NAPOMENA! Ova stranica koristi kolačiće i slične tehnologije.

Ukoliko ne promijenite postavke preglednika, prihvaćate kolačiće. Saznaj više

Prihvaćam

Uporaba kolačića

Kako bi ova web stranica radila pravilno, kako bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice, u svrhu poboljšavanja vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na vaše računalo spremiti malenu količinu informacija ( Cookies ) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu no prema regulacijama Europske unije od 25.03.2011. obvezni smo prije spremanja Cookie-a zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu Cookie-a. Blokiranjem cookie i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti Vam neće biti dostupne. 

Što je kolačić ?
Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internet preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama.

Kolačići mogu spremati širok pojas informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili e-mail adresa). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite - web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im Vi niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti Vaše postavke internet preglednika da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internet preglednika i slično.

Kako onemogućiti kolačiće ?
Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Cookie postavke mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite web-preglednik koji koristite. • Chrome • Firefox • Internet Explorer 9 • Internet Explorer 7 i 8 • Opera (stranica na engleskom jeziku) • Safari (stranica na engleskom) Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama

Što su privremeni kolačići ?
Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internet preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju.

Što su stalni kolačići ?
Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja programa internet preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i lozinka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama.

Što su kolačići od prve strane ?
Kolačići od prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu.

Što su kolačići treće strane ?
Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje Interneta u marketinške svrhe.

Da li portalzamlade.info koristi kolačiće ?
Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo.

Kakve kolačiće koristi portalzamlade.info i zašto ?

  • Privremeni kolačići (Session cookies) - to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internet preglednik. Mi koristimo session cookies da omogućimo pristup sadržaju i omogućimo komentiranje (stvari koje morate učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na web stranicu).
  • Trajni kolačići (Persistent cookies) - ti obično imaju datum isteka daleko u budućnost i tako će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Mi koristimo trajne kolačiće za funkcionalnostima kao što su "Ostanite prijavljeni" tickbox, što korisnicima olakšava pristup kao registriranom korisniku. Mi također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati web stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna - ne vidimo individualne podatke korisnika.

Da li na web stranici ima kolačića treće strane ?
Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići nisu postavljeni od strane ove web stranice, ali neki služe za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Trenutno omogućujemo:

  • Mjerenje posjećenosti 
    portalzamlade.info koristi nekoliko servisa za mjerenje posjećenosti, to su: Google analytics, Gemius, Xiti. 
    Ako želite onemogućiti da vam navedeni servisi spremaju kolačiće, možete zabraniti za svaki servis na sljedećim linkovima:

 

Dodatne informacija oko isključivanja kolačića
Trenutno postoji nekoliko web stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise.

Više se možete informirati na sljedećim linkovima:

 

Blog

 Sigurno je većina vas po godišnjim odmorima, na morima i/ili u inozemstvu, stoga moje finale sezone neće biti duplo veća doza, kakva finala sezona znaju biti... nego light verzija pogodna za ove vrućine koje su (konačno!) došle i za sve godišnje koji traju ili će otpočeti.

 

nova u gradu

(Disklejmer: moguće je da će neke rečenice imati... sočan prizvuk. Nemojte se vrijeđat!)


Jesti, to je sreća. Za mene bi ovo komotno mogla biti najkraća priča s hepiendom ikad. Svatko tko zna nešto o meni – zna da volim hranu. Hranu volim na mnogo načina. Volim ju jesti. Volim ju kuhati. Volim ju dijeliti. Volim ju gledati...

Hrana je začudna. Isto jelo dvije osobe nikad ne mogu skuhati... isto. Makar slijedile recept do slova! Podložna je nijansama kao što su tvoj ili moj štednjak, tvoja ili moja rajngla, tvoja ili moja kuhača, tvoj ili moj prstohvat ovoga ili onoga, gradski ili plin na bocu... Živa istina! Na vlastitom jeziku iskušala.

Hrana je nužna. Osim što je osnovna fiziološka potreba, kroz nju se ustoličuju snažni kulturni i društveni obrasci. Ako odeš u goste bez kutije Domaćica keksa, narušavaš društvenu ravnotežu.

Hrana inspirira. Iz minimalističkog tanjura koji sadržava kapljicu pire krumpira na posteljici od pjenice blitve sa komadićkom zečetine ukrašen jednom iglicom ružmarina stoje godine iskustva chefa koji je tim tanjurom nadmašio vlastitu kreativnost.

Hrana je veselje.

Hrana je ljubav...

Hrana je...sve. <3

nova u gradu

Ovom prilikom donosimo Vam pregled događanja ovog vikenda i njihov raspored. Samo jednim klikom na neki od događaja možete saznati više o njemu.

gdje za vikend 20. 22.7

Ovom prilikom donosimo Vam pregled događanja ovog vikenda i njihov raspored. Samo jednim klikom na neki od događaja možete saznati više o njemu.

gdje za vikend 13. 15. srpnja 18

Jučerašnjeg ćemo se dana još zasigurno dugo sjećati. Večer smo otvorili nastupom Ana B Good-a koji su u Dnevnom boravku stvorili najugodniju atmosferu. Nakon njih nastupili su energični break danceri koji su nas oduševili svojim trikovima. Divili smo se njihovim pokretima, okretanju na glavi, stojevima, špagama i ostatku vrtoglavija povezanih u ples koji oduševljava svakog u publici.

blog hrvatska u finalu šta ima lima 2

Foto: Izvan fokusa

Možda Karlovčani zatežu naglaske, žive u čudnoj klimi, potpisuju autorstvo endemskih žargona kao što je faf, no najbitnije od svega, Karlovčani znaju prepoznati kvalitetu i inicijativu – drugim riječima – znaju što valja.

kronike 3

Foto: Izvan fokusa

Drage moje Karlovčanke, Karlovčani i svi vi koji se tako osjećate! Od stoljeća sedmog opće je poznato kako je svima nama homo sapiensima najdraži dan u godini upravo naš rođendan.

 Dan grada 1

Foto: Izvan fokusa

Ta 24 sata koja čekamo mjesecima, a prođu u sekundi, predodređena su samo za vas. Pravila su jednostavna: slavljenik ne može biti kriv, slavljenik je u pravu, slavljenik ima prednost i on reže tortu (odbijte, mame i bake!).

Kako bi živopisni, a u novije vrijeme i kontroverzni (spoj Lisinskog i Nives Fahrenheit svakako podiže pokoju obrvu) Dražen Siriščević rekao, glazba je zvonka radost.

Jako volim radost i kako se zbog nje osjećam pa sam tako odlučila svoj produženi vikend zaključiti odlaskom na koncert Petrita Çekua u Crkvu Presvetog Trojstva, u prekrasni i prilično zanemareni povijesni centar Karlovca, u Zvijezdu.

Večer je bila hladna i opet me je osupnula ta karlovačka klima... otkuda takav hladan vjetar usred lipnja?! Uf... Došli smo pred crkvu, rekla sam Željku kako nikad unutra nisam bila i da se baš veselim vidjeti interijer, na što me on upozorio da svakako pogledam vitraje, da su jedni od ljepših koje ću vidjeti. Prvo što me iznenadilo kad smo ušli je broj posjetitelja. Crkva je bila puna! To me je razveselilo, jer poučena  iskustvom posjećivanja koncerata klasične glazbe, nisam očekivala dobru posjećenost. Nikad nije situacija takva da se traži 'mjesto više'. No, ovo je ipak bio Petrit. 😊

 

nova u gradu

Marko i Kiki ISP banner 

 

“Kao vodeća hrvatska visokoškolska i istraživačka ustanova u području elektrotehnike, računarstva i informacijsko-komunikacijske tehnologije FER želi biti integriran i konkurentan u europskome visokoobrazovnom i istraživačkom prostoru te želi stvarati nove oblike prijenosa znanja u gospodarstvo i pokretati gospodarsku i društvenu aktivnost Hrvatske. Naša je misija:

  • nastavom i istraživanjem u području elektrotehnike, računarstva i informacijsko-komunikacijske tehnologije, uz prirodoslovnu podlogu koju daju primijenjena matematika i primijenjena fizika, obrazovati studente koji će nositi tehnološki i društveni razvoj Hrvatske;
  • međunarodno priznatim istraživanjima i razvojem novih interdisciplinarnih područja stvarati nova znanja;
  • inovacijama razvijati gospodarstvo i javni sektor te doprinositi ukupnom razvoju društva;
  • biti ustanovom visokih akademskih vrijednosti i etičkih kriterija, mjesto kritičkog promišljanja i propitivanja te jednakosti svih njezinih članova;
  • biti pokretačka snaga hrvatskoga društva.

U ostvarenju misije FER-a oslanjamo se na naše temeljne vrijednosti koje dalje razvijamo: vodeća smo nacionalna i regionalna visokoškolska i istraživačka ustanova s izvrsnim nastavnicima i studentima, čvrsto povezana s gospodarstvom, izvrsno organizirana i međunarodno prepoznatljiva”, navodi službena stranica Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu. 

Mijenja li se priča iz perspektive studenta? Postoji jedan način da saznamo, tako da pitamo!

