Blog

Dan brojeva godišnji je događaj prikupljanja sredstava organiziran od strane NSPCC-a (Nacionalno društvo za sprječavanje zlostavljanja djece), dječje organizacije bazirane u  Ujedinjenom Kraljevstvu. Dan brojeva se održava prvog petka u veljači.

Opširnije...

 Lokalni Luzer / Anđela Žapčić

Što obilježavamo Osmog marta?
Osmi mart dan je koji u sebi objedinjuje uspomenu na začetke borbe za prava žena te feminističku borbu u kontekstu suvremenosti. Prvi Dan žena službeno je obilježen 1909. na inicijativu Socijalističke partije Amerike, no borba je počela još pola stoljeća ranije. Tako se na Dan žena prisjećamo njujorških radnica koje su 8. ožujka 1857. štrajkale zahtijevajući više plaće i bolje radne uvjete te svih žena koje su nastavile prosvjedovati idućih desetljeća. No, Osmog marta mislimo i zalažemo se za sve žene koje na svojoj koži i danas osjećaju tlačenje seksizma i kapitalizma.

Zašto je Osmi mart bitan i ove godine?
Na Dan žena želimo da se čuje za probleme s kojima se žene susreću. Koji su oni? Osmi mart zadržao je i danas jedan od svojih prvih ciljeva – borbu za bolju kvalitetu rada. Žene su na tržištu rada, kao i na radnom mjestu, diskriminirane zbog svog roda. Tako neke poslove zbog njega neće dobiti, bit će im isplaćena niža plaća ili će od kolega doživljavati razne oblike nasilja. Na Osmi mart tražimo i ravnopravnost u kućanstvu, osiguravanje reproduktivnih prava i garantiranje sigurnosti. Iako su mnoga prava izborena, ostvarenje života bez okova rodnih uloga i otuđenog rada zahtijeva kontinuirane napore.

Kako slaviti Osmi mart?
Zadnjih desetljeća Dan žena pokušava se komercijalizirati. I dok nema ničeg suštinski lošeg u darovanju cvijeća i izlasku na večeru, bitno je na umu imati kontekst Osmog marta, a taj je zalaganje za ravnopravno društvo. Zato nakon što (ili prije nego) se počastite karanfilom razmislite kako tom cilju želite pridonijeti. Razgovor sa susjedom, dijeljenje objave, pisanje teksta, vođenje radionice, doniranje novaca.. Mogućnosti su beskrajne i sve su legitimne – lavina se sastoji od pahuljica!

Sretan i borbeni Osmi mart!

Autorica teksta: Helena Šarić
Originalan naziv: Parks and Recreation

Evo jedan family friendly!

Iako se čini kao takva serija, koju vrijedi gledati samo na kauču sa obitelji, mislim da je puno više od toga. Da, i ja ju gledam sa svojima, ali je radnja jako uzbudljiva i mijenja teme - jedna epizoda se dotakne 7 problematika.

Započela bih s ovim - serija je užasno smiješna. Smiješna je toliko da se ne vrijedi smijati na određene trenutke, a ako se nasmiješ out loud, onda znaš da su stvarno nešto ekstra pogodili. Puno likova i svi smiješni - nisam nikad gledala ništa slično tome gdje su kroz više od 2 sezone baš sve epizode tako smiješne.

Probala sam napraviti listu najdražih likova od najmanje do najviše dragih. Ne znam što mi je bilo teže - nabrojati loše ili najbolje likove. Svi su jedna velika obitelj i nadopunjuju se u svemu - humoru, priči pa čak i ljubavi.

Nemam vam što previše ni spojlati, a ni reći o seriji osim da prati Leslie Knope, direktoricu Parks and Recreation ureda, koja se bori sa stanovnicima tipičnog američkog gradića sa primitivnim stanovnicima.

Ako vas do sada nisam zainteresirala za seriju: napravili su ju kreatori "The Office", koji je po novom također na HBO-u.

Autorica teksta: Helena Šarić
Originalan naziv: The Shining

Kao svaka gimnazijalka koja drži do sebe, prošli tjedan sam otišla na filmsku večer gdje smo sa profesoricom Petrom Vinski pogledali Halloween film po izboru. Sva sreća, većina je odabrala The Shining, jedan od mojih najdražih horror filmova. Tako sam ga prošli tjedan pogledala po 3. put u 2 godine pa mi je stvarno svjež i spremna sam voditi ozbiljne rasprave o njemu (aha).

The Shining ("Isijavanje"), film Stanley Kubricka napravljen po knjizi Stephen Kinga, jedan je od najbitnijih psiholoških horrora. Gluma Jack Nicholsona i Shelley Duvall čine Kubrickov "Shining" neponovljiv. Radnja počinje kasnih 70ih kada tročlana obitelj odluči "Hej, zašto ne cijelu zimu provesti u zabačenom hotelu i paziti na njega?!". (Da su pogledali par horrora, ne bismo sada vodili ovaj razgovor...)

Jack, Wendy i Danny dolaze u hotel i prvih par mjeseci uživaju u prostoru i raskoši koju nikad nisu imali. Ne čini se sasvim kao zatvor, ali svejedno nema ljudi oko njih. To je jedina prepreka, jel da? Sjetimo se karantene, kada smo znali kako koji član obitelji diše. Zamislite to sve, ali bez mobitela i stvarno usred NIČEGA. Naravno, zauzvrat su dobili beskrajan mir za pisanje Jackove knjige koja će ih, nakon zime,
dignuti iz dugova. S obzirom da je film horror, možete pretpostaviti što bude s tom knjigom...

Volim ovaj film jer ga uvijek mogu pogledati, ne može mi dosaditi. Dok ga gledate, znate da gledate film - nema sekunde dosade. Volim kada je film FILM; zabavan, strašan, tužan i kvalitetan. Vjerojatno je film za kojeg lažete da ste ga gledali, e pa sad je prilika da ga stvarno pogledate!

Autorica teksta: Helena Šarić
Originalan naziv: High Fidelity

Prvo - uvod (za one koji su tek sada konačno čuli za High Fidelity)…

Rob posjeduje trgovinu ploča koju na neki način mrzi, ima 2 prijatelja koje također na neki način mrzi i bivšu koja mrzi njega. Ona je, naravno, pobjegla s drugim tipom. Ovo se Robu često događa u posljednje vrijeme i on želi saznati zašto. Dakle, ima li boljeg načina nego jednostavno kontaktirati svoje bivše koji su vas najviše povrijedile (prije 10 godina)?!

John Cusack ima svo moje poštovanje samo zato što je u potpunosti pratio knjigu, što je film učinilo 10 puta boljim. Rob je super blizak nama, njegova je priča zabavna i lako ga je zavoljeti. Volim te scene s bivšim djevojkama i svaku scenu iz prodavaonice ploča s Barryjem i Dickom. Glazba je ono što ovaj film čini dobrim filmom, naravno. Rob je dosta specifična osoba što ga čini relatable te još uvijek pokušava dokučiti neke osnovne stvari (kako ne voljeti nekoga samo zbog njegovog glazbenog ukusa). I žene. Pogotovo njih.

High Fidelity_Soundtrack

Autorica teksta: Helena Šarić
Originalan naziv: 10 Things I Hate About You

"Heath Ledger i Joseph Gordon-Levitt. Točka."

 

Autorica teksta: Helena Šarić
Originalan naziv: The Perks of Being a Wallflower

“We accept the love we think we deserve.”

Knjigu "Charlijev svijet" smatram coming-of-age knjigom, što po svim pravilima i je. Charlie, Patrick i Sam su tinejdžeri, ali prije svega su djeca. Djeca koja su prošla kroz traume u obliku nasilja, zlostavljanja, iskorištavanja, gubitka... Charlie kroz knjigu pokušava razumjeti sve te stvari, ali pošto je samo tinejdžer pokušava razumjeti i sebe i svoju svrhu u svijetu. U tom pronalaženju pomažu mu prijatelji, knjige i glazba koji ga smiruju i vraćaju na zemlju te igraju veliku ulogu u knjizi.

Charlie svoje dane zapisuje u obliku dnevnika i šalje ih "prijatelju". Na samom početku naglašava kako mu piše jer ga smatra dobrom osobom koja ima razumijevanja. Iako je ta osoba previše specifično opisana da bi bila netko od nas, mislim da ih Charlie na kraju dana ipak šalje nama. "Mi" smo svi koji smo ovu knjigu uzeli, smijali se kad se Charlie smije i plakali kad on plače. Mi smo prijatelji koji će uvijek imati razumijevanja za njega. No, smatraš li se Charlijevim prijateljem ovisi o tebi. Ovisi o tome sviđa li ti se ideja tebe kao nečijeg prijatelja koji sluša. Zato mislim da se kroz ovu knjigu traži i čitatelj, odnosno slušatelj ;)

Volim ideju ljubavi i zato je ova knjiga utjecala na mene, jer Charlie jednostavno voli ljude oko sebe i sve o njima bez obzira na to koliko su u kaosu, baš kao što mi volimo njega i trebamo voljeti sebe. Ako možemo voljeti druge... Zašto ne bismo sebe, u čemu je razlika? :) Charlie na kraju knjige doživljava teško razdoblje kroz koje napokon uči kako ne možemo voljeti druge dok se ne pobrinemo i ne zavolimo sami sebe. Na kraju kaže da je sve u redu te se nada da je tako i kod nas.

https://www.youtube.com/watch?v=n5rh7O4IDc0

Autori teksta: Vedrana Luić, Ema Nakić i Benjamin Nikolić

Volonterski program GOO (Građanski odgoj i obrazovanje) srijedom je nastao 2020., na inicijativu udruge DrONe - udruga za društveni razvoj i neformalno obrazovanje.

Samostalnost, novac i druženje aspiracije su mnogih tinejdžera, a rješenje ovih problema vide u ljetnom sezonskom poslu. No kako uopće izgleda procedura zapošljavanja za učenike?

Za početak učenik mora imati najmanje 15 godina. Trebat će i potpisana suglasnost roditelja, osim ako ima 16 ili više godina. Sljedeći korak je učlanjenje u učenički servis koji je smješten u Gimnaziji Karlovac. Nakon toga učenici moraju obaviti liječnički pregled te moraju napraviti sanitarnu iskaznicu. Kad je sve to obavljeno možete početi raditi.

Opći je dojam da hrvatski srednjoškolci nemaju običaj raditi tijekom ljeta pa smo odlučili istražiti zašto. Pitali smo učenike koji nisu radili preko ljeta za razloge zbog kojih su odlučili provesti praznike odmarajući. Objasnili su kako nisu imali dopuštenje roditelja, nisu našli poslodavca, nisu bili upućeni u sustav ljetnog zapošljavanja, imaju praksu ili su jednostavno ljeto htjeli provesti odmarajući. Smatraju da ima još puno vremena za rad.

Navode kako školske godine pružaju mnogo slobodnog vremena ljeti i zimi. Jednom kad uđu u svijet odraslih i zaposle se imat će samo mjesec dana godišnjeg odmora i bit će im žao što nisu uživali u školskim praznicima. Osim učenicima, ovo je čest argument i roditeljima koji brinu da im se djeca dovoljno odmore i uživaju „dok još mogu“. Neki pojedinci jednostavno ne žele raditi jer ne smatraju to dovoljnim benefitom, a neki jedva čekaju završetak školske godine da se odmaraju.

