Tema s kojom se želim baviti u ovom članku je mogućnost zapošljavanja mladih nakon Fakulteta političkih znanosti te kako svojom aktivnošću mogu poboljšati mogućnosti zaposlenja. S obzirom da je dio ljudi s kojima sam razgovarala na završnim godinama, počeli smo razmišljati o tome gdje, kamo dalje, kako i kome se obratiti. Nekolicina mojih kolega odlučila se tokom fakulteta baviti raznim volontiranjima u nevladinim organizacijama dok se dio pridružio političkim strankama. Zasigurno je najbolja opcija volontirati u područjima koja su nam najbliža "fahu". Ovdje će biti naglasak na volontiranju mladih u civilnim udrugama. Nažalost diplome s društvenih znanosti ne prolaze toliko dobro na tržištu rada, ali tko kaže da nema posla taj je u krivu.
Iracionalno je za očekivati da će ti posao samo pokucati na vrata. Koja je razlika između nas 120 koji završimo ovaj studij kod nekog poslodavca ako nemamo ništa za napisati u svoj CV osim da smo završili fakultet nemamo nikakvih dodatnih vještina.Činjenica je da se za posao moramo potruditi, poslati 100 životopisa dok nas netko ne uzme, ali ono po čemu će svakako jedan životopis odskakati od drugih je onaj dio u kojem navodimo koje su nam vještine, gdje smo ih dobili i naravno preporuke koje smo ostvarili. Svaka dodatna aktivnost sa strane bilo da je volontiranje u stranci ili organizacijama civilnog društva nas automatski razlikuje od ostalih. Zašto? Jer našim angažmanom sa strane učimo nove vještine koje nam mogu dobro doći u našem daljnjem radu.
Tako su mi Luka i Lovro ispričali kako provode svoje vrijeme i sebe usavršavaju. Luka volontira u udruzi FORa Zeleni prozor koja potiče uključivanje mladih u zajednicu i poticanje solidarnosti. Aktivan je u radnoj grupi istočnoeuropske mreže zelenih organizacija mladih preko koje je išao u Istanbul i Beograd, a sada planiraju projekt u Pragu. Radna grupa se bavi alternativnom urbanizacijom. Luka je također i urednik u studentskom časopisu Mali levijatan. Vještine koje je poboljšao volontiranjem su komunikacijske i organizacijske te računalne za rad u bazama podataka. S druge strane Lovro je postao tajnikom udruge studenata i organizira događaje i osmišljava projekte poput "kamo na faks?" i "upoznavanje zavičaja." Ujedno je volontirao na projektima "protiv nasilja i pomoći osobama s invaliditetom." Kada sam ga pitala koje je vještine stekao, rekao je organizacijske, web sposobnosti i ono što me se posebno dojmilo suosjećanje i tolerancija. Nada se započeti svoju karijeru na društvenim i protokolarnim poslovima na razini županije ili grada. Smatra da je zahvaljujući vještinama koje je dobio volontiranjem potencijalno kvalificiran te se potajno i nada poslu na ovim pozicijama, sretno Lovro :).
Danas je volontiranje jedna od najvažnijih predradnji prije dobivanja pravoga posla. Mogu reći da mi je žao što moju generaciju nisu toliko poticali na volontiranja u srednjoj školi i putem medija kao što je danas, već smo većinom sve sami saznavali, vjerujem da bi bilo puno zainteresiranih. Kada si u srednjoj školi, ali i na fakultetu jako je bitno informirati se, tražiti, ali bilo bi lakše kada bi imali neki putokaz kome se javiti,gdje volontirati, imati na umu koje bi mi vještine koristile za budući posao. Otkako smo ušli u EU radi se na brojnim projektima koji upravo potiču mlade na rad u zajednici koja ih usmjerava na područja koja njih zanimaju, tako neke zanima pisanje članaka, druge snimanje filmova, vođenje emisija i brojne druge aktivnosti.