Svoja mišljenja s nama su podijelili Kristijan, student treće godine preddiplomskog studija, i Marko, student prve godine diplomskog studija. Obojica uz fakultet rade u udruzi Izvan fokusa. Svojem fakultetu ne mogu naći puno mana, a ističu kako je FER jako dobro organiziran. Iako nemaju puno slobodnog vremena uspjevaju studirati, raditi i “uživati u blagodatima studentskog života”.

Ovom prilikom donosimo Vam pregled događanja ovog vikenda i njihov raspored. Samo jednim klikom na neki od događaja možete saznati više o njemu.

 gdje za vikend 6. 8.srpnja 2018

Iva Š. ISP banner

“Prvostupnik i magistar povijesti umjetnosti se suočava s različitim poslovima i radnim zadacima koji su u neposrednoj vezi sa znanstvenim, teorijskim i praktičnim istraživanjima likovnih fenomena i likovne kulture, s problemima istraživanja i zaštite kulturnih dobara, osobito spomenika kulture, analizama i ocjenama likovnog stvaralaštva i likovnih fenomena u prostoru, s problemima prikupljanja, obrade kategoriziranja, čuvanja i predstavljanja muzejske građe te dokumentiranjem i publiciranjem povijesno umjetničke građe u najširem smislu. U tom radu se koristi stručnom i znanstvenom literaturom te izvornom građom i informacijama pohranjenima u arhivima, muzejima i drugim dokumentacijskim središtima. Odgovornost stručnjaka ovog profila očituje se u valorizaciji i stimuliranju likovnog stvaralaštva, u poticanju i razvijanju likovnih medija, u valorizaciji i interpretaciji nacionalne i svjetske kulturne baštine, u općenitoj skrbi za kulturnu baštinu, te u skrbi za prezentaciju i popularizaciju kulturnog nasljeđa”, navodi službena stranica Odjela za povijest umjetnosti Sveučilišta u Zadru. 

Mijenja li se priča iz perspektive studenta? Postoji jedan način da saznamo, tako da pitamo!

Iva je nakon završene srednje škole svoje obrazovanje nastavila prvo u Zadru, a nakon toga u Zagrebu. U slobodno vrijeme bavi se mnoštvom različitih aktivnosti, a često pohađa i radionice u Centru za mlade Grabrik. 

Više od polovice svog dosadašnjeg života provela sam u nekom obliku obrazovne ustanove. Osnovna, srednja, glazbena, faks... Prilično puno vremena za provesti s nosom u knjigama. I onda kad se jedan dan probudite bez školskih obveza, ispita, konzultacija i konstantnog i uznemirujućeg hektičnog osjećaja 'nešto bih u ovom trenu trebala radit za školu', počnete svijet gledati drugim očima...

A posebno kad se preselite u novi grad. Koji je 2/3 prekriven nekom vrstom pokrova Majke prirode. Možda pretpostavljate, za ovaj put je odlučeno kako ću pisati o prirodnim i (meni barem) zanimljivim društvenim i životnim pojavama u (sad već mogu reći) našem gradu.

Ovaj tekst viđenje je svijeta i svakodnevice kroz moje oči. Ne nameće mišljenja, ne pokušava uzburkati strasti. Samo ukazati da obično može biti vrlo neobično gledano kroz novi par očiju.

nova u gradu

Stjepan J. ISP banner

 

“Studijski programi Informacijski sustavi i Poslovni sustavi se u prva dva semestra izvode zajednički. Razlika se temelji na odabiru predmeta stručne jezgre. Minimalna zahtijevana razdioba bodova koju propisuje Fakultet studentima osigurava stjecanje nužnih znanja koja će opravdati njihov akademski naziv u struci i omogućiti im lakše suočavanje s izazovima prakse. Usmjerenje se ne upisuje unaprijed već prije upisa završnog rada, referada FOI-ja utvrđuje odnos kategorija ECTS bodova i provjerava pravo studenta da odabere temu iz domene određenog usmjerenja”, navodi službena stranica Fakulteta organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu. 

Mijenja li se priča iz perspektive studenta? Postoji jedan način da saznamo, tako da pitamo!

Stjepan je pri kraju preddiplomskog studija, a već se zaposlio u struci. U slobodno vrijeme bavi se DJ-anjem, igranjem igrica, a povremeno i zapleše. 

Karlo M. ISP banner

 

“Zemlja je dinamičan sustav, podložan stalnim promjenama, što nameće potrebu za kontinuiranim istraživanjima i novim tumačenjima. To geologiju čini  jednom od najdinamičnijih znanstvenih disciplina. Raznolikost geoloških istraživanja je doista velika, kao i njihova komplementarnost drugim prirodnim znanostima. Na Odsjeku se njeguje znanstveno istraživanje u svim poljima geologije i mineralogije - u sedimentologiji i stratigrafiji, taložnim bazenima, geologiji okoliša, geologiji i zaštiti krša, potpovršinskoj geologiji, evoluciji, paleontologiji i biostratigrafiji, u geokemiji, mineralogiji s kristalografijom, petrologiji magmatskih i metamorfnih stijena, petrologiji sedimentnih stijena, geologiji mora, recentnoj sedimentaciji, itd.”, navodi službena stranica Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Mijenja li se priča iz perspektive studenta? Postoji jedan način da saznamo, tako da pitamo!

Karlo studira, igra stolni tenis, fotografira i uz to radi studentske poslove. Ističe kako je dobra organizacija vremena ključna i da slobodno vrijeme maksimalno iskorištava.

Dora V. ISP banner

 

“Studij je medicinske biokemije interdisciplinaran; stječu se temeljna, biomedicinska i stručna znanja i vještine. Osim toga, program studija omogućava magistru medicinske biokemije da stručno interpretira biokemijske i hematološke nalaze pacijenata čineći ga tako bitnim čimbenikom stručnog medicinskog tima koji zbrinjava pacijenta”, navodi službena stranica Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Mijenja li se priča iz perspektive studenta? Postoji jedan način da saznamo, tako da pitamo!

Dora je diplomirala medicinsku biokemiju prije godinu dana, a za svoj faks je imala dosta pohvala, ali kako kaže “ima tu još puno prostora za poboljšanje”. Sada radi kao stažist, objavljuje svoj prvi znanstveni članak i već se primila posla s drugim. 

Jednom sam čula kako je najteža stvar kod pisanja započeti i suočiti se i riješiti sindrom prazne stranice. I onda ga riješiš tako da to i napišeš i evo, počinjem, uz šalicu kave i zvukove Željkovog vježbanja gitare.

Ovaj tekst ne pokušava nikoga naučiti pameti. Ne pokušava promijeniti svijet i ljude. Ne pobuđuje aktivizam. Ako to slučajno uspije usput, svaka sličnost s buđenjem svijesti je slučajna.

IMAG0078 resize

Matej K. ISP banner

 

“Preddiplomski studij filozofije moguće je upisati kao dvopredmetni studij u kombinaciji s drugim dvopredmetnim studijima pri Filozofskome fakultetu u Rijeci te sa studijem informatike pri Odjelu za informatiku Sveučilišta u Rijeci. Na studiju se potiče razvijanje kritičkog pristupa koji se fokusira na tradicionalne filozofske probleme, ali i na pitanja s kojima se susrećemo u suvremenom svijetu. Na taj se način student osposobljava za rad u javnoj domeni, u medijima i drugim političkim, kulturnim ili društvenim ustanovama u kojima se traži široka opća kultura te sposobnost kritičkog mišljenja. Planom i programom Studija engleskoga jezika i književnosti obuhvaćena su znanstvena područja lingvistike i književnosti, a primijenjeni dio uključuje jezične vježbe i metodiku nastave engleskog jezika. Nastavni se proces od prvog dana odvija isključivo na engleskome jeziku, što doprinosi razvitku jezične kompetencije studenata”, navodi službena stranica Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci.

Mijenja li se priča iz perspektive studenta? Postoji jedan način da saznamo, tako da pitamo!

Matej kaže da je dugo znao da želi studirati engleski jezik, ali mu je filozofija ljubav na prvi pogled. Otkrio nam je zašto misli da je filozofija važna i da zapravo nije dosadna koliko nam se činila u gimnazijskim klupama.

Karla B. ISP banner

“Kemijski odsjek kao sastavnica PMF-a pruža mogućnost visokoškolskog obrazovanja u znanstveno-istraživačkom i nastavnom usmjerenju kemije. Uz to, Odsjek razvija i provodi znanstveno-istraživačke programe koji su integrirani u obrazovni proces. Znanstveni rad Odsjeka pridonosi razvoju kemijske znanosti u svijetu, a služi i podizanju razine prirodoslovlja i tehnologije u Republici Hrvatskoj. Kemijski odsjek prepoznat je kao vodeća institucija koja se odlikuje izvrsnošću kako u znanstvenom radu tako i u obrazovanju. Aktivan partnerski odnos studenata i nastavnika pri obrazovanju prilagođen je osobinama i potrebama svakog studenta s jasno postavljenim obrazovnim ciljevima i odgovornostima. Odsjek se brine da odgovarajućim resursima koji uključuju i najmodernije instrumente održava kvalitetu znanstvenog rada i studijskih programa na najvišoj razini”, navodi službena stranica Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Mijenja li se priča iz perspektive studenta? Postoji jedan način da saznamo, tako da pitamo!