Atraktivnost ponuđenih poslova prema navedenome može biti jedan od faktora hoće li se učenici upustiti u rad preko praznika. Osim zarade, učenicima je bitno i iskustvo koje će steći, a kako većina nije financijski ovisna o svom radu, za pretpostaviti je da promišljanje o znanjima, vještinama, poznanstvima i drugim nematerijalnim dobicima kroz rad imaju veliku ulogu prilikom donošenja odluke.
Zanimljivo je što se, usprkos ovim argumentima protiv, ove godine potpisalo najviše učeničkih ugovora dosad u Hrvatskoj, čak devet tisuća! Kroz razgovor s učenicima koji su radili preko ljeta ustanovili smo da je glavna motivacija ljetnim radnicima bila financijska samostalnost, osjećaj produktivnosti i iskustvo.

Većina ljetnih radnika radila je zbog novaca. Vlastita zarada dala im je osjećaj slobode jer više ne moraju ovisiti o svojim roditeljima i imaju priliku trošiti novac na stvari koje oni žele. Sama pomisao da mogu trošiti vlastito zarađeni novac dobiven vlastitim radom zvuči primamljivo što mnoge i potiče na to da se prijave za prve učeničke poslove. Novostečena poznanstva su još jedan od bonusa. Prema njihovom iskustvu, rad im je omogućio druženje sa svojim vršnjacima te su se mnogi vratili u školske klupe bogatiji za nova prijateljstva. Većina učenika vjerojatno nije razmišljala o budućnosti, ali radom su si nadogradili životopis. Kada iziđu na tržište rada možda dobiju prednost jer imaju već radnog iskustva.

Iako je većina učenika upoznata sa sustavom zapošljavanja preko učeničkog servisa, ne iznenađuje da samo manji broj koristi tu mogućnost. Neki od razloga za to su nesuglasnost roditelja, nemogućnost nalaska posla te želja za uživanjem u ljetnim radostima i praznicima. Roditelji uglavnom smatraju kako je ljeto za odmaranje te žele da su im djeca spremna i odmorna za školu. Nekolicina učenika koji su radili uglavnom radili su zbog novaca i financijske samostalnosti, iskustva te osjećaja produktivnosti. Puno učenika smatra rad i financijsku samostalnost oslobađajućom jer više ne moraju ovisiti o svojim roditeljima. Mnogi su stekli nova poznanstva i trajna prijateljstva.

No, valja razmisliti o pravednosti sustava. Food for thought, kolika je pravednost sustava u novčanoj raspodjeli. Jesu li učenici eksploatacija jeftine radne snage? Inače, učenicima je određena plaća koja je najčešća minimalac što nije pošteno jer u većini poslova učenici rade jednak posao kao i stalni zaposlenici Subjektivno govoreći, smatramo da bi se radnici trebali zasluženo nagraditi većom plaćom ili bonusom za svoj rad s obzirom da rade tijekom najprometnije sezone. Ambiciozni tinejdžeri traže izvannastavne aktivnosti, a za one koji su vješti u upravljanju svojega vremena i prioriteta, ovo može biti sjajno iskustvo. Na mladom pojedincu ostaje želi li se upustiti u te vode prije samog izlaska na buduće tržište rada koje ga u budućnosti čeka.

Ako su moji prethodni tekstovi o Korani i Kupi bili primjer prodiranja prirode u čovjekov svijet (odnosno izravan prolazak kroz Karlovac), onda su „riječni blizanci“ Mrežnica i Dobra svjedoci mimoilaženja prirodnog i umjetnog svijeta. Svojom zaobilaznom putanjom ove rijeke izbjegavaju društvo, ali ne u prevelikoj mjeri jer su dovoljno blizu Karlovca da ih uključujemo u vodenu četvorku koja ga čini. Odgovore na pitanja o ovim donekle usamljeničkim rijekama potražit ćemo u nastavku teksta.

Rijeka Mrežnica (ili Mrižnica, prema stanovnicima njenih obala) izvire kod Slunja (na sjevernim obroncima Popovićeva vrha, obuhvaćeno vojnim poligonom „Eugen Kvaternik“), a na putu od 64 kilometara, koji završava ulijevajući se u rijeku Koranu nadomak Karlovca, prate ju mnogi slapovi i sedrene barijere (što nije neobično za kršku rijeku). To je i razlog zašto se smatra jednom od najljepših hrvatskih rijeka i simbolom Duge Rese. Mrežnica je dio crnomorskog slijeva, odnosno porječja Save; danas je ona sinonim za boravak u prirodi i aktivan odmor jer, osim uobičajenog plivanja, svojim domaćim i stranim posjetiteljima nudi mogućnost raftinga i vožnje kanuom te kajakom. Moguće je da njezino ime potječe upravo od niza povezanih izduženih jezera u ambijentu plitkog krša bogatog zelenilom koji podsjeća na oka mreže. Korisno je znati i kako pod imenom Mrežnica razlikujemo Zagorsku, Zapadnu ili Ogulinsku Mrežnicu od Istočne, Prmišljanske ili Kordunske Mrežnice. Premda se davno javila zamisao o službenoj zaštiti rijeke (poput nacionalnih parkova ili parkova prirode), ideja još uvijek nije zaživjela; dotad se iskreni zaljubljenici u Mrežnicu trude očuvati ju u izvornom obliku u svako godišnje doba.

Slika 1: Vožnja čamcima po Mrežnici

Opširnije...

Karlovačke četiri rijeke simbol su grada i prirode koja prodire u čovjekov svijet; bistra riječna voda sa svojim živim svijetom prkosi sivilu gradskih ulica i obogaćuje već prisutno zelenilo otvorenih površina karlovačkih parkova. Kupa je Koranina gradska suputnica koja izravno siječe površinu grada, dodajući mu vlastito plavetnilo u cjelokupnu sliku. Nasuprot tome, Mrežnica i Dobra izdvojenije su rijeke koje pomalo zaobilaze grad, kao da se srame izravnosti i otvorenosti svojih riječnih sestara Korane i Kupe. Na Mrežnicu i Dobru osvrnut ćemo se u naknadnim tekstovima, a o Korani je već bilo riječi; Kupa je rijeka koja trenutno zaslužuje veću pozornost.

Rijeka Kupa započinje svoj život između bujnih dolina i šumovitih brda Gorskog kotara, unutar Nacionalnog parka Risnjak. U najvećoj mjeri je tiha i mirna rijeka, ali i ona zna biti prevrtljiva u veličini svojeg vodostaja kada zapadnu kiše, stoga je njezino obalno stanovništvo spremno na obranu od poplava (ili bi to barem trebalo biti!). Kupa pripada crnomorskom slivu, a većina površine sliva (8412 od 10236 četvornih kilometara) nalazi se u Hrvatskoj. Osim najvećom dužinom (gotovo 300 kilometara, najviše u Hrvatskoj nakon Save i Drave), Kupa dokazuje svoju nadmoć činjenicom da u nju utječu preostale tri karlovačke rijeke. Kupi društvo prave i druge rijeke poput Odre, Lahinje, Kupice i Čabranke, ulijevajući se u nju na putovanju koje vodi do Save, a ona do dalekog Crnog mora. Zanimljivo je kako se Kupin tirkizni krški izvor (zaštićen kao spomenik prirode od 1963. godine) nalazi tek 30-ak kilometara od Jadranskog mora, no teče u suprotnom smjeru, kao da odbija društvo Jadrana i traži svoje riječne suputnice na kopnu. U blizini izvora nalazi se dolina Kupe koja pruža dom za gotovo 500 vrsta leptira, stoga je poznata i kao „čudesna dolina leptira“.

Slika 1: Izvor Kupe

Opširnije...

Autor teksta: Sven Toljan

Voda je izvor života; služi nam za piće, za čišćenje i pranje, u poljoprivredi, za kupanje, plivanje i za još mnoge druge svrhe. Ona čini približno 70% našeg planeta, a ako je negdje ne nedostaje, onda je to u Karlovcu, gradu na četiri rijeke. Korana, Kupa, Mrežnica i Dobra su stare poznanice domaćem stanovništvu; volimo njihovo plavetnilo i bogatstvo života u njima, strahujemo od njihove razorne snage prilikom poplava i cijenimo njihovu prisutnost koja nas čini posebnima u svijetu koji se s vremenom povećano suočava s nestašicom vode. Od navedenih četiriju rijeka posebno izdvajam Koranu kao meni najbližu i najpristupačniju rijeku s čijim se vodama susrećem gotovo svakodnevno. Što mogu reći o njoj sadašnjim i budućim posjetiteljima Karlovca?

Korana je „rijeka milijarde slapova“, tipična krška rijeka koja od svojeg izvorišta podno Male Kapele pokazuje nemir i snagu da bi se naposljetku smirila i ulijenila nadomak Karlovca gdje se uskoro ulijeva u Kupu. Samo ime rijeke nepoznatog je podrijetla; neki smatraju da je ime izvedenica riječi „kora“ (biljaka). Koranino ime povezuje se i s njezinim koritom omeđenim liticama koje su oštro i duboko usječene u tlo, a po drugima je ime nastalo iz imena „Gorana”, tj. označava vodu koja teče iz gore. Svaki prijedlog podrijetla imena prikladan je opis rijeke i okoliša kroz koji teče, prepunog zelenila i prirodnih čarolija koje nije teško primijetiti onima koji za njima tragaju.

Izvor: ams.hr - Koranin tok

Opširnije...

U udrugu Carpe Diem došla je nava strana volonterka koja volontira kroz program Europske snage solidarnosti. U nastavku možete pročitati nešto više o Demetri.

Reci nam nešto o sebi.

Moje ime je Demetra, imam 21 godinu i dolazim iz Bugarske. Volim sve vrste društvenih aktivnosti koje imaju veze s pomaganjem ljudima i učenjem novih stvari.

Zašto si se prijavila na ovaj projekt?

Jedan prijatelj mi je spomenuo Europske snage solidarnosti i ispričao mi je svoje sjajno iskustvo, a budući da je pandemija stavila sve moje planove na čekanje, mislila sam da je sada savršeno vrijeme za volontiranje.

Zašto si za svoj projekt izabrala baš Karlovac, odnosno Hrvatsku?

Manji gradovi imaju posebno mjesto u mom srcu. Sjećam se ljeta na obiteljskoj vikendici i mira koji sam tamo osjećala. Karlovac se čini potpuno istim: mirno i smireno mjesto, savršeno za bijeg od stresa koji obično donose veliki gradovi. Svidjela mi se ideja da ovdje provedem ljetni odmor.

Koji su tvoji prvi dojmovi o Karlovcu?

Za mene je to savršen spoj malog grada i velikog grada. Karlovac ima idiličnu i prekrasnu prirodu, a istovremeno su sve trgovine, kafići i restorani koji bi vam mogli trebati udaljeni samo nekoliko minuta. Sve je vrlo živahno, puno djece i mladih te je društveni život iznenađujuće aktivan unatoč COVID- 19 krizi.

