NAPOMENA! Ova stranica koristi kolačiće i slične tehnologije.

Ukoliko ne promijenite postavke preglednika, prihvaćate kolačiće. Saznaj više

Prihvaćam

Uporaba kolačića

Kako bi ova web stranica radila pravilno, kako bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice, u svrhu poboljšavanja vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na vaše računalo spremiti malenu količinu informacija ( Cookies ) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu no prema regulacijama Europske unije od 25.03.2011. obvezni smo prije spremanja Cookie-a zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu Cookie-a. Blokiranjem cookie i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti Vam neće biti dostupne. 

Što je kolačić ?
Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internet preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama.

Kolačići mogu spremati širok pojas informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili e-mail adresa). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite - web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im Vi niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti Vaše postavke internet preglednika da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internet preglednika i slično.

Kako onemogućiti kolačiće ?
Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Cookie postavke mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite web-preglednik koji koristite. • Chrome • Firefox • Internet Explorer 9 • Internet Explorer 7 i 8 • Opera (stranica na engleskom jeziku) • Safari (stranica na engleskom) Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama

Što su privremeni kolačići ?
Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internet preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju.

Što su stalni kolačići ?
Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja programa internet preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i lozinka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama.

Što su kolačići od prve strane ?
Kolačići od prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu.

Što su kolačići treće strane ?
Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje Interneta u marketinške svrhe.

Da li portalzamlade.info koristi kolačiće ?
Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo.

Kakve kolačiće koristi portalzamlade.info i zašto ?

  • Privremeni kolačići (Session cookies) - to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internet preglednik. Mi koristimo session cookies da omogućimo pristup sadržaju i omogućimo komentiranje (stvari koje morate učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na web stranicu).
  • Trajni kolačići (Persistent cookies) - ti obično imaju datum isteka daleko u budućnost i tako će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Mi koristimo trajne kolačiće za funkcionalnostima kao što su "Ostanite prijavljeni" tickbox, što korisnicima olakšava pristup kao registriranom korisniku. Mi također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati web stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna - ne vidimo individualne podatke korisnika.

Da li na web stranici ima kolačića treće strane ?
Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići nisu postavljeni od strane ove web stranice, ali neki služe za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Trenutno omogućujemo:

  • Mjerenje posjećenosti 
    portalzamlade.info koristi nekoliko servisa za mjerenje posjećenosti, to su: Google analytics, Gemius, Xiti. 
    Ako želite onemogućiti da vam navedeni servisi spremaju kolačiće, možete zabraniti za svaki servis na sljedećim linkovima:

 

Dodatne informacija oko isključivanja kolačića
Trenutno postoji nekoliko web stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise.

Više se možete informirati na sljedećim linkovima:

 

Blog

Helena D. ISP banner

 

“Preddiplomski i diplomski studiji na Filozofskome fakultetu mogu biti dvopredmetni (dvodisciplinarni) i jednopredmetni (jednodisciplinarni). U sustavu studiranja to znači da student ima mogućnost svoje studijsko opterećenje ostvariti na jednom jednopredmetnom studijskom programu ili u kombinaciji dvaju dvopredmetnih studijskih programa. Pojam dvopredmetnoga studija može se razumijevati dvojako: s točke gledišta akreditiranoga programa, dvopredmetnost označava obvezu kombiniranja takva programa s drugim dvopredmetnim programom, dok s točke gledišta studenta i njegova studiranja dvopredmetnost označava uključenost studenta u istodobno studiranje dvaju akreditiranih programa i ravnopravnu podjelu studentova opterećenja na dva studijska programa. Odsjek za germanistiku broji više od pola tisuće studentica i studenata te preko trideset zaposlenih u znanosti i/ili nastavi. Zagrebačka germanistika duže od desetljeća vodi i vlastiti znanstveni časopis, istražuje u nekoliko znanstvenih projekata MZOŠ-a i održava blisku suradnju s mnogobrojnim institutima u zemlji i inozemstvu (među ostalim, s onima iz Zadra, Osijeka, Rijeke, Ljubljane, Beča, Mainza, Kölna, Berlina). U duhu Bolonjske deklaracije, Odsjek za germanistiku s uspjehom provodi restrukturiranje studijske ponude i uvođenje novih nastavnih programa koji odgovaraju suvremenim tendencijama u znanosti”, navodi službena stranica Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. 

Mijenja li se priča iz perspektive studenta? Postoji jedan način da saznamo, tako da pitamo! 

Svestrana Helena, osim ljubavi prema stranim jezicima uživa i u izrađivanju raznih stvarčica te u šivanju. Nakon završenog studija njemačkog i švedskog jezika, uspješno se bacila u karlovačke poduzetničke vode te se tako odmah zaposlila u struci. 

Helena D. ISP slika 1

Posljednji dan tečaja u Tübingenu

 

1) Bok! Reci nam nešto o sebi.

Hej! Zovem se Helena. Završila sam Gimnaziju u Karlovcu, a zatim preddiplomski i diplomski studij njemačkog i švedskog jezika (prevoditeljski smjer) na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Volim strane jezike, glazbu, družiti se s prijateljima i upoznavati nove ljude, a kad imam vremena, izrađujem stvarčice od FIMO-mase i učim šivati.