Karla je svoje obrazovanje nakon studija kemija u Hrvatskoj, odlučila nastaviti u Belgiji pa u Švicarskoj. Nakon proživljenih iskustava, svima bi preporučila da probaju upisati studij u inozemstvu ako to žele. Možda će svoju strast, kao Karla, pronaći u nečemu što Hrvatska nažalost još ne nudi. 

Ovom prilikom donosimo Vam pregled događanja ovog vikenda i njihov raspored. Samo jednim klikom na neki od događaja možete saznati više o njemu.

gdje za vikend 25. 27.5

Barbara Š. ISP banner

 

“Studij podvodnih znanosti i tehnologija je interdisciplinarni studij , te je nov ne samo za Hrvatsku, već i za cijeloSredozemlje. Hrvatska ima dugu i razvijenu obalu, a kao zemlja je ekonomski i kulturološki ovisna o moru. Brojne aktivnosti vezane su uz podvodne radove i tehnologije, uključujući projekte izgradnje na obalnim i morskim objektima, brodostrojarsku industriju, akvakulturu, poslove vezane uz zaštitu okoliša (mora i priobalja), te podvodnu arheologiju. Zasve navedene poslove potrebna je stručna radna snaga koje na hrvatskom tržištu rada nema u dovoljnoj mjeri. Obuka ljudi koji trenutno obavljaju takve poslove uglavnom je bila vojna ili neformalna i neinstitucionalna, u oba slučaja nijesadržavala obrazovanje na visokoškolskoj razini niti je vodila na formalne kvalifikacije”, navodi službena stranica Sveučilišta u Zadru.

Mijenja li se priča iz perspektive studenta? Postoji jedan način da saznamo, tako da pitamo!

Barbara je ambiciozna i djevojka kojoj jedna obaveza nikada nije bila dovoljna. Za vrijeme srednje škole bavila se sportskim plesom i bila je članica Debatnog kluba Gimnazije Karlovac, a uz studij i radi. Za svoju budućnost ima velike planove, a za svoj studij koji ju je usmjerio ima puno pohvala.

Tara Š. ISP banner

 

“Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu najstarija je visokoškolska ustanova u Republici Hrvatskoj. Utemeljen je 1776. godine, a danas je jedno od središta pravne znanosti u srednjoj Europi. Smješteni smo na pet lokacija u samom središtu grada: Trgu Republike Hrvatske 14 i 3, Ćirilometodskoj 4, Gundulićevoj 10 i Nazorovoj 51. Osim na našem Fakultetu, naši nastavnici predaju i na drugim, najprestižnijim svjetskim sveučilištima. Daju izniman doprinos stvaranju hrvatskog pravnog sustava. Iz redova naših profesora do sada smo imali predsjednika države, nekoliko ministara, tri predsjednika i veći broj sudaca Ustavnog suda, suce Europskog suda za ljudska prava, Suda Europske unije, Međunarodnog suda za pravo mora. U nastavi na našem Fakultetu sudjeluju brojni stručnjaci iz prakse - suci najviših domaćih i međunarodnih sudova, ugledni odvjetnici i pravnici iz gospodarstva. Imamo najbogatiju pravnu knjižnicu u ovom dijelu Europe. Studenti imaju pristup velikom broju specijaliziranih domaćih i stranih baza podataka. Na Pravnom fakultetu brinemo o zapošljivosti svojih studenata. Samostalno i u suradnji s dionicima iz prakse nastojimo pripremiti studente za izlazak na tržište rada i olakšati im tranziciju u profesionalni život”, navodi službena stranica Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. 

Mijenja li se priča iz perspektive studenta? Postoji jedan način da saznamo, tako da pitamo!

Tari je profesionalna orijentacija uvelike pomogla u izboru studija socijalnog rada za koji danas ima brojne riječi pohvale. Iako za sebe tvrdi da ne organizira svoje vrijeme dobro, uz fakultet ima vremena za brojne stvari - od studentskog posla do putovanja i druženja s prijateljima.

Franka C. ISP banner

 

“Tijekom studija student usvaja teorijska znanja o biološkim osnovama jezika i govora, anatomiji i fiziologiji, fizici govora i akustici te temeljna znanja iz biomedicinskih znanosti kao što su neurologija, otorinolaringologija, psihijatrija, ortodoncija, audiologija, fonijatrija, genetika. Studenti također stječu temeljna znanja iz lingvistike (fonetika/fonologija, semantika, leksik, morfologija/sintaksa i pragmatika), psiholingvistike i neurolingvistike te temeljna znanja iz psihologije (razvojne, kliničke, kognitivne i socijalne), sociologije i pedagogije. Logoped je nezavisan stručnjak čije se središnje aktivnosti ostvaruju na području prevencije, procjene i intervencije u slučajevima poremećaja humane komunikacije, njihovog tretmana te znanstvenog istraživanja (definicija svjetskog udruženja logopeda i fonijatara – IALP-a, The International Association of Logopedics and Phoniatrics: Guidelines for initial education in logopedics, 1993). Logoped je osposobljen za rad na prevenciji, dijagnostici i rehabilitaciji poremećaja verbalne i neverbalne komunikacije osoba s teškoćama u razvoju (intelektualne teškoće, cerebralna paraliza, motoričke i kronične bolesti, sljepoća, slabovidnost, autizam) kao i za odabir i razvoj podupirućih i alternativnih komunikacijskih sustava”, navodi službena stranica Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Mijenja li se priča iz perspektive studenta? Postoji jedan način da saznamo, tako da pitamo!

Franka je iznimno zadovoljna odabranim studijem logopedije, a najveće pozitivno iznenađenje za nju je bila pristupačnost profesora kojima se uvijek može obratiti za pomoć. Iako joj studij logopedije otvara mnoga vrata, pogotovo uzimajući u obzir da je to deficitarno zanimanje, i dalje se nada da će se stanja u Karlovcu drastično promijeniti na bolje i tako joj omogućiti otvaranje vrata i u gradu u kojem je odrasla.

Ovom prilikom donosimo Vam pregled događanja ovog vikenda i njihov raspored. Samo jednim klikom na neki od događaja možete saznati više o njemu.

gdje za vikend 4. 6.05

Marija P. ISP banner

 

“Ekonomski fakultet u Rijeci na razini Hrvatske prednjači u cijelom nizu aktivnosti. Konkurentnost na tržištu rada s obzirom na potrebna znanja, vještine i sposobnosti koje se traže, posebno dolazi do izražaja kod naših studenata koji su završili smjer International Business, prvi sveučilišni preddiplomski i diplomski studij koji se u potpunosti izvodi na engleskom jeziku. Visokoobrazovani ekonomisti sa zavidnom razinom znanja engleskog jezika vrlo su traženi kod hrvatskih poslodavca, a njihove su kompetencije cijenjene i na međunarodnom tržištu”, navodi službena stranica Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci.

Mijenja li se priča iz perspektive studenta? Postoji jedan način da saznamo, tako da pitamo!

Marija Pajić je studentica ekonomije u Rijeci koja osim fakulteta i radi. Kao i većina studenata za svoj fakulteta imala je lijepih riječi, ali i onih ne toliko bajnih. O studiju ekonomije ispričala nam je iz prve ruke i otkrila kako je zadovoljna fakultetom koji je izabrala u zadnji tren.

Lorena O. ISP banner

 

“Studij farmacije na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu organiziran je kao integrirani studij u trajanju od deset semestara (5 godina, 300 ECTS), a po njegovom završetku student stječe naslov magistra farmacije. Studenti farmacije usvajaju znanja iz temeljnih, biomedicinskih i stručnih farmaceutskih predmeta. Suvremen pristup obrazovanju magistara farmacije udovoljava potrebama sve zahtjevnije farmaceutske prakse u sustavu zdravstvene zaštite i osigurava izobrazbu zdravstvenog stručnjaka oboružanog s najnovijim znanstvenim spoznajama u pogledu lijekova i suvremenih načina liječenja, stručnjaka sposobnog kritičkom promišljanju, aktivnom i trajnom stjecanju znanja u farmaceutskim i kliničkim znanostima, s vještinama komunikacije na relaciji ljekarnik-pacijent-drugi stručnjak u zdravstvu”, navodi službena stranica Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Mijenja li se priča iz perspektive studenta? Postoji jedan način da saznamo, tako da pitamo!

Lorena je studentica farmacije koja joj je bila prvi izbor pri upisu fakulteta. Studirajući tamo već tri godine upoznala se s brojnim mogućnostima koje fakultet nudi za svoje studente, a kao najbolju definitivno bi izdvojila mogućnost putovanja i druženja sa studentima farmacije iz cijelog svijeta!