Imaš li neku poruku za mlade koji razmišljaju o sudjelovanju u programu Erasmus+?

Ne ustručavajte se prijaviti! ESS aktivnosti mogu vam pomoći da sazrijete kao osoba na načine na koje niste očekivali. Radi ono čega se bojiš jer se to apsolutno isplati.

“Odsjek za psihologiju FFZG-a vodeća je ustanova za izobrazbu psihologa u zemlji, s tradicijom duljom od 80 godina. Naša je vizija pružiti studentima vrhunsko suvremeno obrazovanje temeljeno na dugoj istraživačkoj tradiciji. Studenti se osposobljavaju za samostalan i kreativan rad u skladu s najvišim standardima struke te za cjeloživotni profesionalni razvoj. Odsjek za psihologiju sastavljen je od devet katedri. Nastava se u načelu održava unutar pojedinih katedri što osobito vrijedi za katedre primijenjene psihologije. Međutim, ako to potrebe nastave zahtijevaju nastavnici i suradnici različitih katedri obavljaju nastavu i u okviru drugih katedri ili zajednički. Nazivi katedri su ovi: Katedra za opću psihologiju, Katedra za eksperimentalnu psihologiju, Katedra za biološku psihologiju, Katedra za razvojnu psihologiju, Katedra za socijalnu psihologiju, Katedra za psihometriju, Katedra za psihologiju rada i ergonomiju, Katedra za zdravstvenu i kliničku psihologiju i Katedra za školsku psihologiju”, navodi službena stranica Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Mijenja li se priča iz perspektive studenta? Postoji jedan način da saznamo, tako da pitamo! 

Lea kaže da je psihologija svugdje oko nas, a zbog toga i nudi mnoštvo mogućnosti zaposlenja nakon fakulteta. Za psihologe kaže da su jedna izrazito povezana zajednica pa se često druže. Zvuči zanimljivo, zar ne?

Opširnije...

"Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije visoko je učilište koje obrazuje stručnjake iz područja tehničkih znanosti, polje kemijsko inženjerstvo i polje druge temeljne tehničke znanosti te iz područja prirodnih znanosti, polje kemija. (...) Na studiju KEMIJA I INŽENJERSTVO MATERIJALA studenti će steći temeljna znanja iz područja inženjerstva i znanosti o materijalima te specijalistička znanja o pojedinim materijalima, osobito o anorganskim nemetalnim i polimernim materijalima. Osim klasičnih tehnologija ovladati će i inženjerstvom materijala te naučiti osmišljavati i razvijati nove materijale", navodi službena stranica Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu.

Mijenja li se priča iz perspektive studenta? Postoji jedan način da saznamo, tako da pitamo! 

Sada se perioda biranja fakulteta sjeća s osmjehom na licu jer je kako kaže upad na FKIT bila "sreća u nesreći". Za Janinu FKIT možda nije bio prvi izbor, ali zasigurno studij u kojem se u potpunosti našla. Janina će se svog studija sjećati uz puno sretnih uspomena i prijatelja koje je stekla tijekom studija, ali i rada i truda koje je uložila u svoje obrazovanje. 

Opširnije...

“Zemlja je dinamičan sustav, podložan stalnim promjenama, što nameće potrebu za kontinuiranim istraživanjima i novim tumačenjima. To geologiju čini  jednom od najdinamičnijih znanstvenih disciplina. Raznolikost geoloških istraživanja je doista velika, kao i njihova komplementarnost drugim prirodnim znanostima. Na Odsjeku se njeguje znanstveno istraživanje u svim poljima geologije i mineralogije - u sedimentologiji i stratigrafiji, taložnim bazenima, geologiji okoliša, geologiji i zaštiti krša, potpovršinskoj geologiji, evoluciji, paleontologiji i biostratigrafiji, u geokemiji, mineralogiji s kristalografijom, petrologiji magmatskih i metamorfnih stijena, petrologiji sedimentnih stijena, geologiji mora, recentnoj sedimentaciji, itd.”, navodi službena stranica Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Mijenja li se priča iz perspektive studenta? Postoji jedan način da saznamo, tako da pitamo! 

Kao i velik broj maturanata, Ivana nije točno znala koji fakultet će biti pravi izbor za nju. Srećom, naišla je na studij geologije koji je ispunjavao sve njezine kriterije te se pokazao kao "sve što je tražila". Posebno ističe vrijednost terena za buduće geologe za kojih nažalost trenutno ne postoji puno mogućnosti zaposlenja. Bez obzira na to, Ivana je optimistična da će i nakon studija naći nešto za sebe i baviti se geologijom koju je toliko zavoljela. 

Opširnije...

“Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci osnovan je 1955. godine i u proteklih je šest desetljeća izrastao u visokoškolsku i znanstvenu ustanovu zavidnog ugleda u Hrvatskoj i u inozemstvu, od višestruke važnosti za ovu regiju kao i za cijelu našu Domovinu. Na Medicinskom fakultetu se usporedno obavlja i razvija obrazovna, stručna i znanstveno-istraživačka aktivnost. S ponosom možemo istaknuti kako naši studenti tijekom studija stječu integrirano predmetno znanje, vještine i kompetencije za svoju buduću radnu aktivnost, sposobnost samostalne i kritičke procjene znanja, rješavanja specifičnih pitanja, bavljenja razvojnim i znanstvenim radom, uz poštivanje visokih etičkih standarda. Osim zbog kvalitete obrazovnog procesa i ugodnog okruženja za učenje, studiranje u Rijeci predstavlja zadovoljstvo zbog brojnih sportskih i društvenih aktivosti studentske organizacije kao i zbog ugodnog mediteranskog i srednjeevropskog okruženja koje nudi naš grad. Stoga Vas pozivam da posjetite naš Fakultet, upoznate se s mogućnostima koje nudimo, te da za studiranje izaberete neki od naših studijskih programa. Isto tako poziv upućujem i svima koji su zainteresirani za uspostavu zajedničke suradnje na nekom od znanstveno-istraživačkih ili tehnoloških projekata koji se provode na našem Fakutetu”, rekao je dekan Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci prof. dr. sc. Tomislav Rukavina.

Mijenja li se priča iz perspektive studenta? Postoji jedan način da saznamo, tako da pitamo! 

Tin je već pri upisu srednje škole osjetio svoj poziv, ali njegov put je tek počeo. U tri godine studija njegova ljubav prema kirurgiji samo je intenzivnija, a uz natrpan raspored studenta medicine s nekoliko kolega pokrenuo je i projekt KosaRi. Ovaj ambiciozan i uspješan student nakon završene strukovne srednje škole mučio je muku s pripremom Državne mature. Međutim, njegov trud i odricanja osigurala su mu upis na studij medicine i pomaknula ga korak bliže cilju.

Opširnije...

“Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci organizira jednopredmetni studij psihologije koji je namijenjen svima koji žele bolje upoznati suvremenu psihologiju i njene dosege, kao i onima kojima bolje poznavanje ljudskog funkcioniranja može pomoći u njihovom profesionalnom radu. Studij se organizira po modelu 3+2 (3 godine preddiplomskog + 2 godine diplomskog studija).

Preddiplomski studij obrazuje prvostupnike psihologije, a diplomski studij obrazuje magistre psihologije i magistre edukacije psihologije. Za obavljanje psihološke djelatnosti nužno je završiti diplomski studij psihologije.

Kompetencije koje student stječe nakon završetka preddiplomskog studija:

• temeljna znanja o metodama istraživanja u psihologiji, nacrtima istraživanja, statističkim analizama podataka i tehnikama mjerenja;
• spoznaje o općoj psihologiji, biološkim osnovama psihičkih procesa, kognitivnoj psihologiji, razvojnoj psihologiji, psihologiji ličnosti i socijalnoj psihologiji;
• opće informacije o primijenjenim područjima psihologije“, navodi službena stranica Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci. 

 Mijenja li se priča iz perspektive studenta? Postoji jedan način da saznamo, tako da pitamo!

Opširnije...

Nova godina se sve više bliži, a tako i kraj Adventa u Karlovcu. Zadnji vikend adventa je bio jedna od posljednjih prilika u kojima smo mogli iskusiti čari blagdanskog ozračja i uživati u programu te probati svakakve delicije. Druženju, pjevanju i plesanju polako se bliži kraj. Iako nije bilo snijega, koji uvelike pokazuje onaj istinski doživljaj blagdana, Advent u Karlovcu nam je pokazao da možemo uživati i bez snijega.

Foto: Demjan Rožman/Izvan fokusa

Opširnije...

Nakon dvije kronike u kojima smo isprobavali slanu ponudu, napokon je došao red na jednu od mnogima najomiljenijih gastroponuda, onu slatku! Odlučili smo se za isprobavanje najatraktivnijih slastica iz bogate slastičarske ponude ovogodišnjeg Adventa. Tako smo posjetili više kućica i odabrali Top 3 slastica po sudu našeg ocjenjivačkog tima.

TOP 3:

Opširnije...

Ovoga puta vraćamo se ponovno na slano. Obišli smo nekoliko kućica te Vam donosimo ljestvicu naših najdražih slanih specijaliteta. Na repertoaru su nam se ovoga puta našle PPK, Mr Bjorg, Kastel i DP.

Foto: Katarina Trpčić

Opširnije...

Kao što smo i najavili nastavljamo Adventske kronike s fokusom na gastronomsku ponudu. Ovoga puta smo se koncentrirali na kobasice koje su prepoznatljivi dio Adventa, te smo okupili kušalački zbor i krenuli u pohod isprobavanja kobasica. Pohod smo započeli danskom kobasicom, poznatog nam Mr. Bjorg-a koju su nam tamošnji zaposlenici preporučili. Nakon kratkog čekanja dobivamo kobasicu koja je vrlo brzo privukla našu kušalačku znatiželju svojom estetikom. Kobasica je obavijena mekim tijestom i posipana preprženim lukom koji je s daškom kurkume davao poseban ton cjelokupnom okusu. Naš kušalački tim ovu je zanimljivu kobasicu ocijenio s vrlo dobrim 4/5.

Foto: Katarina Trpčić

Opširnije...

Nastavljamo u istom tonu s adventskim kronikama no ovoga puta iz perspektive obrtnika. Ovog vikenda Adventom smo se Ivan i ja prošetali i doznali sve što se ima doznati o bogatoj ponudi obrtnika. Posjetili smo svih pet kućica i razgovarali s njihovim predstavnicima, a osim o njihovim proizvodima pričali smo i o sveukupnom dojmu Adventa u Karlovcu.

Prva postaja bio nam je obrt Bosiljevac gdje bi istaknuli ponudu unikatnih i personaliziranih božićnih kuglica. Upravo to je ono što ih razlikuje od ostalih kuglica na Adventu jer kupac može zatražiti da se upiše ime voljene osobe na kuglicu. Kuglice se izrađuju od drveta ili stakla te su se pokazale kao vrlo privlačan poklon za najmilije. Ako svoje božićno drvce ove godine želite učiniti posebnim za vašu obitelj, sada znate gdje možete naći savršene ukrase za to!