2) Zašto si odabrala studirati njemački i švedski jezik?

Do polaska u osnovnu školu živjela sam s roditeljima u Austriji pa je ljubav prema njemačkom nastala već ondje u druženju sa susjedima i prijateljima iz vrtića. U drugom razredu osnovne škole odlučila sam svoju omiljenu slikovnicu prevesti s njemačkog na hrvatski kako bi je i moji prijatelji u školi mogli čitati. Dugo sam sjedila nad tom knjigom, smišljala dobre rečenice, pisala, brisala pa pisala i precrtavala popratne crteže. Kad sam došla otprilike do polovice, na polici jedne knjižare u Karlovcu naišla sam na istu tu knjigu, ali već prevedenu na hrvatski. Iako je moj prvi pokušaj prevođenja tako završio u suzama, prilično sam sigurna da mi je na neki način obilježio daljnje školovanje koje je tijekom svih godina bilo usmjereno na njemački jezik i na prevođenje. Nakon jezične gimnazije, natjecanja iz njemačkog jezika i dodatne nastave DSD-a logičan je slijed bio studij germanistike, a kako je to dvopredmetni studij, odabrala sam i švedski jer su mi njegovo neobično slovo å i melodičnost privukli pozornost.

 

Helena D. ISP slika 2

Helena na tečaj švedskog u Malungu, Švedska

 

3) Jesi li za vrijeme studija živjela u Zagrebu ili si putovala? Je li ti bilo teško pronaći smještaj?

Tijekom studija stanovala sam s cimericom u Zagrebu. Nije bilo teško pronaći smještaj, ali je bilo teško pronaći smještaj po prihvatljivoj cijeni. No, u usporedbi s mnogim prijateljima imale smo sreće i prilično smo brzo pronašle stančić s dobrim i strpljivim stanodavcem. 

4) Koja je najbolja stvar u vezi tvog faksa?

Najbolje u vezi s Filozofskim fakultetom su mogućnosti koje taj fakultet pruža ako se u studij uloži dovoljno truda – i sadašnjim i bivšim studentima. Zahvaljujući stipendijama studirala sam jedan semestar na Sveučilištu u Beču, bila na ljetnim tečajevima i razmjenama na Sveučilištu u Regensburgu i Tübingenu te u Malungu u Švedskoj. 

No, Filozofski fakultet nije mi samo stipendijama pružio mogućnost za prikupljanje iskustva, nego me poticao i na rad na projektima. Tako sam s nekoliko studenata germanistike izdala Njemačko-hrvatski rječnik leksičkih inovacijaza koji smo dobili financijsku potporu i Posebnu rektorovu nagradu. Osim toga sam radila na Njemačko-hrvatskom digitalnom strukovnom rječniku koji je od kraja prošle godine dostupan na internetu. 

 Na Filozofskom fakultetu nerijetko su profesori oni koji potiču studente na znanstveni i stručni rad. Tako sam za jedan rad u suautorstvu dobila Rektorovu nagradu, a na poticaj profesorice i mentorice sa studija švedskog jezika kao bivša studentica objavila sam rad u Hieronymusu, časopisu posvećenom prevođenju i terminologiji. 

 

Helena D. ISP slika 3

Language café u Papas baru, Karlovac

 

5) Jesi li zadovoljna studijem? Kojim aspektom studiranja posebno?

Posebno sam zadovoljna time što sam već tijekom studija mogla vidjeti rezultate svojeg rada, bilo u obliku stipendija, nagrada za izvrsnost ili studentskih poslova u struci koji su nam se pružali čak i krajem preddiplomskog studija, a prije svega tijekom diplomskog studija.

Profesori su nam često javljali da se negdje traži predavač njemačkog ili švedskog, prijevod na jedan od tih jezika ili pak da neko poduzeće traži osobe sa znanjem tih jezika. Trudili su se prenijeti nam što više praktičnih znanja koja su potrebna na tržištu i u „stvarnom životu“, a ne samo na ispitu i u teoriji, pa su za studente prevoditeljskih smjerova organizirali i prakse u prevoditeljskim uredima u Zagrebu.

6) Kojim aspektom baš i nisi?

Mislim da studentsku referadu nitko od studenata ne pamti kao nešto lijepo jer smo ondje svi barem jednom dobili jezikovu juhu, a vrlo je često napuštali neobavljena posla. Jednako loša iskustva imala sam i sa Studomatom koji bi se svako malo urotio protiv nas studenata, pogotovo ako bi na brzinu trebalo upisati kolegij prije nego što se popune sva slobodna mjesta.

Još je nešto vrlo važno u studentskom životu – hrana. Na Filozofskom fakultetu imamo predivnu novu kantinu koja, nažalost, samo mami studente, ali nije pretvorena u menzu i ne prihvaća iksice pa se odlazi na FSB ili FER gdje se pak svi bune jer im „filozofi“ stvaraju gužvu.

