Udruga KA-MATRIX je protekle subote u okviru cjelogodišnjeg programa Nova kultura _ Hibridni grad 023 organizirala vođenu šetnju nekadašnjom vojarnom Luščić. Šetnja pod radnim naslovom Reload 023 provedena je pod vodstvom karlovačkog arhitekta Luke Lipšinića a okupljeni su imali priliku prošetati nekadašnjom vojarnom koju danas koristi desetak sportskih udruga i šetači rekreativci iz susjedstva.
Bivša vojarna Luščić odabrana je kao recentni primjer zauzimanja i oplemenjivanja nekada vojnog i nedostupnog, pa zatim zanemarivanog i na kraju donekle raznim javnim i komercijalnim sadržajima revitaliziranog prostora, ali i prostorom za koji je predviđena drastična urbana transformacija kako bi se stvorio novi društveno kulturni i stambeni centar grada Karlovca.
Tijekom trajanja šetnje sudionici su dobili uvidu u povijesti lokacije, nastanku i gašenju vojarne, konstantnom pritisku civilnog društva na vojni kompleks koji je od samog osnutka bio nepoželjan i nikada prihvaćen na toj lokaciji, načinima kojima se pokušavalo stvoriti pritisak i momentu za iseljenje vojarne, trenutnoj situaciji i budućnosti lokacije.
Uz obilazak vojarne sudionicu su razgledali dva prostora koji se trenutno koriste, nekadašnji restoran prenamijenjen u hokejski centar i zgradu koju je Tae Kwon Do klub Prana uredio u centar borilačkih sportova.
Tijekom obilaska sudionici/ce fotografirali su prostor vojarna. Fotografije će biti objavljene u posebnoj galeriji na Facebook stranicama udruge KA-MATRIX.
Vođenu šetnju i popratno predavanje organizirala je i provela udruga KA-MATRIX u okviru godišnjeg programa Nova kultura _ Hibridni grad 023. uz potporu Zaklade Kultura Nova, Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, Grada Karlovca i Karlovačke županije.
Ideja karlovačkog društveno – kulturnog centra
Na samom početku šetnje Luka Lipšinić upoznao je sudionike s poviješću prostora i ideje izgradnje društvenog centra grada u novonastaloj gradskoj četvrti Novi Centar arhitekta Milana Bijelića. Novo sagrađeni centar kulture trebao se nalaziti na glavnoj karlovačkoj osi koja se proteže od šume Kozjača do Gažanskog polja uz rijeku Kupu. Novi razvoj grada tad je zamišljen po modelu škole Bauhaus, suvremene izgradnje koja predviđa prometnice koje se nalaze ispod javnih površina što se veže na današnje trendove izbacivanje automobilskog prometa iz gradskih središta.
U projekcijama druge polovine 20. stoljeća na Karlovac se gledalo kao grad od 120 tisuća stanovnika. Gradska knjižnica Ivan Goran Kovačić, galerija Vjekoslav Karas, Dom Hrvatske vojske Zrinski (tadašnji Dom JNA) i Historijski arhiv imali su kulturnu namjenu zamišljenu prvotnim planovima u kojima bi se karlovački centar kulture nalazio uz glavnu gradsku os.
Kako za ovaj projekt nije bilo dovoljno financija, a očito niti interesa 1980.ih nestaje ideja društveno - kulturnog centra na lokaciji Novi Centar / Luščić. dolazi do promjene planova s idejom za izgradnju Jugoturbina centra koji bi završavao monumentalnim tornjem / neboderom koji je trebao dominirati svojom okolinom.
Kraj 1990-ih označen je dopuštanjem bilo kakvih ulaganja pa je tu dozvoljena izgradnja Opel servisa, Mc Donaldsa ispred zgrade Suda, niti trgovačkog centra Kaufland kojem je čak prodano i zemljište. Prvotnim planovima niti crkva također nije bila zamišljena no tu se može reći da postoji određena društvena namjena objekta. Sve su to posljedice loših odluka 1990.ih kad se odobravalo bilo kakve investicije.
Vojarna Luščić
Nakon uvoda u povijest i planove izgradnje društvenog i kulturnog središta grada Karlovca sudionici su nastavili šetnju samom vojarnom Luščić. Lipšinić je prisutne upoznao s povijesti čestice: prostor vojarne označen je još u 18. stoljeću kroz tzv. kampanje/preglede za vrijeme Austrougarske kao. schwartzenwald. U 19.stoljeću dobiva katastarsku česticu i zauzima 13.5 hak zemlje koji ostaje dio grada do danas. Godine 1945. vršeno je zračno snimanje prostora koji je tad bio prazan, da bi već 1952. godine tu bila izgrađena vojarna koja ostaje u vlasništvu Ministarstva obrane Republike Hrvatske do 2019. godine. Zanimljivost je da je unutar vojarne bila jedna od najvećih vojnih kuhinja u nekadašnjoj državi u kojoj su se spremali obroci za više vojnih objekata u gradu i okolici.
Vojarna 1990.ih prelazi u vlasništvo Ministarstva obrane Republike Hrvatske koje nije bilo zainteresirano za lokaciju i daljnju vojnu namjenu te 2019. godine prelazi u vlasništvo Grada Karlovca.
Za lokaciju vojarne Luščić u GUP-u se nalaze arhitektonsko urbanistički uvjeti pa je Grad Karlovac shvatio da je provođenje natječaja za ovakav prostor „velik zalogaj” te se javio europskom udruženju Europan koji su iskazali interes. Europan je, naime, udruženje arhitekata mlađih od 40 godina za projektiranje inovativnih stambenih shema na lokacijama širom Europe. Iz Grada Karlovca su dobili povratnu informaciju kako je Europan zainteresiran za ovu ideju. Na natječaj je stigla dvadeset i jedna prijava iz deset europskih zemalja, a pobijedio je jedan hrvatski tim s planom koji iako nije u potpunosti pratio smjernice poziva zadovoljava Europanove propozicije da su autori mlađi od 40 godina.
Pitanje zašto? Europan komisija je smatrala kako su kvalitete predanog rada bile jači argument od ne praćenja natječajnih smjernica, a jedan od razloga je bilo i očuvanje zelenog fonda. Projekt štiti zelene površine dok su drugi pristigli projekti izgrađivali prostor.