Foto: Katarina Trpčić

Opširnije...

Došlo je vrijeme za ono što naše nepce najviše voli, probavanje gastronomske ponude Adventa u Karlovcu. Prvi na redu našli su se burgeri, a u ponudi ove godine nalaze se 4 burgera, od kojih je jedan potpuno vege. Moje nepce donijelo je odluku u borbi između Skadinavskog burgera s Remoulade umakom, Kastel burgera, Junećeg burgera u brioche pecivu ili veganskog Beyong burgera. Pa krenimo!

Opširnije...

Odbrojavali smo zadnje sate do otvorenja trećeg Adventa u Karlovcu, nestrpljivo iščekivali adventske delicije koje ćemo probati i koncerte koje ćemo poslušati. A onda, iznenađenje! Pružila se prilika doći na nulti dan, svojevrsnu generalnu probu večer prije službenog otvorenja i među prvima se počastiti kuhanim vinom ili nekom od delicija za prste polizat'! Ovogodišnji Advent bogatiji je za preslatko Božićno selo, nekoliko novih ugostitelja i trgovaca, ali i mnoštvo raznobojnih lampica. 

Foto: Demjan Rožman/Izvan fokusa

Opširnije...

U udrugu Carpe Diem dolaze nove strane volonterke koje volontiraju kroz program Europske snage solidarnosti. U nastavku možete pročitati nešto više o Amandine.

Opširnije...

Ciao! Ja sam Karlo, student 3. godine (klasične udaraljke) na Conservatorio di musica Giuseppe Tartini u Trstu. Živim u Duga Resi i bivši sam učenik Srednje Škole Duga Resa (gimnazijski smjer) i Glazbene škole Karlovac (udaraljke). Glazba je moja strast, slušam puno žanrova glazbe (rock, jazz, latin, techno... naravno i klasičnu glazbu). Obožavam hranu, mislim da imam vrlo dobar smisao za humor i volim sve što vole mladi. :D

Opširnije...

U udrugu Carpe Diem dolaze nove strane volonterke koje volontiraju kroz program Europske snage solidarnosti. U nastavku možete pročitati nešto više o Clémence.

Opširnije...

U udrugu Carpe Diem dolaze nove strane volonterke koje volontiraju kroz program Europske snage solidarnosti. U nastavku možete pročitati nešto više o Aude.

Opširnije...

„Little Sign je onako kako ja vidim taj put kojim svi mi prolazimo, kao neka mala doza motivacije. Naravno svi ju mogu interpretirati na svoj način, umjetnost je zato i posebna. Nadam se samo da se ljudi na bilo koji način mogu pronaći u tome." - riječi su Gabriela Jankovića koji je prije par dana izbacio svoju prvu samostalnu pjesmu, Little Sign, i njezin prateći video. Upravo tim povodom popričali smo s našim mladim sugrađaninom o njegovom glazbenom putu i procesu kroz koji je prošao kako bi nam pružio maleni znak pažnje u obliku ove pjesme. Intervju možete pročitati u nastavku teksta, a sami video pogledati na samom kraju teksta.

Opširnije...

Dotaknulo nas je novo vrijeme ubrzan način života. Javljaju se novi tipovi posla, neki uobičajeni poslovi padaju u zaborav, a uzdižu nam se novi. Svi smo upoznati s poslom „biti influencer“ osobni blogovi postaju novi način zanimanja i ostvarivanja velikih profita. I to mene dovodi do pitanja zašto s jedne strane ne prihvaćamo posao influencera kao i svaki drugi, a opet s druge strane pratimo te iste ljude i sami se želimo time baviti?

Opširnije...

"Studij farmacije na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu organiziran je kao integrirani prediplomski i diplomski studij u trajanju od deset semestara (5 godina, 300 ECTS), a po njegovom završetku student stječe naslov magistra farmacije.

Studenti farmacije usvajaju znanja iz temeljnih, biomedicinskih i stručnih farmaceutskih predmeta. Suvremen pristup obrazovanju magistara farmacije udovoljava potrebama sve zahtjevnije farmaceutske prakse u sustavu zdravstvene zaštite i osigurava izobrazbu zdravstvenog stručnjaka oboružanog s najnovijim znanstvenim spoznajama u pogledu lijekova i suvremenih načina liječenja, stručnjaka sposobnog kritičkom promišljanju, aktivnom i trajnom stjecanju znanja u farmaceutskim i kliničkim znanostima, s vještinama komunikacije na relaciji ljekarnik-pacijent-drugi stručnjak u zdravstvu.

Nastavni program ima za cilj osigurati izobrazbu zdravstvenog stručnjaka u pogledu lijekova i suvremenih načina liječenja, sposobnog kritičkom promišljanju, aktivnom i trajnom stjecanju znanja u farmaceutskim i kliničkim znanostima. Daje se i naglasak na razvoj vještina komunikacije na relaciji ljekarnik-pacijent-drugi stručnjak u zdravstvu", navodi službena stranica Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Mijenja li se priča iz perspektive studenta? Postoji jedan način da saznamo, tako da pitamo!

Maja se za studij farmacije odlučila tijekom zadnje godine srednje škole. Zašto misli da je upravo farmacija savršen spoj znanosti i pomaganja ljudima te kako je zadovoljna studiranjem u Zagrebu, provjerite u nastavku.

Opširnije...

Volontiranje – ta zlatna nit radosti davanja i primanja kroz cijeli život. Ponekad je teško povući jasnu crtu između profesije, volontiranja, aktivizma, hobija... Sukus je, bitna je poveznica uzajamnost i generacije i susjedstva i grada, jednostavna i ljudska priča međugeneracijske solidarnosti i osnaživanja.

Doprinosi kvaliteti života svih nas, ostavlja – ili bar nastoji ostaviti – nešto vrijedno onima koji su tu s nama, ostat će iza nas. Kako to lijepo kažemo, onima na kojima svijet ostaje... Pomaže da se osmisli i život bližnjih i život naš, i danas i  za budućnost izbjegnu preveliki problemi, čak i tragedije...

Opširnije...

”Studij dizajna educira odgovorne i etički proaktivne kreativne profesionalce koji su osposobljeni projektirati predmete, sustave predmeta, vizualne komunikacije u analognom i digitalnom tehničkom okruženju. Alumni Studija dizajna danas čine osnovu profesije u Hrvatskoj a svojim kreativnom radom utjecali su izrazito na društveni i kulturni ambijent u lokalnoj sredini, što je potvrđeno i brojnim nagradama, u zemlji i u inozemstvu. Studij dizajna nudi programe u području industrijski dizajn i dizajn vizualnih komunikacija na preddiplomskom i diplomskom studiju”, navodi službena stranica Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Mijenja li se priča iz perspektive studenta? Postoji jedan način da saznamo, tako da pitamo!

Katarina je studentica studija dizajna, točnije industrijskog dizajna, a nakon samo dvije godine fakulteta sa sigurnošću može reći da bi na bilo kojem drugom fakultetu bila nesretna. Toliko je sretna da je čak i sama dizajnirala naslovnu fotografiju svoje studentske perspektive! 

Opširnije...

Kažu da, koliko jezika znaš, toliko vrijediš. S obzirom da znam samo dva jezika (materinji je uključen), i jedan tek jedva, odlučila sam si podići vrijednost i pohoditi besplatne radionice stranoga jezika u Centru za mlade na Grabriku.

„O čemu se radi? Kako misliš radionice stranog jezika? Kako misliš besplatno? Danas ništa nije besplatno...“ čujem vas da pitate... Eh, ali imamo sreću da je tu Udruga Carpe Diem koju čine vrijedni, sposobni, osviješteni i održivi ljudi i koji svojim djelovanjem pomažu i drugima da budu takvi. :)

Opširnije...

“Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci organizira jednopredmetni studij psihologije koji je namijenjen svima koji žele bolje upoznati suvremenu psihologiju i njene dosege, kao i onima kojima bolje poznavanje ljudskog funkcioniranja može pomoći u njihovom profesionalnom radu. Studij se organizira po modelu 3+2 (3 godine preddiplomskog + 2 godine diplomskog studija).

Preddiplomski studij obrazuje prvostupnike psihologije, a diplomski studij obrazuje magistre psihologije i magistre edukacije psihologije. Za obavljanje psihološke djelatnosti nužno je završiti diplomski studij psihologije.

Kompetencije koje student stječe nakon završetka preddiplomskog studija:

• temeljna znanja o metodama istraživanja u psihologiji, nacrtima istraživanja, statističkim analizama podataka i tehnikama mjerenja;
• spoznaje o općoj psihologiji, biološkim osnovama psihičkih procesa, kognitivnoj psihologiji, razvojnoj psihologiji, psihologiji ličnosti i socijalnoj psihologiji;
• opće informacije o primijenjenim područjima psihologije“, navodi službena stranica Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci. 
  
  

Mijenja li se priča iz perspektive studenta? Postoji jedan način da saznamo, tako da pitamo!

Anamarija je, kao i većina srednjoškolaca, tijekom srednje škole puno puta mijenjala prvi izbor budućeg faksa. Kako i zašto se na kraju ipak odlučila za psihologiju i kako joj s time zadovoljna pročitajte u nastavku. 

Opširnije...

”Preddiplomski sveučilišni studij traje tri godine. Njegovim završetkom studentice i studenti stječu 180 ECTS bodova i akademski naziv sveučilišni prvostupnik (baccalaureus) inženjer građevinarstva ili sveučilišna prvostupnica (baccalaurea) inženjerka građevinarstva (kratica: univ. bacc. ing. aedif.). Taj je studij jedinstven, bez smjerova, a sastavljen je od temeljnoga (prirodoslovno-matematički i temeljni tehnički predmeti) i glavnog dijela (struci usmjereni predmeti koji pokrivaju sve grane građevinarstva i nekoliko predmeta izvan područja građevinarstva, ali s primjenama u građevinarstvu) uz terensku nastavu i završni ispit, te studentima pruža znanstvenu i stručnu osnovu za nastavak obrazovanja na diplomskom studiju, a onima koji se odluče zaposliti nakon prvog stupnja obrazovanja daje stručna znanja potrebna za vođenje manjih građevinskih projekata, dimenzioniranje manjih građevinskih konstrukcija na statička opterećenja i sudjelovanje u planiranju, projektiranju, građenju i nadziranju većih građevinskih zahvata te u održavanju složenih građevina”, navodi dokument ”Studijski program preddiplomskog i diplomskog studija građevinarstva (...)”. 

Mijenja li se priča iz perspektive studenta? Postoji jedan način da saznamo, tako da pitamo!

Za vrijeme srednje škole, Dora je mislila da će upisati potpuno drugi fakultet, a onda se ”u zadnji tren” odlučila za građevinarstvo. I zaista nije pogriješila. Građevinarstvo pruža brojne mogućnosti i po Dorinim riječima teži je nego što se čini na prvu. A zašto se sve to isplati, pročitajte u nastavku!

Opširnije...