Zrinka M. ISP banner

 

“Na Hrvatskim studijima izvode se preddiplomski, diplomski i poslijediplomski studijski programi iz područja društvenih i humanističkih znanosti te iz interdisciplinarnoga područja znanosti, podijeljeni u skladu s Bolonjskim modelom: svi preddiplomski studiji traju tri godine (šest semestara), a svi diplomski studiji traju dvije godine (četiri semestra). Na Hrvatskim studijima moguć je upis diplomskih studija i za studente koji su završili srodne preddiplomske studije na nekom drugom visokom učilištu (uz eventualno polaganje unaprijed propisanih razlikovnih ispita). Na preddiplomskoj razini neki se studijski programi mogu studirati samo kao dvopredmetni (filozofija i latinski), a neki kao dvopredmetni i jednopredmetni (komunikologija, kroatologija, povijest, sociologija), osim studija psihologije koji je zbog svojih specifičnosti isključivo jednopredmetan. Na diplomskoj razini svi su studiji jednopredmetni, ali je najboljim studentima pružena mogućnost paralelnog upisa i studiranja drugoga diplomskog studija na teret Hrvatskih studija, kako bi stekli što šire obrazovanje, dobili dodatne kompetencije i vještine te time bili što konkurentniji na tržištu rada”, navodi službena stranica Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu.

Mijenja li se priča iz perspektive studenta? Postoji jedan način da saznamo, tako da pitamo! 

Nakon završenog preddiplomskog studija latinskog jezika i filozofije, Zrinka je upisala diplomski studij sociologije na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu. Iako joj Hrvatski studiji nisu bili prvi izbor, zadovoljna je svojim odabirom, a za sebe kaže da voli sve što vole mladi, izlaske s prijateljima, koncerte itd.

Helena D. ISP banner

 

“Preddiplomski i diplomski studiji na Filozofskome fakultetu mogu biti dvopredmetni (dvodisciplinarni) i jednopredmetni (jednodisciplinarni). U sustavu studiranja to znači da student ima mogućnost svoje studijsko opterećenje ostvariti na jednom jednopredmetnom studijskom programu ili u kombinaciji dvaju dvopredmetnih studijskih programa. Pojam dvopredmetnoga studija može se razumijevati dvojako: s točke gledišta akreditiranoga programa, dvopredmetnost označava obvezu kombiniranja takva programa s drugim dvopredmetnim programom, dok s točke gledišta studenta i njegova studiranja dvopredmetnost označava uključenost studenta u istodobno studiranje dvaju akreditiranih programa i ravnopravnu podjelu studentova opterećenja na dva studijska programa. Odsjek za germanistiku broji više od pola tisuće studentica i studenata te preko trideset zaposlenih u znanosti i/ili nastavi. Zagrebačka germanistika duže od desetljeća vodi i vlastiti znanstveni časopis, istražuje u nekoliko znanstvenih projekata MZOŠ-a i održava blisku suradnju s mnogobrojnim institutima u zemlji i inozemstvu (među ostalim, s onima iz Zadra, Osijeka, Rijeke, Ljubljane, Beča, Mainza, Kölna, Berlina). U duhu Bolonjske deklaracije, Odsjek za germanistiku s uspjehom provodi restrukturiranje studijske ponude i uvođenje novih nastavnih programa koji odgovaraju suvremenim tendencijama u znanosti”, navodi službena stranica Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. 

Mijenja li se priča iz perspektive studenta? Postoji jedan način da saznamo, tako da pitamo! 

Svestrana Helena, osim ljubavi prema stranim jezicima uživa i u izrađivanju raznih stvarčica te u šivanju. Nakon završenog studija njemačkog i švedskog jezika, uspješno se bacila u karlovačke poduzetničke vode te se tako odmah zaposlila u struci. 

Ana B. ISP banner

 

“Želite li naučiti koje veličine geodeti mjere za određivanje veličine i oblika Zemlje ili njezinih dijelova, kako se određuju udaljenosti i visine, kako nastaju karte, kako precizno smjestiti prometnice, tunele, mostove i druge objekte u prostoru, kako radi i čemu sve služi GPS (globalni položajni sustav) te kako nastaje katastar i zemljišne knjige, prvi korak je upisati preddiplomski sveučilišni studij geodezije i geoinformatike. Geodetski fakultet visoko je učilište iz znanstvenog područja  tehničkih znanosti , polja  geodezije . Na Geodetskom fakultetu organiziraju se preddiplomski , diplomski, poslijediplomski doktorski i poslijediplomski specijalistički studij geodezije i geoinformatike. Geodetski fakultet visoko je učilište iz znanstvenog područja  tehničkih znanosti , polja  geodezije . Na Geodetskom fakultetu organiziraju se preddiplomski , diplomski, poslijediplomski doktorski i poslijediplomski specijalistički studij geodezije i geoinformatike”, navodi službena stranica Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Mijenja li se priča iz perspektive studenta? Postoji jedan način da saznamo, tako da pitamo! 

Pričali smo s Anom, bivšom studenticom Geodetskog fakulteta u Zagrebu, koja dokazuje da dobra organizacija vremena studentu može pružiti dovoljno vremena za sve, od izlazaka i druženja do volonterskih iskustava, vikend izleta i ostalog. 

 

Ami Podrebarac ISP banner 1

 

“U novouređenoj zgradi na Trsatu, potpuno opremljenoj suvremenim predavaonicama, kiparskim radionicama, radionicama za obradu drva, karamiku, litografiju, duboki i visoki tisak te sitotisak, računalnu radionicu, istaknuti umjetnici i povjesničari umjetnosti povest će Vas na četverogodišnji preddiplomski studij i diplomski studij u trajanju od jedne godine. Profesori s međunarodnim referencama garantiraju usvajanje temeljnih znanja iz područja likovnih umjetnosti, kao i onih specijalističkih kompetencija iz stručnih područja primijenjenih umjetnosti. Na Akademiji se izvode preddiplomski studiji primijenjenih umjetnosti i likovne pedagogije jednako kao i odgovarajući diplomski studiji”, navodi službena stranica Akademije primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci.

Mijenja li se priča iz perspektive studenta? Postoji jedan način da saznamo, tako da pitamo! 

Anamarija je svoje obrazovanje nakon Rijeke nastavila u prestižnom Londonu. Svoje savjete i razmišljanja podijelila je s nama i tako nam dala svoju studentsku perspektivu. 

28109702 10156192318914591 1946208185 n 2

 

”Ciljevi preddiplomskog studija su stjecanje znanja francuskog jezika koje odgovara stupnju B2, s elementima C1, prema Europskom referentnom okviru za jezike; svladavanje temeljnih deskriptivnih i metodoloških pojmova relevantnih za lingvistički opis francuskog jezika; svladavanje temeljnih analitičkih, deskriptivnih i metodoloških pojmova vezanih uz francusku književnost i civilizacijuPodručja mogućnog zaposlenja: pomoćni poslovi u turizmu i poslovanju poduzeća i ustanova za koje je dovoljno temeljno poznavanje francuskog jezika. Student bi nakon završenog preddiplomskog studija mogao pratiti diplomski studij francuskog jezika i književnosti na Odsjeku za romanistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu, na sva tri predložena smjera (znanstveni, prevoditeljski i nastavnički), kao i na svim diplomskim studijima francuskog jezika i književnosti u Hrvatskoj i u svijetu. Preddiplomski (i diplomski) studij pedagogije organiziran je kao jednopredmetni (glavni studij/program, major) i dvopredmetni (pedagogija kao glavni studij/program uz drugi ravnopravni, preddiplomski glavni program na Filozofskom fakultetu, double major). Studij pedagogije traje: 5 godina (3 + 2) / 10 semestara /dva obrazovna ciklusa. Završetkom prediplomskog studija pedagogije (180 ECTS bodova) stjeće se akademski naziv: prvostupnik/prvostupnica (baccalaurea/baccalaureus) društvenih znanosti – smjer pedagogija”, navodi službena internetska stranica Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

Mijenja li se priča iz perspektive studenta? Postoji jedan način da saznamo, tako da pitamo! 

Svoje iskustvo studiranja francuskog jezika i književnosti i pedagogije s nama je podijelila Valentina, poznatija kao Roža. Ova svestrana bivša studentica, sada i stalno zaposlena u Karlovcu, među ostalim vodi i radio emisiju ”Mladi u centru”, radionice ”Kanta Tinte” te zaista mnogo drugih stvari.

 

Ela P. ISP banner

 

“Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci osnovan je 1955. godine i u proteklih je šest desetljeća izrastao u visokoškolsku i znanstvenu ustanovu zavidnog ugleda u Hrvatskoj i u inozemstvu, od višestruke važnosti za ovu regiju kao i za cijelu našu Domovinu. Na Medicinskom fakultetu se usporedno obavlja i razvija obrazovna, stručna i znanstveno-istraživačka aktivnost. S ponosom možemo istaknuti kako naši studenti tijekom studija stječu integrirano predmetno znanje, vještine i kompetencije za svoju buduću radnu aktivnost, sposobnost samostalne i kritičke procjene znanja, rješavanja specifičnih pitanja, bavljenja razvojnim i znanstvenim radom, uz poštivanje visokih etičkih standarda. Osim zbog kvalitete obrazovnog procesa i ugodnog okruženja za učenje, studiranje u Rijeci predstavlja zadovoljstvo zbog brojnih sportskih i društvenih aktivosti studentske organizacije kao i zbog ugodnog mediteranskog i srednjeevropskog okruženja koje nudi naš grad. Stoga Vas pozivam da posjetite naš Fakultet, upoznate se s mogućnostima koje nudimo, te da za studiranje izaberete neki od naših studijskih programa. Isto tako poziv upućujem i svima koji su zainteresirani za uspostavu zajedničke suradnje na nekom od znanstveno-istraživačkih ili tehnoloških projekata koji se provode na našem Fakutetu”, rekao je dekan Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci prof. dr. sc. Tomislav Rukavina.

