokazuje vrlo dobro razumijevanje raznih umjetničkih vizualnih medija te iznimno zrele i formirane teorijske i praktične stavove u istoj domeni. U svojem radu pokazuje vrlo individualizirani i osobni pristup specifične estetike, a u suradnji s kustosom ove izložbe pristupa iznimno profesionalno. Živeći i djelujući u Zagrebu planira nastavak svog umjetničkog razvoja kao i razvijanje novih projekata.