U svojim neprekidnim nastojanjima da što bolje upoznam ovaj grad i onoga što ga čini specifičnim i jedinstvenim, te sam se srijede navečer, 23. siječnja, tako našla u Centu za mlade Grabrik na otvorenju izložbe ilustracija. S obzirom da moj crtački doseg dopire do... ne, ne dopire nigdje zapravo :(, vidjeti nečije umijeće u tom obliku likovnog izražavanja bio je dodatni povod.

Opširnije...

”Preddiplomski studij na FER-u organizira se kroz dva trogodišnja studijska programa (smjera). Prva je godina zajednička, a sadrži znanja potrebna i na jednom i na drugom studijskom programu. S korijenima u prirodnim znanostima, elektrotehnika uključuje znanja potrebna za kreativnu inženjersku djelatnost. Informacijska tehnologija, koja uključuje računala, računalne mreže i komunikacijske sustave, danas ima bitni utjecaj na elektrotehniku. Računarstvo obuhvaća teoriju, metode analize i sinteze, projektiranje i konstrukciju, primjenu i djelovanje računalskih sustava”, navodi službena stranica Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu.

Mijenja li se priča iz perspektive studenta? Postoji jedan način da saznamo, tako da pitamo!

Matej uz fakultet ima vremena za sve, ako si dobro organizira vrijeme. Što sve radi uz studij na FER-u i što mu je u planu za nakon faksa pročitajte u nastavku!

Opširnije...

Slušate po medijima o Brexitu, a zapravo nemate pojma o čemu se radi? Na pravome ste mjestu. Predstavit ćemo vam Brexit u kratkim crtama. O čemu se zapravo radi, tko su glavni akteri i što to zapravo znači za europsku politiku i gospodarstvo, te što se događa posljednjih mjeseci i zašto je Britanski parlament sve češće u svim dnevnim vijestima, te zašto je siječanj 2019. godine bitan period za povijest Velike Britanije i Europske Unije.

Opširnije...

”Nositelj kvalifikacije stječe kompetencije za poučavanje u primarnom obrazovanju, odnosno u sustavu razredne nastave u osnovnoj školi. Stečena kvalifikacija omogućuje nositelju uspješno djelovanje u svim oblicima odgojno-obrazovnog rada u razrednoj nastavi, osobito u:

• poučavanju, odgoju i obrazovanju učenika
• razvijanju sposobnosti i vještina, navika i odgojnih vrijednosti kod učenika
• planiranju, programiranju i vrjednovanju odgojno-obrazovnog rada
• organiziranju, istraživanju i unapređivanju odgojno-obrazovnog rada
• suradnji s roditeljima, suradnicima u osnovnoj školi, kao i ostalim sudionicima u odgoju i obrazovanju učenika u lokalnoj zajednici
• ostvarivanju programa javnih potreba u području odgoja i obrazovanja učenika.

Nositelj kvalifikacije također je osposobljen za cjeloživotno učenje i nastavak obrazovanja na poslijediplomskim studijima”, navodi službena stranica Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci.

Mijenja li se priča iz perspektive studenta? Postoji jedan način da saznamo, tako da pitamo!

Opširnije...

”Budućim stručnjacima za odnose s javnošću i medije na ovome je studiju omogućeno stjecanje teorijskih znanja te razvoj i usavršavanje stručnih praktičnih znanja i vještina. Polaznici su tijekom školovanja u kontinuiranoj interakciji s PR i medijskom praksom s kojom ih upoznaju predavači na studiju, renomirani stručnjaci u svome području te gostujući predavači, praktičari iz područja komunikacija i medija”, navodi službena stranica Veleučilišta VERN'.

Mijenja li se priča iz perspektive studenta? Postoji jedan način da saznamo, tako da pitamo!

Opširnije...

Poslovno okruženje. Koliko je ono bitno? Ima li utjecaja na posao i na zadovoljstvo s poslom? Može li natjerati osobu da promijeni posao zbog njega?

Opširnije...

 Jučer smo zatvorili drugi Advent u Karlovcu. Zar je već prošlo 17 dana?! Sedamnaest dana smo se družili, smijali, veselili, fino jeli i zabavljali. Uz sve to smo naravno i pjevali i plesali. I to puno. Sada valja odmoriti glasnice i pripremiti ih za sljedeću godinu koja će sigurno biti još bolja od ove. 

Opširnije...

Iako nam je vikend započeo s niskim temperaturama, zabave na našem Adventu nije nedostajalo. Program je već tradicionalno otvorila Šumekova igraonica i Kuća Djeda Mraza. Zatim nam se pridružio Luka Vidović zabavljajući naše najmlađe posjetitelje i njihove roditelje svojim Magic show-om. Magic show je izmamio osmijehe na mnoga lica naših posjetitelja.

Opširnije...

Nakon dana odmora vraćamo se s još više energije i novih doživljaja. Ovoga puta usmjerili smo pozornost, osim na program, na naše obrtnike koji su uz nas otpočetka Adventa. Obrt Bosiljevac s nama je već drugu godinu. Ovogodišnji advent im se više dopao zbog više kućica, sadržaja i proširenja adventa, samim time i oni su prošrili svoj asortiman. Navode kako se najviše prodaju personalizirane staklene kuglice domaće proizvodnje.

Nažalost nakon Božića je pala prodaja kuglica no kuglice s imenima i dalje privlače posjetitelje. Između ostalog priupitali smo ih što bi promijenili na ovogodišnjem adventu što bi dodali, oduzeli s obzirom da nam se Advent polagano bliži kraju da budemo pripremljeni za sljedeću godinu. Kako su rekli htjeli bi plesnu i malo veseliju glazbu. 

Opširnije...

Subota. Za dva dana, već je stara godina i doček nove. Jedni pripremaju svoj zabave i provode planove, neki još razmišljaju gdje će uopće ići. Ali, srećom, imaju uvijek opciju Adventa.  

Glavni dan vikenda, obilježio je regularan i već uigran početak Adventskog programa sa Šumekovom radionicom i kućom Djeda Mraza koji su već od podneva najmlađe generacije animirali u idiličnoj atmosferi naše Promenade. Budući da je Djedica ove godine za Božić proputovao svijet u rekordnom vremenu i ostavio preko 4 milijarde poklona jureći kroz 390 000 domova po minuti, Knjiguljiica je malo nakon podneva imala skladnu temu putovanja čitajući „Putujemo svijetom-Bugarska“.

Opširnije...

Nekako uvijek na Badnjak idemo van s "ekipom", svi su vani, svi bircevi rade i zabava je zagarantirana, a Božić se provodi s obitelji u toplom domu. No današnji dan nam je donio malu promjenu tradicije. Božić na adventu započeo je predstavom Božićna čarolija za najmlađe, a zatim je uslijedila Šumekova igraonica i Kuća Djeda Mraza te su dječji program završile naše odlične curke mažoretkinje.

Opširnije...

Probala sam sve - svih osam jela koja su mi pružila nasmiješena lica iz utrobe mirisnih tvornica sreće. Lica koja me ne osuđuju i razumiju da me ništa doli „konkretnog“ i ne zanima.

Opširnije...

Gastronomska ponuda ovogodišnjeg Adventa u Karlovcu zasigurno je bogatija od prošlogodišnje. Više je kućica koje nas svojim miomirisima koji se protežu u njihovim okolinama mame, a više kućica znači i više poslastica za sve nas koji volimo probati nešto novo. Za sve posjetitelje koji požele nešto slatko; Advent got you covered! Študle, knedle, palačinke, vafli, donuti ili nešto totalno neočekivano poput gourmet poslastica pronašli su svoje mjesto na kućicama karlovačkog Adventa. Da vam malo olakšam potragu za savršenim desertom nakon dana jedenja kobasica i ostale slane adventske hrane, probala sam sve slatko što sam mogla naći! Bio je to ”težak i mukotrpan posao”, ali sve za vas dragi čitatelji!

Opširnije...

Od bogate gastronomske ponude Adventa u Karlovcu, na red za kušanje stigli su burgeri. Gourmet, domaći ili festivalski burger, pitanje je sad... Svaki je poseban na svoj način, teško ih je usporediti, a svaki će zadovoljiti nečije nepce. Ovisno o ukusu, svoj pravi izbor možete naći na jednom od tri štanda: Fidel Gastro, DP - Mrežnička kuća ili Lovački rog Muljava. 

Opširnije...

Tjedan dana. Ovog četvrtka prošlo je već tjedan dana otkako je počelo drugo izdanje karlovačkog adventa. Kakav je program bio za tu priliku, možete pročitati nastavak teksta.

Opširnije...

Zima i dalje grize naše obraze i uši, dok iz kućica se para puši, a svi veselo parkom šeću, jer Advent nam svima pruža sreću. I to već šesti dan za redom! Jučerašnji dan prepun događanja obilježili su opet brojni izvođači i bogat zabavno-kulturni program, a mi smo za vas priredili još jedan taste test! ? Pročitajte u nastavku.

Opširnije...

Već smo na petom danu adventskih događanja. Do sad nam je već poznato gdje je koja kućica, što se gdje nudi, iza kojeg se kuta smješka snjegović i koja kora drveta najljepše svjetluca pod božićnim lampicama (moj osobni favorit je ona lijevo od paviljona). Sigurni smo isto tako da ste već probali većinu ugostiteljske ponude – slano i slatko, toplo i hladno, na žlicu i na griz. Pa smo to odlučili napraviti i sami! ?

Opširnije...

Već smo prilično zagrabili u adventska zbivanja u našem gradu. Ponedjeljak, snijeg se već lagano otopio, a dan četvrti opet nam je donio velik broj događanja. Početak radnoga tjedna, iako mnogima izazovan, ipak nije utjecao na popodnevne i večernje šetnje naših sugrađana po, kako smo već čuli, „najljepšem adventu u Hrvatskoj“. Što nam je ovaj adventski ponedjeljak donio, čitajte u retcima koji slijede.

Opširnije...

Bilo koja druga nedjelja u godini prilično je običan (pomalo nekad i dosadnjikav) dan. No ova nedjelja, nedjelja na karlovačkom Adventu – bila je nešto sasvim drugo. Najbožićnije mjesto u gradu i ovaj je put za svoje sugrađane i posjetitelje pripremilo pregršt dobre zabave i prilika za omastiti brk. No, krenimo otpočetka.

Opširnije...

Tople kape, šalevi i debele rukavice bili su obavezna oprema i na drugom danu karlovačkog adventa. Najveće drvce Hrvatske ponosno svijetli, advent je otpočeo, a snijeg je polako posustajao, makar je zrakom koji miriše na kobase i zimu zalutala još tu i tamo pokoja pahulja. To što se parking jedva našao, dobar je pokazatelj posjećenosti adventskih zbivanja.

Opširnije...

Jučer ujutro nas je dočekao snježni pokrivač koji je prekrio Karlovac! Kao naručeno za dan otvaranja drugog Adventa u Karlovcu. Imali smo velika očekivanja što se tiče uređenja našeg drugog adventa, ali na ono što nas je dočekalo nismo se mogli pripremiti. Stvarno smo ostali oduševljeni! Od 18 sati, i mi i ostali Karlovčani, nestrpljivo smo čekali trenutak kada će se stisnuti crveni gumb i upaliti lampice na najvećoj božićnoj jelki u Hrvatskoj. 3... 2... 1... i službeno je otvoren drugi Advent u Karlovcu!