Mijenja li se priča iz perspektive studenta? Postoji jedan način da saznamo, tako da pitamo! 

Lea Štranjgar ISP banner

 

“Preddiplomski studij politologije traje 8 semestara (4 godine) i nosi 240 ECTS bodova čime se stječe zvanje Baccalaureus/baccalaurea politologije. Tijekom studija studenti usvajaju sva relevantna znanja i vještine za profesionalni rad u svim javnim-političkim institucijama, srednjoškolskom sustavu obrazovanja kao i u privatnim i javnim poduzećima. Osim redovite nastave studentima se nude mnogobrojna gostujuća predavanja domaćih i inozemnih znanstvenika i stručnjaka te učenje na konkretnim slučajevima kroz istraživački rad. Teme povezane s trenutačnim političkim zbivanjima u zemlji i svijetu analiziraju ugledni političari i stručnjaci političke komunikacije, te usto predviđaju buduće situacije na političkoj sceni. Završetkom preddiplomskog studija student/ica može nastaviti diplomski studij politologije na Fakultetu političkih znanosti te steći zvanje magistra. Studenti se također mogu natjecati za upise u diplomske studije Sveučilišta u Zagrebu u području društveno-humanističkih znanosti ili pak nastaviti svoje obrazovanje u inozemstvu”, navodi službena stranica Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. 

Mijenja li se priča iz perspektive studenta? Postoji jedan način da saznamo, tako da pitamo! 

 

Marija banner

 

“Odsjek za psihologiju FFZG-a vodeća je ustanova za izobrazbu psihologa u zemlji, s tradicijom duljom od 80 godina. Naša je vizija pružiti studentima vrhunsko suvremeno obrazovanje temeljeno na dugoj istraživačkoj tradiciji. Studenti se osposobljavaju za samostalan i kreativan rad u skladu s najvišim standardima struke te za cjeloživotni profesionalni razvoj. Odsjek za psihologiju sastavljen je od devet katedri. Nastava se u načelu održava unutar pojedinih katedri što osobito vrijedi za katedre primijenjene psihologije. Međutim, ako to potrebe nastave zahtijevaju nastavnici i suradnici različitih katedri obavljaju nastavu i u okviru drugih katedri ili zajednički. Nazivi katedri su ovi: Katedra za opću psihologiju, Katedra za eksperimentalnu psihologiju, Katedra za biološku psihologiju, Katedra za razvojnu psihologiju, Katedra za socijalnu psihologiju, Katedra za psihometriju, Katedra za psihologiju rada i ergonomiju, Katedra za zdravstvenu i kliničku psihologiju i Katedra za školsku psihologiju”, navodi službena stranica Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

erasmus u beču 2

 

“Misija Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu je obrazovanje kompetentnih stručnjaka u području prava, socijalnog rada i javne uprave koji će svojim znanjem i vještinama unaprijediti praksu, obrazovanje te znanstveno istraživački rad u navedenim područjima. Fakultet već dugi niz godina ima priliku upisivati najbolje studente iz cijele Hrvatske uz nastojanje da razvija studijske programe na svim razinama studija temeljene na najnovijim znanstvenim i istraživačkim rezultatima, najvišim stručnim standardima i etičkim načelima. U tom kontekstu Pravni fakultet ujedno stvara poticajno intelektualno okruženje. U okviru nastavne i znanstvene djelatnosti te stručnog rada u znanstvenom području obuhvaćenom studijskim programima Pravnog fakulteta provode i se znanstveni i stručni projekti, elaborati, studije, organiziraju domaći i međunarodni znanstveni i stručni skupovi i savjetovanja te pružaju programi stručnog cjeloživotnog obrazovanja i usavršavanja zainteresiranih unutarnjih i vanjskih dionika”, navodi službena stranica Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

 

Dominik Strikić banner

 

“Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu najstariji je medicinski fakultet u Republici Hrvatskoj. Obrazovanje za stručno zvanje doktor medicine traje šest godina, dakle, dvanaest semestara. Važnost cjelovitog obrazovanja prepoznata je i u Bolonjskome procesu, tako da se studij izvodi integrirano. Gradivo iz različitih znanstvenih disciplina koje student mora naučiti tijekom studija grupirano je u pet skupina: općeobrazovni, temeljni medicinski, pretklinički, klinički i javno-zdravstveni predmeti. Njihov raspored po semestrima omogućuje optimalno usvajanje propisanih znanja i vještina. Oblici nastave su također prilagođeni što boljem usvajanju znanja i vještina. Zato je najmanje predavanja, puno je seminara i demonstracija, a najviše praktičnih vježbi, rada u kliničkim odjelima te u domovima zdravlja i na terenu. Tijekom cijelog studija održava se i nastava izbornih predmeta. Studenti uče rješavati konkretne probleme, primjenjujući znanja iz različitih područja istodobno”, navodi službena stranica Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. 

Mijenja li se priča iz perspektive studenta? Postoji jedan način da saznamo, tako da pitamo! 

Dan je prije Nove Godine, a mi gledamo na Advent koji je upravo jučer završio s osmijehom na licu. Osmijehom, jer ovo je bio predivan uspjeh kako božićnog duha tako i karlovačkog. Kroz više od pola mjeseca Advent je pokazivao iz dana u dan da njegova idilična, ugodna i gotovo privatna atmosfera može udomiti veliku količinu ljudi željnih predivnih trenutaka. Niti hladne noći niti kiša nisu ga mogle zaustaviti, a bome ni ljude. Ljude koji su svojim dolascima uljepšali i sebi ove noćne večeri, a i drugima. Ljude koji su jasno dali do znanja što im treba u ovom gradu i zašto. Pokazali da cijene izniman trud koji stoji u cijeloj organizaciji koja je sve svoje trenutke i čestice snage usipala u ovo čudo od događaja. Sami trijumf ovog Adventa nije čak niti puka činjenica da se odvio već da se odvio na takav način i na takvoj razini da je nadišao sva izvorna očekivanja. Tek kada je motor tog predivnog stroja počeo raditi i sukljati paru na sve strane smo vidjeli da svaki kotačić radi kako se spada, ako ne i bolje. Od najosnovnijeg do najkompliciranijeg, od organizatora preko ugostitelja i sve do trgovaca. I sada kada je vrijeme da okrenemo ključ i pustimo tom ogromnom stroju da odmori svoje kotačiće i promjeni ulje do iduće godine, ne možemo nego osjetiti i tračak tuge jer je gotovo. Unatoč tome što će stroj opet početi raditi, gledamo na taj Advent sa zacaklenim očima prisjećajući se svih predivnih trenutaka koje nam je donio i s nestrpljenjem očekujemo iduće izdanje. 

 26171660 276878036172923 4287297285951430599 o

Foto: Demjan Rožman

Tko bi rekao da se već družimo 15 dana? Svakodnevno posjećujemo Advent u Karlovcu, pišemo o njemu, a vi nas svakodnevno čitate. Glazbeni paviljon postao je novo malo središte našega grada jer nam svakodnevno pruža užitak u programu koji nudi. Jučerašnji dan započeli smo uz dječju predstavu "Gdje je nestao poklon?", nakon toga slijedio je Božićni kviz te nastupi Zbora mladih župe Dubovac i Kaplowitz jazz tria. Glavna točka večeri bio je Matt Shaft i njegov bend iz Zagreba koji su nam dali jedinstvenu priliku čuti drugačije covere poznatih pjesama, a izveli su i nekoliko autorskih.

Demjan 4295 

Foto: Demjan Rožman

Kiša je jučer toliko uporna bila da je čak i dovela do otkazivanja obiteljskog i tradicionalnog programa. Međutim, organizacija je ostala snažna i ustrajna u tome da unatoč lošijim vremenskim uvjetima još jednom pokaže da ovaj Advent može proći i kroz takvu noć. A tako je i bilo. Počevši u 19 sati, prva je kišu tjerala, a publiku skupljala Klapa Furešti. Nedugo nakon što su počeli pjevati dobro poznate hitove kiša je počela popuštati. Gotovo kao da je svjesna toga da je sada vrijeme za zabavu, vrijeme za Advent. Prije nego što smo stigli prebrojati onu nekolicinu ljudi koja je od početka stajala ispred bine je niknula brojna publika u iščekivanju početka Pavelova koncerta. Sukladno mnogobrojnoj publici koja se s obzirom na kišu tokom noći skupila je na binu stao isto tako mnogobrojan bend i pružio Karlovčanima fantastičan nastup uz tople melodije svojih hitova te tako zagrijao sve ispred sebe.