 

Helena D. ISP slika 4

Posjet švedskog kralja Carla XVI. Gustava

 

7) Jesi li imala dovoljno slobodnog vremena? Što si radila kada nisi učila?

Uh, bolna točka svakog germanista, ili barem svakog germanista koji želi završiti faks u prihvatljivom roku. Ne, nisam imala dovoljno slobodnog vremena, tj. voljela bih da sam ga imala nešto više. Naravno da bi se našlo vremena za druženje s prijateljima, za sport i slično, ali na preddiplomskom studiju zaista je bilo naporno, pogotovo jer su se na svim kolegijima detaljno bilježili izostanci. Ali ako se voli ono što se studira, sve je lakše. Kad bih opet birala studij, odabrala bih isto.

8) Kako si učenik može povećati šanse da upadne na studij njemačkog i švedskog? 

Za upis bitni su uspjeh na maturi i ocjene iz srednje škole, a vrlo je važan i kvalifikacijski ispit koji je sastavljen kao test inteligencije s pokojim pitanjem iz opće kulture i matematike. Jedina je utješna informacija možda ta da se na studij švedskog može upisati više studenata nego kad sam ga ja upisivala davne 2010. godine jer je broj povećan s 30 na 40.

 

Helena D. ISP slika 5

Dodjela Posebne rektorove nagrade, Zagreb

 

9) Što općenito rade ljudi tvoje struke nakon fakulteta, a što ti radiš?

Na diplomskom studiju njemačkog jezika može se odabrati nastavnički, prevoditeljski ili kulturološki smjer, a na švedskom prevoditeljski ili lingvistički. Kao što se iz naziva smjerova može naslutiti, germanisti i skandinavisti nakon studija obično predaju u školama, rade kao prevoditelji u prevoditeljskim agencijama, poduzećima ili kao freelanceri, u poduzećima su kontakt s dotičnim govornim područjem ili na stranom jeziku pripremaju materijale za prezentacije, brošure i slično. Filozofski nas fakultet prije svega uči biti otvoren za kontakt s ljudima, jasno prenositi informacije i znanja, biti prilagodljiv i snalažljiv pa se zato ljudi moje struke često zapošljavaju na radnim mjestima koja uključuju čest kontakt s ljudima.

S obzirom na to da u Karlovcu, nažalost, ne postoji prevoditeljska agencija, a nisam pronašla ni poduzeće koje bi imalo potrebu za prevoditeljem njemačkog ili švedskog jezika, uplovila sam u poduzetničke vode. Želja mi je bila ostati u rodnom Karlovcu pa sam u rujnu prošle godine uz pomoć sredstava za samozapošljavanje otvorila HELINGO, obrt za usluge prevođenja i tumačenja. Kako bih bila konkurentnija na tržištu, položila sam ispit za stalnog sudskog tumača i sada se trudim pronaći što više posla. S obzirom na to da se danas prijevodi većinom šalju e-mailom, nadam se da ću uspjeti razviti obrt u tom smjeru da svoje usluge izvozim i u inozemstvo. 

 

Helena D. ISP slika 6

Internacionalna večer u Malungu, Švedska

 

10) Imajući na umu da si se već vratila u Karlovac, misliš li da Karlovac pruža dovoljno mogućnosti ljudima tvoje struke?

Teško je to reći u nekoliko rečenica. Ako se pitamo postoje li u Karlovcu prevoditeljske agencije ili poduzeća koja bi trebala prevoditelje njemačkog i/ili švedskog, onda je odgovor prilično razočaravajuć. Germanisti nastavničkog smjera tu su u boljem položaju jer se u školama često traže predavači njemačkog. No, srećom, tu je internet koji daje mogućnost stvaranja posla bez obzira na to gdje si pa nismo povezani samo s gradovima susjednih županija, nego s cijelim svijetom. Sastanci se sve češće održavaju putem Skypea, prijevodi se šalju e-mailom, edukacije i nastava održavaju se online. Tako upravo pohađam dvije edukacije za predavače njemačkog jezika: jednu u Goethe-Institutu u Zagrebu, a drugu u Austriji, ali od kuće dok pijuckam kavu ili čaj.

Mislim da danas mladima nakon završene srednje škole ili fakulteta općenito nije lako, neovisno o tome što su završili, ali vjerujem da se može uspjeti ako se voli ono što se radi i ako se uloži mnogo truda. Raduje me svaka karlovačka priča o poslovnom uspjehu mladih, a nadam se da ću za koju godinu i ja moći ispričati jednu takvu priču.

Nadam se da sam svojim iskustvom potaknula barem nekoga na razmišljanje o studiju na Filozofskom fakultetu, a svima koji već namjeravaju studirati njemački ili švedski želim mnogo sreće i brojna lijepa iskustva koja pruža studiranje na tom fakultetu. 


Helena D. ISP slika 7

Promocija Njemačko-hrvatskog rječnika leksičkih informacija

 

Ukoliko imaš ikakvih pitanja za Helenu, možeš joj se obratiti na Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Želiš podijeliti svoje iskustvo studiranja? Javi nam se na Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.