Foto: Demjan Rožman/Izvan fokusa

Opširnije...

”Odsjek za povijest umjetnosti osnovan je u svibnju 2003. godine pri Filozofskom fakultetu u Rijeci. Program studija sastoji se od trogodišnjeg preddiplomskog i dvogodišnjeg diplomskog stupnja, a diplomski studij od općeg i nastavničkog modula. Studij omogućuje izobrazbu na polju povijesti vizualnih umjetnosti koristeći suvremene metodologije u istraživanju, interdisciplinarnost, otvorenost i kompatibilnost sa srodnim studijima u zemlji i inozemstvu, njegujući međunarodnu suradnju s priznatim znanstvenicima, stručnjacima i relevantnim institucijama. Članovi Odsjeka nositelji su i voditelji nekoliko znanstvenih projekata. Studij hrvatskoga jezika i književnosti pripada tradicionalnim studijima nacionalnoga jezika i nacionalne književnosti koji izobražava studente za potrebe odgojno­‑obrazovnih ustanova, za nastavak znanstvenoga ili stručnoga bavljenja jezikom i književnosti te za javni i privatni sektor na onim područjima u kojima se očekuje i/ili je nužna visoka ovladanost jezičnim zakonitostima, ali i poznavanje književne teorije i povijesti”, navodi službena stranica Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci.

Mijenja li se priča iz perspektive studenta? Postoji jedan način da saznamo, tako da pitamo!

Margareta je studentica koja slobodno vrijeme voli provoditi s prijateljima i putujući. Rijeku je od početka studija jako zavoljela, a nažalost, sumnja da će Karlovac ubuduće biti njeno trajno prebivalište.

Opširnije...

Kako i mi dobivamo darove pod bor, tako i gaming industrija daruje kompanije svake godine The Game Awards događajem. The Game Awards je svjetski poznat događaj u gaming industriji tijekom kojeg kompanije dobivaju različite nagrade za svoje naslove te istovremeno predstavljaju buduće naslove, a novih naslova ove godine smo bome i dobili.

Opširnije...

Opće je poznato da su ljudi društvena bića koja teže kvalitetnim odnosima s drugim ljudima.

Kako bi se odnos stvorio i održao, ljudi su razvili jezik pomoću kojeg su prenosili informacije i na taj način komunicirali. Razgovor je oblik verbalne komunikacije, a temelji se na dvije komunikacijske vještine: slušanju i govorenju. Postoji verbalna i neverbalna komunikacija, no pojavom tehnologije, pojavila se i elektronička komunikacija. 

Opširnije...

Dragi moji vjerni čitatelji,

s obzirom da sam vas zakinula za svoje retke zadnjih nekoliko tjedana, primite isprike (*naklanja-se-do-poda*). Bez daljnjeg izvijanja i pravdanja – nastavljam vam donositi svoja friška gledišta na ustaljene stvari.

Dakle.

Zamislite si ovo...

Opširnije...

”Sveučilišni studij socijalne pedagogije pretežito je orijentiran na stjecanje specijalističkih znanja i kompetencija iz uže struke i osnova je za cjeloživotno obrazovanje. Socijalna pedagogija obuhvaća poznavanje razvojnih karakteristika pojedinca, individualnih razlika važnih za učenje, okruženja u kojem se uči i socijalne interakcije, poremećaja u ponašanju pojedinca, bio-psiho-socijalne strukture pojedinca kao osnove za razvoj poremećaja u ponašanju što uključuje i poznavanje delikata, delinkvenata, žrtava delinkventnog ponašanja, kriminaliteta kao društvene pojave, kao i reakcije društva na kriminalitet. Taj studijski program razvija kompetencije razumijevanja poremećaja u ponašanju, procesa stigmatizacije, marginalizacije, osobnog i socijalnog nasilja te sposobnost procjenjivanja ključnih obilježja pojedinca i socijalnog okruženja, potreba pojedinca i socijalne zajednice”, navodi službena stranica Edukacijsko - rehabilitacijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Mijenja li se priča iz perspektive studenta? Postoji jedan način da saznamo, tako da pitamo!

Opširnije...

”Trogodišnji preddiplomski studij Produkcije na ADU ustanovljen je kao pregled sveukupnosti menadžerskih, ali i umjetničkih aspekata svjetskog, a naročito hrvatskog kazališta i filma. Organiziran je s ciljem da ukaže i razvije kod studenata vještine i znanja potrebna za uspješan proces poslovnog menadžmenta s naglaskom na praktičnim poslovima produkcijskog (organizacije), ali i s osnovama kreativnog menadžmenta (produkcije) u području suvremene produkcije filmskih, kazališnih i ostalih izvedbenih umjetnosti i medijskih produkata”, navodi službena stranica Akademije dramske umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu.

Mijenja li se priča iz perspektive studenta? Postoji jedan način da saznamo, tako da pitamo!

Opširnije...

Tema s kojom se želim baviti u ovom članku je mogućnost zapošljavanja mladih nakon Fakulteta političkih znanosti te kako svojom aktivnošću mogu poboljšati mogućnosti zaposlenja. S obzirom da je dio ljudi s kojima sam razgovarala na završnim godinama, počeli smo razmišljati o tome gdje, kamo dalje, kako i kome se obratiti. Nekolicina mojih kolega odlučila se tokom fakulteta baviti raznim volontiranjima u nevladinim organizacijama dok se dio pridružio političkim strankama.  Zasigurno je najbolja opcija volontirati u područjima koja su nam najbliža "fahu". Ovdje će biti naglasak na volontiranju mladih u civilnim udrugama. Nažalost diplome s društvenih znanosti ne prolaze toliko dobro na tržištu rada, ali tko kaže da nema posla taj je u krivu.

Opširnije...

Ovom prilikom donosimo Vam pregled nekih od događanja ovog vikenda u gradu i njihov raspored. Samo jednim klikom na neki od događaja možete saznati više o njemu.

Opširnije...

Ovom prilikom donosimo Vam pregled nekih od događanja ovog vikenda u gradu i njihov raspored. Samo jednim klikom na neki od događaja možete saznati više o njemu.

Opširnije...

Takozvani „seen“, po naški „vidjeh da si mi poslala poruku, pročitah ju, al' si toliko beznačajna i mizerna da mi se ne da pomaknut ni srednji prst do tipkovnice da ti odgovorim“, sve je češći fenomen među članovima najnovije subkulture 21. stoljeća, Homo digitalicusima.

Opširnije...

U udrugu Carpe Diem dolaze nove strane volonterke koje volontiraju kroz program Erasmus+. Jedna od njih je i Clara iz Francuske koja će u Karlovcu provesti 11 mjeseci. Nove volonterke predstavit ćemo vam kroz mini intervjue. U nastavku možete pročitati nešto više o Clari.

Opširnije...

(Spoiler: jako volim štrudlu.)

Već smo duboko zaglibili u jesen i kišni dani sad više nisu rijetkost pa mi se sve to čini kao sjajna prigoda za prisjetiti se mirisnog, ukusnog i jedinstvenog događaja koji se odvio tamo još sredinom rujna.

Ako već nisam do sad naglasila dovoljno – ja jako volim hranu. Pa sam tako kao magnetom privučena bilo kakvoj manifestaciji koja fokus stavlja na hranu. A ova manifestacija fokus stavlja ne na bilo kakvu hranu, nego na sjajno postignuće kulinarstva – na skromnu štrudlu. Štrudla, savijača, štrudl, gužvara, gibanica, štruklji, pita... koliko ljudi, toliko naziva, a već ta jezična raznolikost puno govori o složenosti jedne, na prvi dojam, jednostavne pojavnosti.

Tako smo onda Ž. i ja tog dana odlučno pohodili 3. Štrudlafest u Jaškovu, sate prije mog rođendana, 16. rujna. Pomalo sudbinski... :P

Opširnije...

Pozdravi svima. Evo me nazad, jašemo opet u drugoj sezoni mojih meditacija i kontemplacija o svima poznatim, a meni nepoznatim stvarima, odmorni, čili i orni za nove zadatke i život u globalu.

Rujan je. Nacionalni mjesec joge, mjesec osviještenosti o reumatskim bolestima, počinje jesen, moj je rođendan. I ja sam i dalje nova u gradu. Toliko nova da sam prvi put ove godine pohodila Dane Radićeve.

Opširnije...

Opširnije...

Bilješka autorice: Svaka riječ počevši od ove stopostotna je istina za koju nažalost nemam materijalne dokaze, ali kao i svaka druga istina, ruši predrasude. U ovom će slučaju svjetlom obasjati sve one sive, anonimne, slučajne i vjerojatno dosadne prolaznike koji prema predaji na naš život ne utječu osim kao pokretna scenografija koja je tu kako bi ga uljepšala – i dokazati da nas kada ponor koji nas dijeli jednom biva premošćen s tek nekoliko na prvi pogled beznačajnih riječi, s druge strane čeka osoba kakvu nismo ni mogli zamisliti. Osoba tako zanimljiva i širom otvorenih pogleda na svijet da možda izlazi u više od te jedne jedine kavane u kojoj tvoji prijatelji čekaju da im se putanja života ujednači s Marsovom. Osoba koja se za razliku od mene ne boji loših filmova i potraćenog vremena, osoba za koju nikada nisi čuo, a koja je možda baš ona sumnjiva bakica koja bez fiskalne i srama subotom ujutro ispred Lidla prodaje livadno cvijeće.

Opširnije...

 Sigurno je većina vas po godišnjim odmorima, na morima i/ili u inozemstvu, stoga moje finale sezone neće biti duplo veća doza, kakva finala sezona znaju biti... nego light verzija pogodna za ove vrućine koje su (konačno!) došle i za sve godišnje koji traju ili će otpočeti.

Opširnije...

(Disklejmer: moguće je da će neke rečenice imati... sočan prizvuk. Nemojte se vrijeđat!)

Jesti, to je sreća. Za mene bi ovo komotno mogla biti najkraća priča s hepiendom ikad. Svatko tko zna nešto o meni – zna da volim hranu. Hranu volim na mnogo načina. Volim ju jesti. Volim ju kuhati. Volim ju dijeliti. Volim ju gledati...

Hrana je začudna. Isto jelo dvije osobe nikad ne mogu skuhati... isto. Makar slijedile recept do slova! Podložna je nijansama kao što su tvoj ili moj štednjak, tvoja ili moja rajngla, tvoja ili moja kuhača, tvoj ili moj prstohvat ovoga ili onoga, gradski ili plin na bocu... Živa istina! Na vlastitom jeziku iskušala.

Hrana je nužna. Osim što je osnovna fiziološka potreba, kroz nju se ustoličuju snažni kulturni i društveni obrasci. Ako odeš u goste bez kutije Domaćica keksa, narušavaš društvenu ravnotežu.

Hrana inspirira. Iz minimalističkog tanjura koji sadržava kapljicu pire krumpira na posteljici od pjenice blitve sa komadićkom zečetine ukrašen jednom iglicom ružmarina stoje godine iskustva chefa koji je tim tanjurom nadmašio vlastitu kreativnost.