Demjan 3503

Fotografija: Demjan Rožman

 

Prošla je još jedna adventska srijeda, a ljudi su i ovaj put ispoštovali taj dan kao i prethodnog tjedna te popunili prostor. Naravno, u tome je pripomoglo i ugodno vrijeme koje je pružilo nešto više temperature. Mi, s druge strane, smo uvjereni da bi i bez obzira na to ljudi opet došli i ispunili naš park. Tako je jučer prva na redu za privlačenje ljudi prema bini, a specifično djece bila Knjiguljica sa svojim pričama za djecu. Sukladno i samom početku programa, odlučili smo kasnije otići i do kućice Naklade Šumek gdje smo dobili odgovore na nekoliko pitanja od iznimno ugodne Ivane koja nam je rekla: " Do sada, evo ostalo je još 3 dana, je bilo jako dobro! Zadovoljni smo. Ne prodajem kobasice pa ne mogu očekivati toliko veliku prodaju, ali na kraju izgleda da Karlovčani jako puno kupuju knjige. Imali smo dosta izdanja i za malu djecu pa se to većinom i rasprodalo. Sada je dosta ljudi čulo da ipak postoji netko u Karlovcu tko se bavi izdavaštvom i stvaranjem te pisanjem priča". Na kraju je još samo dodala: "Hvala organizatorima na svemu. Bili su jako dragi čitavo ovo vrijeme, ljubazni, možda da su nas malo više reklamirali, ali osim toga super".

Demjan 2988

Foto: Demjan Rožman

Kao i proteklih dana, Karlovčani su i jučerašnju večer proveli na Adventu. Jučerašnji program započeo je nastupom Folklornog ansambla Ivan Mažuranić, koji su na ovogodišnjem Adventu nastupili drugi put. Nakon njih, Studio Smijeha priredio nam je Stand Up Show na kojeg smo se nasmijali do suza, a Božićna KAbina na prostor Adventa dovela je više umjetnosti odjednom. Uživali smo u predivnom glasu Mirne Radočaj koju je na gitari pratio Marko Plavetić, vještim slikarskim rukama Gabriele Prpić koja je slikala uživo i pripremila malu izložbu. Za uspomenu posjetitelji su dobili i "Priču za ponijeti". 

Demjan 2 5

Foto: Demjan Rožman

Božić smo prekjučer dočekali na Adventu, a jučer smo ga proveli na Adventu. Od kada su kućice otvorile svoje prozorčiće pa sve dok iste nisu zatvorile posjetitelji su na Advent stizali iz svih smjerova. Djeca, ali i oni malo veći, slikali su se s Djedom Mrazom i to zadnji put ove godine. Naime, Djed Mraz je do Božića bio dostupan za slikanje, zatim je podijelio poklone, a sada ide na zasluženi odmor! 

Demjan 2355

Foto: Demjan Rožman

Broj deset, već su dvije trećine iza nas! Jubilarna deseta noć, a ujedno i Badnja noć Adventa prošla je u ugodnom i idiličnom raspoloženju! Ostalo je još svega šest dana zabave koju će nam ovaj Advent pružiti prije Nove godine. Jučerašnji program trebao je započeti s Malim zborom Glazbene škole, ali oni nažalost nisu mogli nastupiti pa je malo kasnije ta čast otvaranja programa pala na Tamburaški sastav Vitezi koji nas je uveo u noć zvucima tambure. Potom je binu zauzeo sjajni Roko Bunčić koji nas je počastio odličnim coverima raznih božićnih hitova i tako pripremio publiku za glavnu točku večeri. Bio je to Goran Ilić koji nas je oduševio pjesmama Franka Sinatre, karakterističnim za Božić, i tako nas uveo u Božić na krilima mirne i idilične atmosfere! 

Demjan 2002

Foto: Demjan Rožman

Baš kao i prošle subote, Advent su sinoć Karlovčani poharali u potrazi za dobrim zvukovima, ukusnim jelima i raznim pićima. Ljudi su, već po običaju, u četiri sata čekali da se kućice otvore i da program krene. Isprve, većina ljudi oko paviljona bili su roditelji i obitelji onih koji su svojim nastupima otvorili jučerašnji program. Čast toga je imao Folklorni ansambl Ivan Mažuranić. Nakon odične svirke i plesa koje nam je ansambl priredio su na red došli oni najmanji kada se održao MiniMondo: Christmas Quiz and Play u kojem su djeca najmanjih uzrasta pokazala svoje znanje engleskog jezika.

Demjan 1502

Fotografija: Demjan Rožman

Dobrodošli dragi čitatelji! 
Družimo se već 8 dana, što znači da smo već na pola puta do kraja prvog Adventa u Karlovcu. Ni mi ne možemo vjerovati da je već toliko prošlo, ali vrijeme leti kad se dobro zabavljaš. Kako bismo to obilježili, pripremili smo vam poseban broj Adventskih kronika, posvećen isključivo doživljajima posjetitelja. Zadnjih nekoliko dana proveli smo razgovarajući s posjetiteljima i bilježeći njihove dojmove, ali i prijedloge. Evo što su nam imali za reći!

Demjan 0564

Foto: Demjan Rožman

Jučerašnji dan obilježio je točno tjedan dana otkad smo otvorili prvi Advent u Karlovcu! Također, započeo je drugi vikend održavanja Adventa, što znači da ćete u programu moći uživati dulje. Ovaj vikend očekujemo još i više posjetitelja jer se svi vraćaju kući za blagdane koji nam se opasno bliže. Gdje ćeš bolje nego blagdane provesti na Adventu u Karlovcu?

Demjan 0732

Foto: Demjan Rožman

Već se tjedan dana svakodnevno družimo na Adventu u Karlovcu. Brojni izvođači već su izveli svoje točke, a još toliko njih isto tek čeka. Čitali smo priče, slikali smo se s Djedom Mrazom, osvajali nagrade, pjevali, plesali, uzbuđeno pljeskali i iščekivali da se naši najdraži izvođači pojave na pozornici i izvedu nama najdražu stvar. Hladnoću nismo ni osjetili, dobro, možda malo, ali ona nije bila dovoljno dobar razlog da propustimo dan glavnog događanja u prosincu. 

Demjan 0233

Foto: Demjan Rožman

Šesti dan našeg sve većeg Adventa pokazao je kako Karlovčani ne dopuštaju da ih nešto poput niske temperature ili činjenice da je tek sredina tjedna omete u dobroj zabavi. Čak nisu dali ni privremenim poteškoćama sa strujom da ih ometu pa su nas tako opet iznenadili svojim dolaskom u velikom broju. Kao što je to bilo i za vikend, od trenutka kada su kućice otvorile svoja vrata u 16 sati pa do trenutka kada sam se okrenuo nazad 15 minuta kasnije da pogledam kako ide je nastao čep ljudi. I to, po svemu sudeći, čep zadovoljnih i sretnih ljudi. Svi su djelovali vrlo sretni činjenicom da je njihov mali park i okruženje kompletno izvan karaktera za jednu srijedu. Da je to stvarno nade da ovakav Advent može zaživjeti unatoč mnogim sumnjama koje ljudi imaju ili su ih imali, a to je nešto što bi sve trebalo veseliti. 

Demjan 9790

Foto: Demjan Rožman

Ponedjeljak je bio odlično posjećen, ali tek utorak... Karlovčani nas ne prestaju iznenađivati svojim dolascima na Advent. Ni radni dani i obaveze, ni hladnoća, ništa ne može protiv toga da Karlovčani zaista vole Advent. Bilo da dolaze zbog bogatog obiteljskog, tradicionalnog ili večernjeg programa, gastronomske ponude koja je za prste polizat' ili zbog cjelokupnog ugođaja, čini se da ne posustaju. 

Demjan 9320

                                                                                                                   Foto: Demjan Rožman 

Unatoč tome što je bio ponedjeljak, Karlovčani nisu dopustili da ih omete početak tjedna. Sve nas je jako zanimalo koliko ljudi će izaći za prvi dan u tjednu na Advent i moramo priznati da nas nisu razočarali. Većinu večeri gdje god da se okreneš ima nekoga. Pitali smo i neke ugostitelje kako je prošao taj prvi "slabiji" dan da bi saznali da na samom kraju i nije bio baš slab. Tako su nam iz VIP Winter bara rekli: "S tim da je ponedjeljak, a vikend je bio jako dobar, ponedjeljak nas je iznenadio i bio je jako dobro posjećen". Uz to smo ih pitali koji artikli im najbolje idu na što smo očekivano dobili odgovor da im najbolje idu germknedle i vruća čokolada 18+ koje se ljudi ne mogu zasititi! Pitavši kakva im je prognoza za nadolazeće dane u tjednu odgovaraju: "Očekujem isto, a čak i više. Očekujem da će se i županija i ljudi iz daljih mjesta uključiti pa tako i iz susjednih županija! Evo baš sinoć smo ovdje imali Slovenaca! Tako da mislim da se dobar glas već počeo širiti!". 

25590182 1851897074821140 124591783 o

Fotografija: Lukas Šomek

Treći dan. Najveći broj posjetitelja do sada. Međutim, dobro smo se pripremili. Ugostitelji su naučili svoju lekciju i osigurali veći broj porcija kako bi kuhanog vina i kobasica bilo za svakoga. Na kraju dana su neki opet sve prodali. Što ćemo kad su Karlovčani takvi fanovi Adventa?

Demjan 8156

                                                                                                                                                                                                                         Foto: Demjan Rožman

Poslijepodne. Sat samo što nije kazaljku prebacio na taj broj 4. Ljudi se već lagano okupljaju i radoznalo obilaze paviljon i ogromni kamion Coca Cole te kućice koje su otvorile svoja vratašca upravo njima. Coca Colin kamion je osim nagrada u obliku rukavica, kuglica i medvjedića doveo i jedno živuće iznenađenje. Bio je to Luka Nižetić koji se od trenutka kada je stupio nogom pred Zorin dom počeo fotografirati sa svojim obožavateljima. Veseo i s osmijehom na licu, rado nam je odgovorio na par pitanja pa tako i rekao svoje mišljenje o našem Adventu: "Pošto vam je prva godina, ja pozivam sve tu da dođu i vide kako to Karlovčani rade. Za prvi put kao da već netko to radi stoti!".

Demjan 6810

                                                                                                                                                                                                         Foto: Demjan Rožman

Nekoliko minuta prije 18 sati, svi smo nestrpljivo odbrojavali zadnje trenutke prije nego što službeno otvorimo prvi Advent u Karlovcu. Čarolija susreta krenula je paljenjem najvećeg božićnog drvca u Hrvatskoj koje su posjetitelji pozdravili s oduševljenjem, a kako i ne bi? Drvce visoko 27 metara obasjale su stotine lampica i stvorile zaista čarobnu atmosferu.

Demjan 6675

                                                                                                                                                                                                             Foto: Demjan Rožman

Jesi li ikada razmišljao/la o studentskoj razmjeni? Evo zašto je 2017. pravo vrijeme da se odvažiš!

Student exchange 1

Jeste li se ikada zapitali kako se slavi Nova godina diljem našeg planeta? Ukoliko jeste, ili niste, ali vas je ovaj početak zainteresirao pročitajte ovaj tekst koji vam nudi odgovore na to pitanje!
 

E i tak, uglavnom PISA kaže da u glavama naših učenika rastu krumpiri koji se samo kotrljaju unutra ali djeca ne znaju iz tog krumpira u određenom posegnuti za znanjima i vještinama kako bi riješila neki problem. Što zapravo nije niti čudo kad ih još uvijek tjeramo da zapamte gomile nebuloznih činjenica koje će isparit dok kažeš „sarma“.

Voliš putovati? Želiš početi više putovati i istraživati nova mjesta, ali jednostavno nemaš dovoljno para za to? Ne očajavaj!

Donosim ti listu nekih više, a nekih manje povoljnih europskih gradova koje svakako valja posjetiti. Stvar je u tome da putovanja uopće ne moraju biti toliko skupa koliko ti se možda sada čini, u većini slučajeva i nisu. Naravno, to se odnosi na sve vas koji želite na putovanje ići istraživati i svejedno vam je spavate li u hostelu ili airbnb smještaju i ni ne računate na hotele. Ako se nalaziš u toj rečenici, ovaj post je napisan baš za tebe! Istražila sam najjeftinije opcije putovanja avionom, vlakom, autobusom ili blablacarom do nekoliko atraktivnih europskih gradova kako bi vas potakla da spakirate torbe i proputujete (naravno da se i vratite u Lijepu našu, a ne da otputujete zauvijek iako se cijene odnose samo na jednosmjernu kartu).

avion

PA KRENIMO!

 

Pred nekoliko godina sam na jednoj konferenciji čula rečenicu koja mi se urezala duboko u pamćenje: „Danas školujemo djecu za zanimanja koja još ne postoje“. I to je takva istina, da ne može biti veća...

Kompetencije 1

Haj! :)  (nisam mogla bolje, žao mi je dragi čitatelju, valjda dođe s praksom, bar se nadam)...

Ucitelji1

Svi vjerojatno gledate filmove o srednjim školama gdje se nalaze popularci, oni srednje popularni i autsajderi. Ja se nalazim u zadnjoj skupini, jeej!

maturalac

Jack Nicholson, Charlize Theron, Meryl Streep, Denzel Washington neki su od glumaca i glumica koji su uvijek cijenjeni zbog svoje sposobnosti da utjelove lik na filmu, zbog čega su i nagrađeni Oscarovim zlatnim kipićem ili bar Zlatnim Globusom. Ovdje nećemo pričati o tome, već o onim glumačkim izvedbama i trenucima koji nisu glumačko umijeće, već istinski trenuci terora i poniženja glumaca zauvijek zabilježenih na filmskoj vrpci. Naravno, ima tu i ludila, kao što je slučaj sa...

Tko još nije čuo za "Star Warse"? Serijal o borbi dobra i zla smještenoj u jednoj galaksiji, jako, jako daleko, ušao je u naša srca sada već davne 1977. godine te ubrzo postao klasik filmske industrije. Ali, ne znaju baš svi da je originalni film "Nova nada" (napravljen sa jako malim budžetom i uz slabu zainteresiranost studija) zapravo bila gomila trošnih stvari i sretnih situacija uhvaćenih okom kamere, a ostali filmovi su imali nekoliko WTF situacija u scenarijima koje su ,nasreću, mijenjane. Ako već niste pogodili, ovdje ću pobrojati nekoliko scena i situacija "iza kamere" koje su stvorile "Star Warse" klasikom. Pa, krenimo!!!

Zlatno je doba za stripove i adaptacije istih. Marvelovi superjunaci poput Deadpoola, X-mena i Avengersa ne samo da su financijski isplativi, već ih cijene i filmski kritičari, kao što su to nekad činili sa filmovima kao što su "Sin city" i "300" (koji su i sami filmske adaptacije stripova, ako kojim slučajem niste znali). Batman i Superman imaju jako čitljiva strip izdanja, a iako se zajedno sukobljavaju u ovogodišnjem univerzalno pljuvanom "Batman v Superman", to ih nije spriječilo da postanu film sa najvećom zaradom 2016. godine. Ali nisu stripovi samo na filmskoj vrpci. Na našim malim ekranima donedavno smo mogli pratiti 6. sezonu "Živih mrtvaca", adaptaciju istoimenog američkog stripa koja je vratila zombije pod povećalo, a ovog mjeseca željno se iščekuje premijera "Preachera", najblasfemičnijeg/najboljeg stripa ikad.

Karlovac je mrtav grad. U Karlovcu se ništa ne događa. Želim što prije izaći iz ove j***ne rupe od grada. Sve su to izjave koje sam kroz odrastanje u svom rodnom gradu slušao i pratio kako postaju toliko česte kao „dobar dan“. U nekoliko navrata sam ih i osobno izjavio. No konačno, maknuvši se s mrtve točke u svom životu i počevši nešto raditi, prihvaćajući svakakve odgovornosti koje su uz posao dolazile, shvatio sam puno toga. Zato sam i odlučio napisati blog upravo o temi „mrtvog grada“ te izbaciti jedno subjektivno mišljenje. 

Kad se odluči snimiti film, uvijek se prvo počinje od scenarija. Uvod, gdje upoznajemo protagoniste (ponekad i antagoniste); zaplet ili dio gdje dolazi do dramatskog sukoba; te rasplet, tj. svojevrsni kraj filma. Ali u ovom tekstu ne želim pričati o scenariju, već o onim trenucima koji NISU bili u njemu, a bitno su pospješili film. Neke od tih scena bile su improvizacije glumaca, a neke su se dogodile potpunom slučajnošću.

Poznati američki filmski kritičar Roger Ebert rekao je 2005. kako se video igre ne mogu smatrati umjetničkim djelima te na sebe navukao gnjev svjetske gaming zajednice. Iako je rekao to bez ikakve namjere provokacije, ni par mjeseci kasnije Ebert se morao ispričati te je povukao svoje riječi. Lako je shvatiti na što je mislio. Dok u slikama, filmovima i glazbi mi samo interpretiramo ono što vidimo i čujemo, u video igrama utječemo na radnju te je interpretacija istih posve drugačija. Iako je to dobra tvrdnja, u daljnjem tekstu ću probati nabrojati video igre inspirirane umjetničkim djelima te objasniti zašto bi se igre i trebale smatrati umjetnošću.

Tetris

"Iako fakat treba biti umjetnik za ovako nešto."

Svatko od nas je u barem jednom trenutku bio lošeg raspoloženja ili barem malo u depresiji. Razlozi za to mogu biti različiti. Na primjer, vani pada kiša, pali smo ispit, naša najdraža momčad je izgubila odlučujuću utakmicu itd...

Plač

"Nekad smo kupili kilu salame, a nismo skužili da joj je prošao rok trajanja."

paradosso

U listopadu 2015., tijekom svog prvog treninga u Orahovici, imao sam priliku razmijeniti par riječi s jednim volonterom o vegetarijanstvu. To jest, zanimali su ga razlozi zbog kojih sam postao vegetarijanac te sam mu tako počeo pričati o svojoj odluci i razlogu zbog kojeg sam to postao, a taj razlog je dokumentarac zvan "Earthlings".