Hrana je veselje.

Hrana je ljubav...

Hrana je...sve. <3

Opširnije...

Ovom prilikom donosimo Vam pregled događanja ovog vikenda i njihov raspored. Samo jednim klikom na neki od događaja možete saznati više o njemu.

Opširnije...

Ovom prilikom donosimo Vam pregled događanja ovog vikenda i njihov raspored. Samo jednim klikom na neki od događaja možete saznati više o njemu.

Opširnije...

Jučerašnjeg ćemo se dana još zasigurno dugo sjećati. Večer smo otvorili nastupom Ana B Good-a koji su u Dnevnom boravku stvorili najugodniju atmosferu. Nakon njih nastupili su energični break danceri koji su nas oduševili svojim trikovima. Divili smo se njihovim pokretima, okretanju na glavi, stojevima, špagama i ostatku vrtoglavija povezanih u ples koji oduševljava svakog u publici.

Opširnije...

Možda Karlovčani zatežu naglaske, žive u čudnoj klimi, potpisuju autorstvo endemskih žargona kao što je faf, no najbitnije od svega, Karlovčani znaju prepoznati kvalitetu i inicijativu – drugim riječima – znaju što valja.

Opširnije...

Drage moje Karlovčanke, Karlovčani i svi vi koji se tako osjećate! Od stoljeća sedmog opće je poznato kako je svima nama homo sapiensima najdraži dan u godini upravo naš rođendan.

Ta 24 sata koja čekamo mjesecima, a prođu u sekundi, predodređena su samo za vas. Pravila su jednostavna: slavljenik ne može biti kriv, slavljenik je u pravu, slavljenik ima prednost i on reže tortu (odbijte, mame i bake!).

Opširnije...

Kako bi živopisni, a u novije vrijeme i kontroverzni (spoj Lisinskog i Nives Fahrenheit svakako podiže pokoju obrvu) Dražen Siriščević rekao, glazba je zvonka radost.

Jako volim radost i kako se zbog nje osjećam pa sam tako odlučila svoj produženi vikend zaključiti odlaskom na koncert Petrita Çekua u Crkvu Presvetog Trojstva, u prekrasni i prilično zanemareni povijesni centar Karlovca, u Zvijezdu.

Večer je bila hladna i opet me je osupnula ta karlovačka klima... otkuda takav hladan vjetar usred lipnja?! Uf... Došli smo pred crkvu, rekla sam Željku kako nikad unutra nisam bila i da se baš veselim vidjeti interijer, na što me on upozorio da svakako pogledam vitraje, da su jedni od ljepših koje ću vidjeti. Prvo što me iznenadilo kad smo ušli je broj posjetitelja. Crkva je bila puna! To me je razveselilo, jer poučena  iskustvom posjećivanja koncerata klasične glazbe, nisam očekivala dobru posjećenost. Nikad nije situacija takva da se traži 'mjesto više'. No, ovo je ipak bio Petrit. ?

Opširnije...

“Kao vodeća hrvatska visokoškolska i istraživačka ustanova u području elektrotehnike, računarstva i informacijsko-komunikacijske tehnologije FER želi biti integriran i konkurentan u europskome visokoobrazovnom i istraživačkom prostoru te želi stvarati nove oblike prijenosa znanja u gospodarstvo i pokretati gospodarsku i društvenu aktivnost Hrvatske. Naša je misija:

• nastavom i istraživanjem u području elektrotehnike, računarstva i informacijsko-komunikacijske tehnologije, uz prirodoslovnu podlogu koju daju primijenjena matematika i primijenjena fizika, obrazovati studente koji će nositi tehnološki i društveni razvoj Hrvatske;
• međunarodno priznatim istraživanjima i razvojem novih interdisciplinarnih područja stvarati nova znanja;
• inovacijama razvijati gospodarstvo i javni sektor te doprinositi ukupnom razvoju društva;
• biti ustanovom visokih akademskih vrijednosti i etičkih kriterija, mjesto kritičkog promišljanja i propitivanja te jednakosti svih njezinih članova;
• biti pokretačka snaga hrvatskoga društva.

U ostvarenju misije FER-a oslanjamo se na naše temeljne vrijednosti koje dalje razvijamo: vodeća smo nacionalna i regionalna visokoškolska i istraživačka ustanova s izvrsnim nastavnicima i studentima, čvrsto povezana s gospodarstvom, izvrsno organizirana i međunarodno prepoznatljiva”, navodi službena stranica Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu. 

Mijenja li se priča iz perspektive studenta? Postoji jedan način da saznamo, tako da pitamo!

Svoja mišljenja s nama su podijelili Kristijan, student treće godine preddiplomskog studija, i Marko, student prve godine diplomskog studija. Obojica uz fakultet rade u udruzi Izvan fokusa. Svojem fakultetu ne mogu naći puno mana, a ističu kako je FER jako dobro organiziran. Iako nemaju puno slobodnog vremena uspjevaju studirati, raditi i “uživati u blagodatima studentskog života”.

Opširnije...

Ovom prilikom donosimo Vam pregled događanja ovog vikenda i njihov raspored. Samo jednim klikom na neki od događaja možete saznati više o njemu.

Opširnije...

“Prvostupnik i magistar povijesti umjetnosti se suočava s različitim poslovima i radnim zadacima koji su u neposrednoj vezi sa znanstvenim, teorijskim i praktičnim istraživanjima likovnih fenomena i likovne kulture, s problemima istraživanja i zaštite kulturnih dobara, osobito spomenika kulture, analizama i ocjenama likovnog stvaralaštva i likovnih fenomena u prostoru, s problemima prikupljanja, obrade kategoriziranja, čuvanja i predstavljanja muzejske građe te dokumentiranjem i publiciranjem povijesno umjetničke građe u najširem smislu. U tom radu se koristi stručnom i znanstvenom literaturom te izvornom građom i informacijama pohranjenima u arhivima, muzejima i drugim dokumentacijskim središtima. Odgovornost stručnjaka ovog profila očituje se u valorizaciji i stimuliranju likovnog stvaralaštva, u poticanju i razvijanju likovnih medija, u valorizaciji i interpretaciji nacionalne i svjetske kulturne baštine, u općenitoj skrbi za kulturnu baštinu, te u skrbi za prezentaciju i popularizaciju kulturnog nasljeđa”, navodi službena stranica Odjela za povijest umjetnosti Sveučilišta u Zadru. 

Mijenja li se priča iz perspektive studenta? Postoji jedan način da saznamo, tako da pitamo!

Iva je nakon završene srednje škole svoje obrazovanje nastavila prvo u Zadru, a nakon toga u Zagrebu. U slobodno vrijeme bavi se mnoštvom različitih aktivnosti, a često pohađa i radionice u Centru za mlade Grabrik. 

Opširnije...

Više od polovice svog dosadašnjeg života provela sam u nekom obliku obrazovne ustanove. Osnovna, srednja, glazbena, faks... Prilično puno vremena za provesti s nosom u knjigama. I onda kad se jedan dan probudite bez školskih obveza, ispita, konzultacija i konstantnog i uznemirujućeg hektičnog osjećaja 'nešto bih u ovom trenu trebala radit za školu', počnete svijet gledati drugim očima...

A posebno kad se preselite u novi grad. Koji je 2/3 prekriven nekom vrstom pokrova Majke prirode. Možda pretpostavljate, za ovaj put je odlučeno kako ću pisati o prirodnim i (meni barem) zanimljivim društvenim i životnim pojavama u (sad već mogu reći) našem gradu.

Ovaj tekst viđenje je svijeta i svakodnevice kroz moje oči. Ne nameće mišljenja, ne pokušava uzburkati strasti. Samo ukazati da obično može biti vrlo neobično gledano kroz novi par očiju.

Opširnije...

“Studijski programi Informacijski sustavi i Poslovni sustavi se u prva dva semestra izvode zajednički. Razlika se temelji na odabiru predmeta stručne jezgre. Minimalna zahtijevana razdioba bodova koju propisuje Fakultet studentima osigurava stjecanje nužnih znanja koja će opravdati njihov akademski naziv u struci i omogućiti im lakše suočavanje s izazovima prakse. Usmjerenje se ne upisuje unaprijed već prije upisa završnog rada, referada FOI-ja utvrđuje odnos kategorija ECTS bodova i provjerava pravo studenta da odabere temu iz domene određenog usmjerenja”, navodi službena stranica Fakulteta organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu. 

Mijenja li se priča iz perspektive studenta? Postoji jedan način da saznamo, tako da pitamo!

Stjepan je pri kraju preddiplomskog studija, a već se zaposlio u struci. U slobodno vrijeme bavi se DJ-anjem, igranjem igrica, a povremeno i zapleše. 

Opširnije...

“Zemlja je dinamičan sustav, podložan stalnim promjenama, što nameće potrebu za kontinuiranim istraživanjima i novim tumačenjima. To geologiju čini  jednom od najdinamičnijih znanstvenih disciplina. Raznolikost geoloških istraživanja je doista velika, kao i njihova komplementarnost drugim prirodnim znanostima. Na Odsjeku se njeguje znanstveno istraživanje u svim poljima geologije i mineralogije - u sedimentologiji i stratigrafiji, taložnim bazenima, geologiji okoliša, geologiji i zaštiti krša, potpovršinskoj geologiji, evoluciji, paleontologiji i biostratigrafiji, u geokemiji, mineralogiji s kristalografijom, petrologiji magmatskih i metamorfnih stijena, petrologiji sedimentnih stijena, geologiji mora, recentnoj sedimentaciji, itd.”, navodi službena stranica Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Mijenja li se priča iz perspektive studenta? Postoji jedan način da saznamo, tako da pitamo!

Karlo studira, igra stolni tenis, fotografira i uz to radi studentske poslove. Ističe kako je dobra organizacija vremena ključna i da slobodno vrijeme maksimalno iskorištava.

Opširnije...

“Studij je medicinske biokemije interdisciplinaran; stječu se temeljna, biomedicinska i stručna znanja i vještine. Osim toga, program studija omogućava magistru medicinske biokemije da stručno interpretira biokemijske i hematološke nalaze pacijenata čineći ga tako bitnim čimbenikom stručnog medicinskog tima koji zbrinjava pacijenta”, navodi službena stranica Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Mijenja li se priča iz perspektive studenta? Postoji jedan način da saznamo, tako da pitamo!

Dora je diplomirala medicinsku biokemiju prije godinu dana, a za svoj faks je imala dosta pohvala, ali kako kaže “ima tu još puno prostora za poboljšanje”. Sada radi kao stažist, objavljuje svoj prvi znanstveni članak i već se primila posla s drugim. 

Opširnije...

Jednom sam čula kako je najteža stvar kod pisanja započeti i suočiti se i riješiti sindrom prazne stranice. I onda ga riješiš tako da to i napišeš i evo, počinjem, uz šalicu kave i zvukove Željkovog vježbanja gitare.

Ovaj tekst ne pokušava nikoga naučiti pameti. Ne pokušava promijeniti svijet i ljude. Ne pobuđuje aktivizam. Ako to slučajno uspije usput, svaka sličnost s buđenjem svijesti je slučajna.