First things first, spoilera u ovom tekstu neće biti. Sad kad je to razriješeno, ajmo malo uvodnih riječi. Tko kaže da jedna video igra ne može imati dobru priču? Kada se scenarija u igri uhvate pravi ljudi, možemo dobiti prava mala remekdjela. U ovom tekstu probati ću nabrojati 10 najboljih priča u videoigrama pa, ako se ikad odlučite zaigrati neke od ovih naslova, pripremite se na okoline prožete životom, fino karakterizirane likove i šokantne plot twistove...

Avalentinovo.jpg


<3 Stigao nam je najslađi, najzaljubljeniji i najcrveniji dan u godini -  Valentinovo! To je dan kada je napokon došao trenutak da priznate svojoj simpatiji da vam se sviđa, dan na koji su svi nasmiješeni i kad leptirići u trbuhu imaju najviše posla i dan na koji svatko zaslužuje pažnju i lijepu riječ.

Tko se još od nas ne voli dobro nasmijati? Humoristične serije, zvane još i sitcomi (engleska kratica za izraz "situation comedy"), u svom obliku postoje još od ranih 50-ih. Serije poput "I love Lucy" i "The Honeymooners" utabale su put kojim su narednim desetljećima kročile serije kao što su "The Andy Griffith show" (60-e), "M*A*S*H*" (70-e), "Only Fools and Horses" (kod nas prevedeno "Mućke", a išle su u 80-ima) te u 90-ima "Seinfeld". U ovom tekstu nabrojao bih neke poznate, a neke malo manje poznate koje biste definitivno trebali pogledati. Krenimo :)

Ajmo prvo kratak uvod. Što film čini kultnim? Kultni filmovi su znani po tome što imaju predane i strastvene fanove koji tvore subkulturu koja te iste filmove gleda nanovo i nanovo, rečenice iz filma citira u svakodnevnom dijalogu, a mnogi od njih su i cosplayeri što se maskiraju u lik iz filma. Potkrijepit ću to citatom Brucea Campbella (glumca mnogih kultnih filmova, no o tome u daljnjem tekstu): "Mainstream film je film koji 1000 ljudi pogleda 100 puta, dok je kultni film onaj koji 100 ljudi pogleda 1000 puta." Takvi filmovi se također vrlo često poigravaju s kulturnim tabuima, a mnogi od njih sadržavaju ekscesivne prikaze nasilja, krvi, seksa, prostota ili kombinacije svega navedenog. U ovoj listi probati ću nabrojati najpoznatije, ali bit će tu i možda malo manje poznatih. Pa krenimo!!!

Crtići

 

Lista se nastavlja!!! Imamo još dosta toga za obraditi (za linkove na epizode već znate proceduru), pa krenimo! :)

 

Pozdrav, ljudi! Evo mene opet. Budući da sam dosta zadnjeg tjedna, uz svoje obaveze, proveo gledajući stare crtane iz prijašnjeg teksta, našao sam još nekoliko koje vrijedi spomenuti. Naravno, staviti ću i linkove gdje bude bilo moguće, pa krenimo!!! :)

 

cimg5862

Zasigurno je svatko od nas nekada poželio pozvati frenda ili frendicu koji nisu iz našeg grada kod sebe i pokazati mu „kako je to kod nas“ i „što ima zanimljivog“. Hm, svjesni smo mi da je naš Karlovac prekrasan i da će, svatko tko zna prepoznati ljepotu, vjerojatno biti ugodno iznenađen, ali gdje ga točno odvesti i koja mjesta odabrati kako bismo grad u kojem živimo ipak prikazali u najboljem mogućem svjetlu?

Čitatelju, zašto ti se obraćam? Evo, baš nešto visim na YouTubeu i slušam Nirvanin "Teen Spirit", kad ono, pod "suggested videos" primijetim trailer novog filma s Ninja kornjačama. Ako mislite da ovim tekstom želim promovirati filmove Michael Baya, dežurnog ubojice filmske umjetnosti, varate se. Pisati ću malo o starim crtanim filmovima koje smo svi kao klinci (i klinceze!) sa strašću pratili, a za koje današnje i buduće Facebook generacije vjerojatno nisu nikada čule i nažalost ih nikada neće gledati. Krenimo zajedno na ovaj, malo poduži, "nostalgia trip"... (bonus - gdje bude moguće, staviti ću linkove na sinkronizirane epizode)

nova-godina.jpg

A vi? Jeste li vi složili svoj popis novogodišnjih odluka?  Da, da, bez smijeha, jest da je već klišej, i to smiješni, čak štoviše, uvriježena novogodišnja šala, ali je li to zbilja toliko nemoguće ostvariti? I ako znate ikoga tko to još radi, pitate li se: „Pa zašto pobogu troši vrijeme na takve gluposti?“

galeb

Galeb? Kakav galeb? Šta je ovom liku? 

Ne, nisam ni na kakvim opijatima. Galeb je metaforički izraz za muškarca koji ima veliku strast za osvajanjem i druženjem sa ženskim spolom.

382576_135718686531434_100002799094245_111806_2022512447_n.jpg

Hej, ti koji ovo čitaš... Pretpostavljam da redovito provodiš vrijeme ovdje na blogu... Pa eto, voljela bih da sada pročitaš i moju priču. Zapravo, ne samo pročitaš. I nije to priča. Rekla bih da je to samo buđenje onog uspavanog u nama pretočeno u obliku teksta. Tako da se udobno smjesti i čitajući dopusti da se u tebi probudi to nešto. Zamisli, osvijesti to u sebi. Ovo predbožićno vrijeme prigodno je za promišljanja o životu, načelima i širenju pozitivnih vibri. No, ja nisam bila potaknuta datumom na kalendaru, već nečim drugim.

volunteers

 

Međunarodni volonterski kamp naziv je za kratkoročnu volontersku razmjenu (otprilike dva tjedna), pri čemu „kamp“ ne znači doslovno kampiranje, već samo mjesto na koje dolaziš. Zato svi kažu da idu na kamp, a ne u kamp. To mjesto može biti bilo što – sportska dvorana s madracima, hostel, livade sa šatorima ili čak dvorac. Odlazak na jednu takvu razmjenu posebno je iskustvo. Ti i još petnaestak volontera iz različitih zemalja, više ili manje različiti, svi ste odabrali isti kamp i došli u nadi da posao neće biti pretežak i da će se skupiti dobra ekipa. Jer, dva tjedna ti su ljudi prvo što vidiš kad otvoriš oči i zadnje prije nego ih opet zatvoriš. Skupa čistite, kuhate, jedete, radite, igrate igre, idete na izlete, družite se...

oldcanal

 

Ima već dugo otkako sam prvi put čula za Couchsurfing, ali zapravo nisam znala ništa o tome. Niti sam se potrudila istražiti. Do prošle godine.

Couchsurfing je stranica na kojoj, slično kao i na Facebooku, napraviš profil – staviš sliku i napišeš par stvari o sebi, a onda ponudiš putnicima besplatno mjesto za spavanje. Ili, ako nemaš mogućnosti za to, barem svoje društvo. Zauzvrat, dobivaš pristup novom svijetu ljudi i njihovih kauča, madraca, kreveta, podnih prostirki... Iako, za one nepovjerljive, to vjerojatno zvuči kao dobivanje pristupa budućim mjestima zločina, na kojima se sasvim dobrovoljno pojaviš i ponudiš za žrtvu. Pitala sam se i ja svašta. Je li odlazak u stan nepoznate osobe sličan onim trenucima u filmovima kad se cure u majušnoj spavaćici, usred noći, odluče otići provjeriti zastrašujuće zvukove u kući sa: „Hello? Is someone there?“ Je li to nešto što bi napravio netko za kog mislim da je stvarno glup?

Dublin City.jpg

 Migracije stanovništva nisu ništa novo.

Čak i kada smo iz lovačko-sakupljačkih društava prešli u sjedilačka i dalje smo putovali i selili se u toplije i plodnije krajeve. Naravno, i Hrvati od stoljeća sedmog prate taj trend (jer kako bi inače iz Poljske/Irana/negdje trećeg došli u Lijepu Našu?). Niti danas nije ništa drugačije, možda samo više primjetno.

Dobar dan dobri ljudi! Evo mene sa još jednom pričom. Nedjelja je, svi uživaju u obilnim ručkovima sa svojim obiteljima, a netko kao TI čita ovaj blog. Kada mama tata i ostali pojedu, pošalji im link da i oni pročitaju, hvala unaprijed. 

Pozdrav dobri ljudi, dobar ovaj portal ha? Pa meni je, istina je da sam jedan od sudionika koji radi ovo sve pa onda moje mišljenje i nije toliko relevantno, no zasigurno ima tu nekih dobrih stvarčica, a jedna od tih je ovaj blog. Evo, ja sam se odlučio napisati i podijeliti s vama jednu moju životnu anegdotu.

Yo!

Trenutno sam na svom laptopu i spustio sam miš do alatne trake da vidim koliko je sati (22:06)... Nedjelja je. 

Htio sam napisati par riječi vezanih za portalzamlade.info pa eto...