Opširnije...

“Preddiplomski studij filozofije moguće je upisati kao dvopredmetni studij u kombinaciji s drugim dvopredmetnim studijima pri Filozofskome fakultetu u Rijeci te sa studijem informatike pri Odjelu za informatiku Sveučilišta u Rijeci. Na studiju se potiče razvijanje kritičkog pristupa koji se fokusira na tradicionalne filozofske probleme, ali i na pitanja s kojima se susrećemo u suvremenom svijetu. Na taj se način student osposobljava za rad u javnoj domeni, u medijima i drugim političkim, kulturnim ili društvenim ustanovama u kojima se traži široka opća kultura te sposobnost kritičkog mišljenja. Planom i programom Studija engleskoga jezika i književnosti obuhvaćena su znanstvena područja lingvistike i književnosti, a primijenjeni dio uključuje jezične vježbe i metodiku nastave engleskog jezika. Nastavni se proces od prvog dana odvija isključivo na engleskome jeziku, što doprinosi razvitku jezične kompetencije studenata”, navodi službena stranica Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci.

Mijenja li se priča iz perspektive studenta? Postoji jedan način da saznamo, tako da pitamo!

Matej kaže da je dugo znao da želi studirati engleski jezik, ali mu je filozofija ljubav na prvi pogled. Otkrio nam je zašto misli da je filozofija važna i da zapravo nije dosadna koliko nam se činila u gimnazijskim klupama.

Opširnije...

“Kemijski odsjek kao sastavnica PMF-a pruža mogućnost visokoškolskog obrazovanja u znanstveno-istraživačkom i nastavnom usmjerenju kemije. Uz to, Odsjek razvija i provodi znanstveno-istraživačke programe koji su integrirani u obrazovni proces. Znanstveni rad Odsjeka pridonosi razvoju kemijske znanosti u svijetu, a služi i podizanju razine prirodoslovlja i tehnologije u Republici Hrvatskoj. Kemijski odsjek prepoznat je kao vodeća institucija koja se odlikuje izvrsnošću kako u znanstvenom radu tako i u obrazovanju. Aktivan partnerski odnos studenata i nastavnika pri obrazovanju prilagođen je osobinama i potrebama svakog studenta s jasno postavljenim obrazovnim ciljevima i odgovornostima. Odsjek se brine da odgovarajućim resursima koji uključuju i najmodernije instrumente održava kvalitetu znanstvenog rada i studijskih programa na najvišoj razini”, navodi službena stranica Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Mijenja li se priča iz perspektive studenta? Postoji jedan način da saznamo, tako da pitamo!

Karla je svoje obrazovanje nakon studija kemija u Hrvatskoj, odlučila nastaviti u Belgiji pa u Švicarskoj. Nakon proživljenih iskustava, svima bi preporučila da probaju upisati studij u inozemstvu ako to žele. Možda će svoju strast, kao Karla, pronaći u nečemu što Hrvatska nažalost još ne nudi. 

Opširnije...

Ovom prilikom donosimo Vam pregled događanja ovog vikenda i njihov raspored. Samo jednim klikom na neki od događaja možete saznati više o njemu.

Opširnije...

“Studij podvodnih znanosti i tehnologija je interdisciplinarni studij , te je nov ne samo za Hrvatsku, već i za cijeloSredozemlje. Hrvatska ima dugu i razvijenu obalu, a kao zemlja je ekonomski i kulturološki ovisna o moru. Brojne aktivnosti vezane su uz podvodne radove i tehnologije, uključujući projekte izgradnje na obalnim i morskim objektima, brodostrojarsku industriju, akvakulturu, poslove vezane uz zaštitu okoliša (mora i priobalja), te podvodnu arheologiju. Zasve navedene poslove potrebna je stručna radna snaga koje na hrvatskom tržištu rada nema u dovoljnoj mjeri. Obuka ljudi koji trenutno obavljaju takve poslove uglavnom je bila vojna ili neformalna i neinstitucionalna, u oba slučaja nijesadržavala obrazovanje na visokoškolskoj razini niti je vodila na formalne kvalifikacije”, navodi službena stranica Sveučilišta u Zadru.

Mijenja li se priča iz perspektive studenta? Postoji jedan način da saznamo, tako da pitamo!

Barbara je ambiciozna i djevojka kojoj jedna obaveza nikada nije bila dovoljna. Za vrijeme srednje škole bavila se sportskim plesom i bila je članica Debatnog kluba Gimnazije Karlovac, a uz studij i radi. Za svoju budućnost ima velike planove, a za svoj studij koji ju je usmjerio ima puno pohvala.

Opširnije...

“Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu najstarija je visokoškolska ustanova u Republici Hrvatskoj. Utemeljen je 1776. godine, a danas je jedno od središta pravne znanosti u srednjoj Europi. Smješteni smo na pet lokacija u samom središtu grada: Trgu Republike Hrvatske 14 i 3, Ćirilometodskoj 4, Gundulićevoj 10 i Nazorovoj 51. Osim na našem Fakultetu, naši nastavnici predaju i na drugim, najprestižnijim svjetskim sveučilištima. Daju izniman doprinos stvaranju hrvatskog pravnog sustava. Iz redova naših profesora do sada smo imali predsjednika države, nekoliko ministara, tri predsjednika i veći broj sudaca Ustavnog suda, suce Europskog suda za ljudska prava, Suda Europske unije, Međunarodnog suda za pravo mora. U nastavi na našem Fakultetu sudjeluju brojni stručnjaci iz prakse - suci najviših domaćih i međunarodnih sudova, ugledni odvjetnici i pravnici iz gospodarstva. Imamo najbogatiju pravnu knjižnicu u ovom dijelu Europe. Studenti imaju pristup velikom broju specijaliziranih domaćih i stranih baza podataka. Na Pravnom fakultetu brinemo o zapošljivosti svojih studenata. Samostalno i u suradnji s dionicima iz prakse nastojimo pripremiti studente za izlazak na tržište rada i olakšati im tranziciju u profesionalni život”, navodi službena stranica Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. 

Mijenja li se priča iz perspektive studenta? Postoji jedan način da saznamo, tako da pitamo!

Tari je profesionalna orijentacija uvelike pomogla u izboru studija socijalnog rada za koji danas ima brojne riječi pohvale. Iako za sebe tvrdi da ne organizira svoje vrijeme dobro, uz fakultet ima vremena za brojne stvari - od studentskog posla do putovanja i druženja s prijateljima.

Opširnije...

“Tijekom studija student usvaja teorijska znanja o biološkim osnovama jezika i govora, anatomiji i fiziologiji, fizici govora i akustici te temeljna znanja iz biomedicinskih znanosti kao što su neurologija, otorinolaringologija, psihijatrija, ortodoncija, audiologija, fonijatrija, genetika. Studenti također stječu temeljna znanja iz lingvistike (fonetika/fonologija, semantika, leksik, morfologija/sintaksa i pragmatika), psiholingvistike i neurolingvistike te temeljna znanja iz psihologije (razvojne, kliničke, kognitivne i socijalne), sociologije i pedagogije. Logoped je nezavisan stručnjak čije se središnje aktivnosti ostvaruju na području prevencije, procjene i intervencije u slučajevima poremećaja humane komunikacije, njihovog tretmana te znanstvenog istraživanja (definicija svjetskog udruženja logopeda i fonijatara – IALP-a, The International Association of Logopedics and Phoniatrics: Guidelines for initial education in logopedics, 1993). Logoped je osposobljen za rad na prevenciji, dijagnostici i rehabilitaciji poremećaja verbalne i neverbalne komunikacije osoba s teškoćama u razvoju (intelektualne teškoće, cerebralna paraliza, motoričke i kronične bolesti, sljepoća, slabovidnost, autizam) kao i za odabir i razvoj podupirućih i alternativnih komunikacijskih sustava”, navodi službena stranica Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Mijenja li se priča iz perspektive studenta? Postoji jedan način da saznamo, tako da pitamo!

Franka je iznimno zadovoljna odabranim studijem logopedije, a najveće pozitivno iznenađenje za nju je bila pristupačnost profesora kojima se uvijek može obratiti za pomoć. Iako joj studij logopedije otvara mnoga vrata, pogotovo uzimajući u obzir da je to deficitarno zanimanje, i dalje se nada da će se stanja u Karlovcu drastično promijeniti na bolje i tako joj omogućiti otvaranje vrata i u gradu u kojem je odrasla.

Opširnije...

Ovom prilikom donosimo Vam pregled događanja ovog vikenda i njihov raspored. Samo jednim klikom na neki od događaja možete saznati više o njemu.

Opširnije...

“Ekonomski fakultet u Rijeci na razini Hrvatske prednjači u cijelom nizu aktivnosti. Konkurentnost na tržištu rada s obzirom na potrebna znanja, vještine i sposobnosti koje se traže, posebno dolazi do izražaja kod naših studenata koji su završili smjer International Business, prvi sveučilišni preddiplomski i diplomski studij koji se u potpunosti izvodi na engleskom jeziku. Visokoobrazovani ekonomisti sa zavidnom razinom znanja engleskog jezika vrlo su traženi kod hrvatskih poslodavca, a njihove su kompetencije cijenjene i na međunarodnom tržištu”, navodi službena stranica Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci.

Mijenja li se priča iz perspektive studenta? Postoji jedan način da saznamo, tako da pitamo!

Marija Pajić je studentica ekonomije u Rijeci koja osim fakulteta i radi. Kao i većina studenata za svoj fakulteta imala je lijepih riječi, ali i onih ne toliko bajnih. O studiju ekonomije ispričala nam je iz prve ruke i otkrila kako je zadovoljna fakultetom koji je izabrala u zadnji tren.

Opširnije...

“Studij farmacije na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu organiziran je kao integrirani studij u trajanju od deset semestara (5 godina, 300 ECTS), a po njegovom završetku student stječe naslov magistra farmacije. Studenti farmacije usvajaju znanja iz temeljnih, biomedicinskih i stručnih farmaceutskih predmeta. Suvremen pristup obrazovanju magistara farmacije udovoljava potrebama sve zahtjevnije farmaceutske prakse u sustavu zdravstvene zaštite i osigurava izobrazbu zdravstvenog stručnjaka oboružanog s najnovijim znanstvenim spoznajama u pogledu lijekova i suvremenih načina liječenja, stručnjaka sposobnog kritičkom promišljanju, aktivnom i trajnom stjecanju znanja u farmaceutskim i kliničkim znanostima, s vještinama komunikacije na relaciji ljekarnik-pacijent-drugi stručnjak u zdravstvu”, navodi službena stranica Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Mijenja li se priča iz perspektive studenta? Postoji jedan način da saznamo, tako da pitamo!

Lorena je studentica farmacije koja joj je bila prvi izbor pri upisu fakulteta. Studirajući tamo već tri godine upoznala se s brojnim mogućnostima koje fakultet nudi za svoje studente, a kao najbolju definitivno bi izdvojila mogućnost putovanja i druženja sa studentima farmacije iz cijelog svijeta!

Opširnije...